Connect with us

Zdravlje

Emocionalni i mentalni izazovi kod poremećaja štitne žlezde kod žena

Hormonska neravnoteža utiče na raspoloženje, koncentraciju i svakodnevni život – prepoznajte prve simptome na vreme

Published

on

pexels-photo-6068625

Hormonska neravnoteža utiče na raspoloženje, koncentraciju i svakodnevni život – prepoznajte prve simptome na vreme

Poremećaji rada štitne žlezde, kao što su hipotireoza i hipertireoza, sve su učestaliji među ženama raznih godina. Štitna žlezda, koja se nalazi u predelu vrata, ima ključnu ulogu u lučenju hormona važnih za mnoge procese u organizmu, uključujući i mentalno zdravlje. Kada dođe do poremećaja njenog rada, osim fizičkih simptoma, često se javljaju izražene emocionalne i kognitivne poteškoće.

Žene sa problemima štitne žlezde često primećuju nagle promene raspoloženja, povećanu razdražljivost i anksioznost, ali i depresiju. Ovi simptomi naročito su prisutni kod osoba sa hipertireozom (pojačana funkcija) ili hipotireozom (smanjena funkcija). U ovim stanjima tipični su umor, gubitak energije, kao i problemi sa koncentracijom i pamćenjem.

Kako naglašava endokrinolog dr Ana Simić: “Emocionalni simptomi kod poremećaja štitne žlezde često su podjednako izraženi kao i fizički. Pacijentkinje se žale na pojačanu nervozu, nesanicu, osećaj tuge i smanjenu sposobnost obavljanja svakodnevnih aktivnosti.”

Osobe sa smanjenom funkcijom štitne žlezde mogu doživeti i tzv. moždanu maglu, što podrazumeva poteškoće sa koncentracijom, kratkotrajno zaboravljanje i manjak interesovanja za ranije omiljene aktivnosti. Iako ove kognitivne smetnje mogu biti zabrinjavajuće, lekari napominju da najčešće nisu trajne ukoliko se poremećaj prepozna i leči na vreme.

Hormonska nestabilnost koja prati disfunkciju štitne žlezde utiče na rad mozga i izaziva različite psihološke simptome. Posebno su izražene brze promene hormona kod hipertireoze, a stabilizacija hormonalnog statusa je neophodna za smanjenje emotivnih tegoba. Određeni lekovi u terapiji mogu uticati i na psihičko stanje, zato je važno obavestiti lekara o svakoj promeni koju primetite.

Stres značajno doprinosi razvoju i pogoršanju bolesti štitne žlezde. Dugotrajan psihološki stres utiče na imunitet i može povećati rizik od autoimunih bolesti, poput Hašimotovog tireoiditisa i Grejvsove bolesti, koji su najčešći uzroci poremećaja štitne žlezde kod žena.

Praktični saveti za žene podrazumevaju redovno praćenje simptoma, vođenje dnevnika promena raspoloženja i blagovremenu konsultaciju sa lekarom pri prvim znacima problema. Posebno obratite pažnju na promene u telesnoj težini, kvalitet sna, nivo energije i pojavu novih emocionalnih tegoba. Za preciznu dijagnozu i savet, javite se stručnjaku.

Ako primetite promene u svom emocionalnom ili mentalnom stanju, a imate problema sa štitnom žlezdom ili sumnjate na njih, pravovremena medicinska pomoć i podrška mogu značajno poboljšati kvalitet života.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Zdravlje

Savremene terapije i rani pregledi povećavaju šansu za izlečenje melanoma kod žena

Broj žena obolelih od melanoma u Srbiji raste, ali inovativni lekovi i pravovremeni pregledi mogu spasiti život

Published

on

Broj žena obolelih od melanoma u Srbiji raste, ali inovativni lekovi i pravovremeni pregledi mogu spasiti život

Melanom, najopasniji tip raka kože, predstavlja sve veći izazov za zdravlje žena u Srbiji. Samo tokom 2024. godine, zabeleženo je 786 novih slučajeva melanoma, dok je 292 osobe izgubilo bitku sa ovom bolešću. Stručnjaci naglašavaju koliko je važno rano otkrivanje, jer žene često mogu prve primetiti promene na svojoj koži. Melanom se može razviti iz postojećih mladeža ili kao nova promena na koži, a najugroženije su osobe sa svetlom puti, mada ni žene sa tamnijom kožom nisu zaštićene. Savo Pilipović iz Udruženja pacijenata obolelih od melanoma ističe da učestalost melanoma u Srbiji raste za oko 15 odsto na svakih pet godina, dok je stopa smrtnosti među najvišima u Evropi.

