Connect with us

Svet

Američki kongres traži nastavak vojne podrške Tajvanu nakon samita Tramp-Si

Zastupnici iz SAD pozivaju na realizaciju odobrene vojne pomoći Tajvanu, dok predsednik Tramp još nije doneo odluku o paketu naoružanja

Published

on

pexels-photo-9152408

Zastupnici iz SAD pozivaju na realizaciju odobrene vojne pomoći Tajvanu, dok predsednik Tramp još nije doneo odluku o paketu naoružanja

Vašington – Zastupnici oba doma američkog Kongresa izjavili su da Sjedinjene Države treba da nastave sa isporukom vojne opreme Tajvanu, nakon što je predsednik Donald Tramp, posle samita sa kineskim predsednikom Sijem Đinpingom, izjavio da još nije odlučio da li će odobriti najavljeni paket naoružanja ovom ostrvu.

Predsednik Tramp je novinarima, nakon odlaska iz Pekinga, rekao da je tokom sastanka sa Sijem tema Tajvana bila značajno zastupljena i da je kineski lider izneo zabrinutost povodom američke prodaje oružja. Tramp je naglasio da „nije dao nikakvo obećanje“ u vezi sa sporazumom o naoružanju i nije javno potvrdio da li bi SAD intervenisale u slučaju napada na Tajvan.

Ove izjave izazvale su reakcije na Kapitol Hilu, gde Tajvan uživa podršku među pripadnicima obe stranke. Kongres već nekoliko meseci inicira isporuku vojne pomoći vredne 14 milijardi dolara, koju je odobrio u januaru.

Republikanac Majkl Meko, bivši predsedavajući Odbora za spoljne poslove Predstavničkog doma, izjavio je da je „neophodno da SAD naoružaju Tajvan kako bi mogao da se brani i odvrati potencijalne pretnje“. Prema njegovim rečima, tokom samita kineski predsednik Si je pokazao čvrst stav u vezi sa Tajvanom i istakao da je to najvažnije pitanje u odnosima Kine i Sjedinjenih Država.

Kineska strana je, prema navodima iz Pekinga, prenela Trampu da je pitanje Tajvana ključno za bilateralne odnose i upozorila da bi nepravilno rešavanje moglo uticati na stabilnost u regionu. Portparol kineskog ministarstva spoljnih poslova istakao je da je predsednik Si jasno izrazio stav Kine tokom razgovora.

Američki zakonodavci smatraju da odlaganje isporuke vojne opreme može uticati na sposobnost Tajvana da se samostalno brani. Neki članovi Kongresa zatražili su od administracije da što pre donese odluku u vezi sa paketom pomoći.

Odnosi između SAD, Kine i Tajvana poslednjih godina ostaju tema međunarodne pažnje, dok Vašington i dalje naglašava svoju politiku „jedne Kine“, ali i zakonima garantuje podršku odbrambenim kapacitetima Tajvana. Samit Trampa i Sija, održan u Pekingu, bio je prilika za razmenu stavova o ključnim spornim pitanjima, uključujući status Tajvana i potencijalnu prodaju oružja.

Nije poznato kada bi predsednik Tramp mogao doneti konačnu odluku, dok Kongres nastavlja da poziva na realizaciju već odobrene vojne pomoći. Kineske vlasti ponovile su da se protive svakoj vrsti inostrane vojne podrške Tajvanu, dok američka strana tvrdi da je cilj pomoći jačanje odvraćanja i očuvanje stabilnosti u regionu.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

SAD ponovo nudi nagradu za informacije o nestanku Amerikanca u Avganistanu pre 12 godina

Američke vlasti potvrdile nastavak istrage, nagrada od 6 miliona dolara ponuđena za informacije o nestalom novinaru iz provincije Khost

Published

on

By

Američke vlasti potvrdile nastavak istrage, nagrada od 6 miliona dolara ponuđena za informacije o nestalom novinaru iz provincije Khost

Sjedinjene Američke Države obnovile su u petak nagradu u ukupnom iznosu od 6 miliona dolara za informacije koje mogu pomoći u rešavanju slučaja nestanka američkog državljanina u Avganistanu pre 12 godina, saopštile su američke vlasti. Prema navodima Federalnog istražnog biroa (FBI), reč je o slobodnom novinaru Paulu Edwinu Overbyju Jr., koji je tokom maja 2014. godine nestao dok je sprovodio istraživanje za knjigu u provinciji Khost, Avganistan.

