Connect with us

Svet

Bivši američki sekretar odbrane: Potencijalni kolaps Kube veća pretnja od vojne akcije

Robert Gejts istakao rizik migracione krize, dok SAD pooštravaju ekonomske mere protiv Kube

Published

on

pexels-photo-5332144

Robert Gejts istakao rizik migracione krize, dok SAD pooštravaju ekonomske mere protiv Kube

Bivši sekretar za odbranu Sjedinjenih Američkih Država Robert Gejts izjavio je da najveću pretnju koju Kuba trenutno predstavlja za Sjedinjene Države ne čini vojna aktivnost, već mogućnost unutrašnjeg kolapsa i masovne migracije stanovništva. Ova ocena data je 15. maja 2026. godine tokom intervjua za emisiju “Face the Nation”.

Gejts je u razgovoru podsetio na događaje iz 1980. godine, kada je tokom tzv. Mariel egzodusa oko 125.000 Kubanaca migriralo u SAD usled pogoršanja ekonomske situacije na ostrvu. Taj talas izbeglica tada je značajno opteretio socijalne službe u Floridi i doveo do proglašenja vanrednog stanja na državnom i saveznom nivou. Prema Gejtsovim rečima, sličan scenario bi, u slučaju unutrašnje destabilizacije Kube, mogao da se ponovi i danas.

Gejts je takođe naveo da je Kuba imala ulogu u pružanju bezbednosne podrške bivšem predsedniku Venecuele Nikolasu Maduru, što je, kako je rekao, uticalo na nacionalnu bezbednost SAD. Ipak, ocenio je da Kuba, osim takvih perifernih angažovanja, ne predstavlja neposrednu pretnju po Sjedinjene Države: „Osim u ovim, da kažemo, sporednim aspektima, smatram da je glavni rizik zapravo kolaps Kube“, izjavio je Gejts.

Tokom prethodnih meseci, aktuelni predsednik SAD Donald Tramp više puta je najavljivao mogućnost preduzimanja vojnih mera prema Kubi, dok je državni sekretar Marko Rubio pozivao na ekonomske i političke reforme na ostrvu. Američka administracija je, prema navodima izvora, pooštrila ekonomski pritisak kroz blokadu isporuka nafte, što su stručnjaci ocenili kao najtežu situaciju za kubansku privredu od raspada Sovjetskog Saveza, nekadašnjeg glavnog ekonomskog partnera Kube.

Kubanski ministar energetike saopštio je ove nedelje da je zemlja ostala bez goriva, navodeći blokadu kao glavni uzrok trenutnog stanja. Ova energetska kriza je dodatno pogoršala uslove života na ostrvu i izazvala višesatne nestanke električne energije.

U međuvremenu, direktor Centralne obaveštajne agencije (CIA) Džon Ratklif posetio je Havanu 14. maja 2026. godine, gde je održao razgovore sa visokim kubanskim zvaničnicima. Prema izjavama zvaničnika agencije, tokom susreta je preneta poruka da su SAD spremne na proširenu ekonomsku i bezbednosnu saradnju, ukoliko dođe do promene situacije na Kubi.

Prema ocenama analitičara, trenutna situacija na Kubi ostaje izuzetno složena, a dalji razvoj događaja zavisiće od unutrašnjih političkih i ekonomskih faktora, kao i od odluka administracije SAD u narednom periodu.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Najmanje 10 povređenih u eksploziji i požaru u pilani u Mejnu

Zvaničnici potvrdili povrede više osoba nakon eksplozije u Searsmontu, požar još uvek aktivan prema lokalnim vlastima

Published

on

By

Zvaničnici potvrdili povrede više osoba nakon eksplozije u Searsmontu, požar još uvek aktivan prema lokalnim vlastima

U požaru i eksploziji koji su se dogodili u petak ujutru u pilani Robbins Lumber u mestu Searsmont, savezna država Mejn, povređeno je najmanje deset osoba, saopštili su zvaničnici. Prema rečima Majka Sauschucka, komesara Državnog odeljenja za javnu bezbednost, vatrogasne jedinice su reagovale na incident koji se dogodio oko 10 časova, na lokaciji udaljenoj oko 150 kilometara severoistočno od Portlanda.