Problem je u tome što mnoge žene ne prepoznaju rane simptome bolesti. Promena boje, veličine ili oblika mladeža, kao i pojava novih promena na koži, prvi su znaci na koje treba obratiti pažnju. Pravovremena poseta dermatologu može biti presudna za rano otkrivanje i uspešno lečenje. Prof. dr Lidija Kandolf, dermatološkinja, naglašava značaj savremenih terapija: „Svaka nova terapija produžava život i poboljšava kvalitet života pacijenata. Posebno je važna kombinovana imunoterapija, koja je postala standard u svetu.” Ona dodaje da bi veća dostupnost ovih lekova, naročito u ranim fazama bolesti, značajno poboljšala ishode lečenja žena u Srbiji.

Iako su inovativne terapije već dostupne u svetu, u Srbiji se još čeka njihovo uvrštavanje na listu dostupnih lekova. Dr Bojan Trkulja iz udruženja inovativnih proizvođača lekova ističe: “Oko 40 lekova u više od 80 indikacija čeka na ulazak na listu. Svako odlaganje znači lošije ishode i veće troškove u budućnosti.”

Dostupnost savremenih terapija može značajno uticati na svakodnevni život žena koje žive sa melanomom. Jana Golubović iz udruženja pacijenata podelila je svoje iskustvo, naglašavajući koliko je važno imati podršku i mogućnost lečenja najsavremenijim lekovima.

Stručnjaci savetuju ženama da redovno pregledaju svoju kožu, posebno ako imaju više mladeža ili su u porodici već postojali slučajevi melanoma. Preporučuju se kreme sa visokim zaštitnim faktorom, nošenje odeće koja pokriva kožu, izbegavanje sunčanja u periodu najjačeg UV zračenja i izbegavanje solarijuma. Ako primetite bilo kakve promene na koži, obavezno se obratite dermatologu – pravovremena dijagnoza može spasiti život.

Pročitaj još

Zdravlje

Stigma i privatnost: svakodnevni izazovi za žene sa HIV-om u Srbiji

Uprkos modernoj terapiji, žene koje žive sa HIV-om i dalje se bore sa diskriminacijom, posebno pri digitalizaciji zdravstvenih podataka

Published

on

Uprkos modernoj terapiji, žene koje žive sa HIV-om i dalje se bore sa diskriminacijom, posebno pri digitalizaciji zdravstvenih podataka

Žene različitih uzrasta koje žive sa HIV-om u Srbiji i dalje se suočavaju sa snažnom stigmom i diskriminacijom, naročito u zdravstvenom sektoru, iako je lečenje danas značajno napredovalo i omogućava kvalitetan, dug život. Strah od otkrivanja dijagnoze često sprečava mnoge da se testiraju ili nastave lečenje, što može imati ozbiljne posledice po njihovo zdravlje.

Na nedavnoj konferenciji o HIV-u i digitalizaciji zdravstva, stručnjaci su upozorili da elektronski zdravstveni kartoni donose nove izazove, posebno u pogledu toga ko ima pristup ličnim medicinskim podacima. Ova briga je još izraženija kod žena iz manjih sredina, gde je anonimnost teže sačuvati. Branislav Prokić, izvršni direktor udruženja za podršku osobama sa HIV-om, istakao je: “Ljudi žele da znaju ko ima pristup njihovim podacima. U manjim sredinama strah je još izraženiji i zato je ključno da sistem garantuje poverljivost.” Dodao je i da su elektronski recepti korak napred, ali da je kontinuirano unapređenje zaštite privatnosti od suštinskog značaja.