Overby je pre nestanka naveo da bi mogao preći granicu sa Pakistanom radi dodatnog istraživanja, a prema informacijama FBI, tada je i nestao. On je ranije objavio knjigu o Avganistanu pod nazivom “Holy Blood: An Inside View of the Afghan War”. Prema izveštajima, njegova supruga Jane Larson izjavila je da je Overby radio na nastavku te knjige i da je planirao da intervjuiše Sirajuddina Haqqanija, lidera Haqqani mreže koja je povezana sa Talibanom.

Prema navodima supruge, ona je 2017. godine izjavila za pakistanske medije da veruje da je Overby kidnapovan i apelovala na one koji ga drže da omoguće njegovo ponovno okupljanje sa porodicom. Overby bi danas imao 83 godine.

Povodom godišnjice nestanka, zvaničnici FBI istakli su da su njihovi agenti i analitičari proteklih 12 godina kontinuirano radili na ovom slučaju. “Više od decenije radimo na tome da pronađemo Paula i vratimo ga porodici. Nastavićemo saradnju sa partnerskim agencijama i proveravati sve relevantne tragove dok ne donesemo odgovore njegovoj porodici”, izjavio je Darren Cox, pomoćnik direktora FBI u Vašingtonu.

Američke vlasti nisu navele nove detalje o toku istrage niti o mogućim saznanjima o Overbyjevoj sudbini. Nagrada za relevantne informacije ostaje na snazi, a istraga se nastavlja u saradnji sa domaćim i međunarodnim partnerima. Nezavisno nije moguće verifikovati okolnosti nestanka.

Slučaj Overbyja privlači pažnju međunarodne zajednice, s obzirom da je nestao tokom perioda pojačanih bezbednosnih izazova u regionu, dok su lokalne i međunarodne organizacije više puta apelovale na zaštitu novinara i istraživača na području Avganistana.

Pročitaj još

Svet

Iračanin Mohamed Bakar Sad Davud Al-Sadi optužen za planiranje terorističkih napada u više država

Savezni sud u Njujorku podigao optužnicu, istraga obuhvata napade u Evropi i Severnoj Americi

Published

on

By

Savezni sud u Njujorku podigao optužnicu, istraga obuhvata napade u Evropi i Severnoj Americi

Mohamed Bakar Sad Davud Al-Sadi, državljanin Iraka, optužen je pred saveznim sudom u Njujorku za planiranje najmanje 18 terorističkih napada širom Evrope i Severne Amerike, prema policijskim izvorima. Al-Sadi je uhapšen nakon što je, kako se navodi u optužnici, tajnom policijskom agentu predao planove i fotografije potencijalnih meta, uključujući jevrejske centre u Los Anđelesu i Skotsdejlu, Arizona.

Prema otpečaćenoj optužnici, Al-Sadi je osumnjičen za pokušaj napada na sinagogu u Njujorku tokom prošlog meseca, kao i za učešće u dva napada u Kanadi: napadu na sinagogu i pucnjavi na konzulat Sjedinjenih Američkih Država u Torontu u martu. U Evropi se tereti za planiranje napada, uključujući bacanje zapaljive bombe na banku u Amsterdamu i napad nožem na Jevreje u Londonu.

Al-Sadi se tereti za zaveru radi pružanja materijalne podrške militantnoj grupi Kata’ib Hezbolah, kao i Iranskom korpusu Islamske revolucionarne garde, koje su američke vlasti označile kao strane terorističke organizacije. Takođe je optužen za zaveru radi bombardovanja javnih mesta i za podršku terorističkim delima.

“Istraga je u toku i prikupljaju se dodatni dokazi u saradnji sa međunarodnim partnerima”, navedeno je u zvaničnoj izjavi nadležnih organa. Al-Sadi je trenutno zadržan u pritvoru u Njujorku, a postupak protiv njega vodi se pred saveznim sudom na Menhetnu.

