Connect with us

Fitnes

Pametne kombinacije namirnica za bolju iskoristljivost vitamina i minerala

Pravilno uparivanje hrane pomaže ženama da maksimalno iskoriste nutrijente, posebno vitamine rastvorljive u mastima.

Published

on

Foto Izvor: Pexels / Mike

Pravilno uparivanje hrane pomaže ženama da maksimalno iskoriste nutrijente, posebno vitamine rastvorljive u mastima.

Dobar izbor i kombinacija namirnica može značajno unaprediti apsorpciju važnih vitamina i minerala, što je posebno korisno ženama koje vode računa o zdravlju i energiji. Nutricionistkinja i porodična lekarka Silja Schäfer podseća koliko je važno znati na koji način uparujemo hranu, jer od toga zavisi koliko će naše telo zaista iskoristiti hranljive materije iz svakodnevne ishrane.

Kada konzumirate povrće bogato vitaminima A, D, E i K, preporučuje se da ga uvek kombinujete sa zdravim mastima. Na primer, špargla, spanać ili brokoli će biti još korisniji ako ih začinite maslinovim uljem. Schäfer naglašava: „Čak i male količine masti, pet do deset grama po obroku, mogu značajno poboljšati apsorpciju vitamina iz povrća“. Takođe, ukoliko koristite suplemente ovih vitamina, najbolje ih je uzimati uz obrok koji sadrži masti, čime se obezbeđuje maksimalan efekat.

Još jedan savet je da povrće obogatite orašastim plodovima i semenkama, kao što su bademi, orasi, lanene ili suncokretove semenke. Ove namirnice ne samo da poboljšavaju apsorpciju vitamina iz povrća, već su i same bogate zdravim mastima, vlaknima i mineralima koji pozitivno utiču na zdravlje srca i kože. Salata obogaćena ovim dodacima predstavlja dvostruku korist za vaše telo.

Paradajz je poznat po visokom sadržaju likopena, snažnog antioksidansa koji štiti od upala i smanjuje rizik od bolesti srca. Međutim, likopen iz sirovog paradajza nije lako pristupačan organizmu, ali kada se paradajz kombinuje sa zdravim mastima, kao što je avokado ili maslinovo ulje, apsorpcija ovog nutrijenta se značajno povećava. Zbog toga paradajz salata sa kriškama avokada ili nekoliko kapi maslinovog ulja može biti odličan izbor za jačanje zaštite organizma.

Žene, posebno u periodima trudnoće, dojenja ili menopauze, imaju povećane potrebe za vitaminima i mineralima. Iako nijedna kombinacija ne može zameniti uravnoteženu ishranu, pametno uparivanje namirnica pomaže da iz svakog obroka izvučete maksimum. „Nijedna namirnica, nijedna kombinacija i nijedan suplement ne mogu nadomestiti uravnoteženu ishranu, ali usmerene promene mogu doneti vidljive koristi“, poručuje Schäfer. Raznovrsna i promišljena ishrana doprinosi lepšem izgledu, boljoj energiji i opštem zdravlju, što je važno za svaku savremenu ženu. Sledeći put kada spremate obrok, pokušajte da ga unapredite ovim korisnim kombinacijama i primetićete razliku.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Fitnes

Zašto kilogrami rastu čak i kada jedemo manje: stručnjaci otkrivaju

Dr Dejan Čubrilo objašnjava kako restriktivne dijete usporavaju metabolizam i otežavaju mršavljenje kod žena

Published

on

Dr Dejan Čubrilo objašnjava kako restriktivne dijete usporavaju metabolizam i otežavaju mršavljenje kod žena

Većina žena u Srbiji suočava se sa izazovom viška kilograma, iako često smanjuju količinu hrane ili iz ishrane izbacuju ugljene hidrate. Prema rečima dr Dejana Čubrila, profesora medicinske fiziologije i stručnjaka za sportsku i anti-age medicinu, ovakve restriktivne dijete zapravo mogu imati potpuno suprotan efekat. Telo nije jednostavan mehanizam, već složen sistem koji reaguje na promene u ishrani na neočekivane načine.

Dr Čubrilo ističe da žene često pokušavaju da smršaju naglim smanjenjem hrane, izbacivanjem hleba, testenina ili krompira, kao i preskakanjem obroka. Međutim, tada organizam može da uspori bazalni metabolizam, što znači da telo štedi energiju umesto da je troši. Zbog toga kilogrami mogu ostati ili se čak povećati. “To je jedna od najvećih grešaka. Kada telo ne dobija dovoljno energije, prelazi u režim štednje. Sve što kasnije unesete, organizam počinje da skladišti umesto da troši”, objašnjava dr Čubrilo.