Sauschuck je tokom obraćanja medijima naveo da u ovom trenutku ne može da pruži tačan broj povređenih niti informacije o njihovom zaposlenju. Iz bolnice Maine Medical Center u Portlandu, koja ima najviši nivo urgentne medicinske zaštite, potvrđeno je da se očekuje prijem deset pacijenata koji su dovoženi nakon incidenta.

Lokalni izveštaji sa lica mesta i objave vatrogasne službe Thorndike navode da je među povređenima bilo i civila i pripadnika vatrogasnih ekipa. Prema istom izvoru, nekoliko vatrogasnih vozila je oštećeno ili uništeno tokom gašenja požara, koji je zahvatio veći deo pogona. Vatrogasci su i dalje bili angažovani na terenu tokom popodnevnih sati, nastojeći da lokalizuju vatru.

Uzrok eksplozije i požara još uvek nije utvrđen, a nadležne službe su pokrenule istragu o okolnostima incidenta. Vlasnica kompanije Robbins Lumber, Ketrin Robbins-Halsted, izjavila je da su svi zaposleni kompanije bili na broju nakon događaja.

Robbins Lumber je porodična firma sa dugom tradicijom u preradi drveta na području Mejna. Searsmont i okolna mesta poznati su po industrijskoj preradi drveta, a lokalne vlasti ističu značaj ovakvih pogona za regionalnu ekonomiju.

Zvaničnici su najavili da će detaljne informacije o uzrocima i posledicama incidenta biti saopštene po okončanju istrage. Do tada, prioritet je zbrinjavanje povređenih i bezbednost vatrogasaca i radnika na terenu.

Pročitaj još

Svet

Američki kongres traži nastavak vojne podrške Tajvanu nakon samita Tramp-Si

Zastupnici iz SAD pozivaju na realizaciju odobrene vojne pomoći Tajvanu, dok predsednik Tramp još nije doneo odluku o paketu naoružanja

Published

on

By

Zastupnici iz SAD pozivaju na realizaciju odobrene vojne pomoći Tajvanu, dok predsednik Tramp još nije doneo odluku o paketu naoružanja

Vašington – Zastupnici oba doma američkog Kongresa izjavili su da Sjedinjene Države treba da nastave sa isporukom vojne opreme Tajvanu, nakon što je predsednik Donald Tramp, posle samita sa kineskim predsednikom Sijem Đinpingom, izjavio da još nije odlučio da li će odobriti najavljeni paket naoružanja ovom ostrvu.

Predsednik Tramp je novinarima, nakon odlaska iz Pekinga, rekao da je tokom sastanka sa Sijem tema Tajvana bila značajno zastupljena i da je kineski lider izneo zabrinutost povodom američke prodaje oružja. Tramp je naglasio da „nije dao nikakvo obećanje“ u vezi sa sporazumom o naoružanju i nije javno potvrdio da li bi SAD intervenisale u slučaju napada na Tajvan.

Ove izjave izazvale su reakcije na Kapitol Hilu, gde Tajvan uživa podršku među pripadnicima obe stranke. Kongres već nekoliko meseci inicira isporuku vojne pomoći vredne 14 milijardi dolara, koju je odobrio u januaru.

Republikanac Majkl Meko, bivši predsedavajući Odbora za spoljne poslove Predstavničkog doma, izjavio je da je „neophodno da SAD naoružaju Tajvan kako bi mogao da se brani i odvrati potencijalne pretnje“. Prema njegovim rečima, tokom samita kineski predsednik Si je pokazao čvrst stav u vezi sa Tajvanom i istakao da je to najvažnije pitanje u odnosima Kine i Sjedinjenih Država.

Kineska strana je, prema navodima iz Pekinga, prenela Trampu da je pitanje Tajvana ključno za bilateralne odnose i upozorila da bi nepravilno rešavanje moglo uticati na stabilnost u regionu. Portparol kineskog ministarstva spoljnih poslova istakao je da je predsednik Si jasno izrazio stav Kine tokom razgovora.