Prema dostupnim informacijama, planirani napadi su, prema navodima istrage, predstavljali odmazdu za američku vojnu intervenciju u Iranu. Dalje informacije o toku suđenja i eventualnim ishodima biće saopštene nakon okončanja sudskog postupka.

Pročitaj još

Svet

Analiza: Koje studijske grupe donose najveću dugoročnu finansijsku korist

Novo istraživanje o diplomcima u Teksasu pokazuje da svi profili, uključujući i društvene nauke, donose pozitivnu zaradu u odnosu na srednjoškolsko obrazovanje

Published

on

By

Novo istraživanje o diplomcima u Teksasu pokazuje da svi profili, uključujući i društvene nauke, donose pozitivnu zaradu u odnosu na srednjoškolsko obrazovanje

Najnovija analiza podataka o diplomcima državnih univerziteta u Teksasu, koju je sprovela nezavisna obrazovna organizacija, ukazuje da je sticanje diplome osnovnih studija povezano sa višim ukupnim zaradama u periodu od 15 godina nakon završetka studija, u poređenju sa osobama bez visokoškolske diplome. Istraživanje je obuhvatilo oko 29.000 studenata koji su upisani na osnovne studije tokom školske 2008/09. godine, a praćeni su ekonomski rezultati tih diplomaca u odnosu na one koji nisu stekli sličan nivo obrazovanja.

Metodologija analize uključila je izračunavanje „kumulativne neto dodatne zarade“ — razliku ukupnih prihoda tokom 15 godina između diplomiranih i osoba sa srednjoškolskim obrazovanjem, uz odbijanje troškova školovanja, stanovanja i izgubljenih prihoda tokom studija. Rezultati pokazuju da su diplomci u proseku zarađivali gotovo 87.000 dolara više u odnosu na srednjoškolce tokom tog perioda, čak i kada se uračunaju troškovi studiranja.

Prema dobijenim podacima, najvišu dodatnu zaradu ostvarili su diplomci inženjerskih i arhitektonskih smerova, dok su visoku prednost imale i oblasti poslovanja i ekonomije. Diplomci iz oblasti bezbednosti i zaštite, kao i poljoprivrede i prirodnih resursa, takođe su zabeležili značajnu finansijsku korist. S druge strane, iako su oblasti poput društvenih nauka, komunikacija i liberalnih umetnosti donele nižu neto dodatnu zaradu u poređenju sa tehničkim smerovima, i dalje su pokazale pozitivan finansijski rezultat u odnosu na osobe bez diplome.

Konkretno, podaci pokazuju sledeće prosečne neto dodatne zarade po oblastima: inženjering i arhitektura – nešto više od 204.000 dolara; poslovanje i ekonomija – preko 183.000 dolara; bezbednost i zaštita – oko 109.000 dolara; poljoprivreda i prirodni resursi – oko 106.000 dolara; biologija i zdravstvo – nešto više od 100.000 dolara. U oblastima fizičkih nauka i matematike, diplomci su ostvarili neto dodatnu zaradu od oko 98.000 dolara. Za društvene nauke i liberalne umetnosti, razlika je bila manja, ali i dalje pozitivna — diplomci iz oblasti liberalnih umetnosti zabeležili su u proseku oko 35.000 dolara više u odnosu na osobe bez diplome tokom 15 godina.

Istraživači navode da su, bez obzira na izabrano polje studija, diplomci osnovnih studija u Teksasu u većini slučajeva tokom vremena ostvarili značajnu finansijsku korist. Zaključak analize je da diploma donosi prednost na tržištu rada, čak i za one koji su završili oblasti sa tradicionalno nižim prosečnim platama.

Ovi podaci dolaze u trenutku kada javnost u SAD sve češće preispituje vrednost visokoškolskog obrazovanja zbog rasta troškova studiranja i promena na tržištu rada. Analiza se odnosi na generaciju upisanu pre više od 15 godina, ali pruža uvid u dugoročne trendove povraćaja investicije u obrazovanje na državnim univerzitetima.

Pročitaj još

U Trendu