Predstavnik Ministarstva zdravlja, Nikola Radoman, izjavio je: “Samo lekar koji leči pacijenta imaće uvid u HIV status, dok će pacijenti moći da vide ko je pristupao njihovom kartonu.” Elektronski zdravstveni karton je još u test fazi, a planira se njegovo postepeno uvođenje širom Srbije.

Iako se HIV danas uspešno kontroliše lekovima i smatra hroničnim stanjem, profesor dr Jovan Ranin iz Univerzitetskog kliničkog centra Srbije upozorava: “HIV je danas hronično stanje, ali stigma i dalje postoji, posebno van infektivnih klinika.”

Diskriminacija je i dalje česta, što potvrđuju i podaci poverenika za zaštitu ravnopravnosti, prema kojima je najveći broj žalbi vezan upravo za zdravstveni sistem i postupanje prema osobama sa HIV-om. Relja Pantić iz ove institucije navodi: “Stigma je ostala gotovo ista kao pre nekoliko decenija, a i dalje imamo slučajeve odbijanja pacijenata.”

Ženama koje žive sa HIV-om savetuje se da se detaljno informišu o svojim pravima i načinima zaštite privatnosti, kao i da potraže podršku od specijalizovanih organizacija i zdravstvenih radnika. Važno je znati da su svi medicinski podaci poverljivi i da je zloupotreba informacija zakonom kažnjiva. Za tačnu dijagnozu i savet, uvek se obratite svom lekaru.

Pročitaj još

Zdravlje

Ograničene mogućnosti terapije za lupus: najveći teret za žene

Savremeni lekovi za sistemski eritemski lupus teško dostupni ženama u Srbiji, što utiče na kvalitet života

Published

on

Savremeni lekovi za sistemski eritemski lupus teško dostupni ženama u Srbiji, što utiče na kvalitet života

U Beogradu je povodom Međunarodnog dana lupusa održan panel na kojem su stručnjaci razgovarali o izazovima u lečenju sistemskog eritemskog lupusa (SEL). Ova hronična autoimuna bolest najčešće pogađa žene, posebno one u reproduktivnoj dobi. Prema podacima iznetim na skupu, u Srbiji sa lupusom živi oko 3.000 ljudi, a čak 90 odsto obolelih su žene.

Lupus se javlja kada imunitet greškom napada sopstvene organe i tkiva, što može izazvati oštećenja na koži, zglobovima, bubrezima, srcu i drugim organima. Najčešći simptomi uključuju hronični umor, bol u zglobovima, kožni osip i povišenu temperaturu. Pravovremeno postavljanje dijagnoze i adekvatna terapija ključni su za kontrolu bolesti i očuvanje kvaliteta života, naročito kod pacijentkinja koje planiraju trudnoću ili su u periodu reproduktivne zrelosti.

Stručnjaci sa panela istakli su da su inovativni biološki lekovi za lupus u Srbiji dostupni vrlo malom broju pacijenata. Većina žena se i dalje leči tradicionalnim terapijama poput kortikosteroida i imunosupresiva, koji mogu izazvati brojne neželjene efekte, uključujući povećan rizik od infekcija, osteoporozu i probleme sa šećerom u krvi.

Prof. dr Dragana Jovanović, reumatolog, naglasila je: „Dostupnost inovativnih lekova je od presudnog značaja, posebno za žene koje planiraju porodicu ili imaju komplikovane oblike bolesti. Ograničena terapija može značiti češće pogoršanje simptoma i niži kvalitet života.“

Ženama se savetuje da obrate pažnju na simptome kao što su promene na koži, neobjašnjiv umor ili bolovi u zglobovima, i da redovno posećuju lekara. Pravilno i na vreme sprovedeno lečenje može značajno smanjiti rizik od ozbiljnijih komplikacija.

Među savetima stručnjaka ističu se vođenje dnevnika simptoma, izbegavanje izlaganja suncu bez zaštite, redovne kontrole kod reumatologa i striktno pridržavanje propisane terapije. Za dodatne informacije i podršku, ženama se preporučuje kontaktiranje specijalista reumatologije ili udruženja pacijenata koja organizuju savetovališta i pružaju pomoć.

Napomena: Za tačnu dijagnozu i individualan savet, obavezno se obratite svom lekaru.

Pročitaj još

U Trendu