Američki zakonodavci smatraju da odlaganje isporuke vojne opreme može uticati na sposobnost Tajvana da se samostalno brani. Neki članovi Kongresa zatražili su od administracije da što pre donese odluku u vezi sa paketom pomoći.

Odnosi između SAD, Kine i Tajvana poslednjih godina ostaju tema međunarodne pažnje, dok Vašington i dalje naglašava svoju politiku „jedne Kine“, ali i zakonima garantuje podršku odbrambenim kapacitetima Tajvana. Samit Trampa i Sija, održan u Pekingu, bio je prilika za razmenu stavova o ključnim spornim pitanjima, uključujući status Tajvana i potencijalnu prodaju oružja.

Nije poznato kada bi predsednik Tramp mogao doneti konačnu odluku, dok Kongres nastavlja da poziva na realizaciju već odobrene vojne pomoći. Kineske vlasti ponovile su da se protive svakoj vrsti inostrane vojne podrške Tajvanu, dok američka strana tvrdi da je cilj pomoći jačanje odvraćanja i očuvanje stabilnosti u regionu.

Pročitaj još

Svet

SAD ponovo nudi nagradu za informacije o nestanku Amerikanca u Avganistanu pre 12 godina

Američke vlasti potvrdile nastavak istrage, nagrada od 6 miliona dolara ponuđena za informacije o nestalom novinaru iz provincije Khost

Published

on

By

Američke vlasti potvrdile nastavak istrage, nagrada od 6 miliona dolara ponuđena za informacije o nestalom novinaru iz provincije Khost

Sjedinjene Američke Države obnovile su u petak nagradu u ukupnom iznosu od 6 miliona dolara za informacije koje mogu pomoći u rešavanju slučaja nestanka američkog državljanina u Avganistanu pre 12 godina, saopštile su američke vlasti. Prema navodima Federalnog istražnog biroa (FBI), reč je o slobodnom novinaru Paulu Edwinu Overbyju Jr., koji je tokom maja 2014. godine nestao dok je sprovodio istraživanje za knjigu u provinciji Khost, Avganistan.

Overby je pre nestanka naveo da bi mogao preći granicu sa Pakistanom radi dodatnog istraživanja, a prema informacijama FBI, tada je i nestao. On je ranije objavio knjigu o Avganistanu pod nazivom “Holy Blood: An Inside View of the Afghan War”. Prema izveštajima, njegova supruga Jane Larson izjavila je da je Overby radio na nastavku te knjige i da je planirao da intervjuiše Sirajuddina Haqqanija, lidera Haqqani mreže koja je povezana sa Talibanom.

Prema navodima supruge, ona je 2017. godine izjavila za pakistanske medije da veruje da je Overby kidnapovan i apelovala na one koji ga drže da omoguće njegovo ponovno okupljanje sa porodicom. Overby bi danas imao 83 godine.

Povodom godišnjice nestanka, zvaničnici FBI istakli su da su njihovi agenti i analitičari proteklih 12 godina kontinuirano radili na ovom slučaju. “Više od decenije radimo na tome da pronađemo Paula i vratimo ga porodici. Nastavićemo saradnju sa partnerskim agencijama i proveravati sve relevantne tragove dok ne donesemo odgovore njegovoj porodici”, izjavio je Darren Cox, pomoćnik direktora FBI u Vašingtonu.

Američke vlasti nisu navele nove detalje o toku istrage niti o mogućim saznanjima o Overbyjevoj sudbini. Nagrada za relevantne informacije ostaje na snazi, a istraga se nastavlja u saradnji sa domaćim i međunarodnim partnerima. Nezavisno nije moguće verifikovati okolnosti nestanka.

Slučaj Overbyja privlači pažnju međunarodne zajednice, s obzirom da je nestao tokom perioda pojačanih bezbednosnih izazova u regionu, dok su lokalne i međunarodne organizacije više puta apelovale na zaštitu novinara i istraživača na području Avganistana.

Pročitaj još

U Trendu