Mnoge žene koje redovno vežbaju sa ličnim trenerom ipak teško skidaju masnoće, posebno sa stomaka. Do toga dolazi upravo zbog preteranih restrikcija i neadekvatnih obroka. Kada je unos hrane premali, organizam “gasi” metabolički motor i koristi minimum energije, što otežava topljenje masnih naslaga. Žene koje jedu samo jedan do dva puta dnevno i izbegavaju ugljene hidrate često upadaju u ovu zamku; telo tada svaku kaloriju skladišti, dodatno otežavajući mršavljenje. “Telo zapravo ulazi u fazu pripreme za ‘crne dane’, čuvajući energiju i usporavajući potrošnju”, kaže dr Čubrilo.

Zato je preporuka stručnjaka da se izbegavaju drastične dijete, već da se napravi izbalansiran jelovnik koji sadrži dovoljno kalorija i sve grupe namirnica. Pravilno raspoređeni obroci, uz unos potrebne energije, pomažu metabolizmu da efikasnije sagoreva masnoće. Takođe, važno je osluškivati sopstveno telo i ne preskakati obroke, posebno ako ste fizički aktivni. Održavanje stabilnog metabolizma je ključ za dugoročno zdravlje i održavanje zdrave telesne mase. Pre početka bilo kakve restriktivne dijete, najbolje je konsultovati se sa stručnjacima kako biste izbegli greške i postigli ciljeve bez stresa.

Pročitaj još

Fitnes

Kako ostati hidrirana tokom letnjih dana sa visokim temperaturama

Pravilna hidratacija leti zahteva više pažnje – saznajte koliko vode je optimalno za vaše zdravlje kad je preko 30 stepeni

Published

on

Pravilna hidratacija leti zahteva više pažnje – saznajte koliko vode je optimalno za vaše zdravlje kad je preko 30 stepeni

Kada temperature tokom leta pređu 30 stepeni, mnoge žene se pitaju koliko vode treba uneti da bi organizam ostao zdrav i vitalan. Stručnjaci upozoravaju da se u ovakvim uslovima gubi znatno više tečnosti, a dehidracija može nastupiti brže nego što očekujete. Redovno konzumiranje vode, čak i pre nego što osetite žeđ, je od ključnog značaja. Prema rečima dr Tanje Petrović, specijaliste interne medicine, “osećaj žeđi je prvi znak da je telo već počelo da gubi potrebnu tečnost”.

Posebno su osetljive grupe starije žene, trudnice, majke sa malom decom i sve koje provode više vremena napolju ili rade na otvorenom. Kod njih čak i blaži gubitak tečnosti može izazvati glavobolju, vrtoglavicu, umor ili pad koncentracije. Žene koje vežbaju ili se bave fizički zahtevnim poslovima moraju biti posebno pažljive sa unosom vode.

Poznata preporuka je osam čaša vode dnevno, ali ta količina nije univerzalna. Prava potreba zavisi od telesne mase, uzrasta, opšteg zdravlja i nivoa aktivnosti, a visoke temperature i pojačano znojenje dodatno povećavaju potrebe za tečnošću. Za većinu odraslih žena tokom vrućih dana preporučuje se od dva do tri litra tečnosti dnevno. Ako trenirate, radite napolju ili provodite vreme na plaži, potrebno je i više.

Pratite signale svog tela – obratite pažnju na boju urina, suva usta ili pojavu glavobolje. Dr Petrović savetuje: “Pratite svoje telo i trudite se da uzimate vodu i pre nego što osetite žeđ”. Osim vode, nezaslađeni biljni i voćni čajevi, limunada sa malo šećera, kao i mleko ili jogurt, takođe su dobri izvori tečnosti.

Leto ne zahteva samo vodu, već i obnavljanje elektrolita koje gubimo znojenjem. Lubenica, dinja, breskve, pomorandže i jagode su odličan izbor jer su bogate vodom, vitaminima i mineralima. Nutricionista Ivana Marković objašnjava: “Voće bogato vodom može značajno doprineti hidrataciji, posebno kod dece i trudnica”.

Na moru ili bazenu, sunce i fizička aktivnost dodatno ubrzavaju gubitak tečnosti. Čak i dok ste okruženi vodom, važno je imati flašicu uz sebe i često piti, čak i kad niste žedni.

Na kraju, pravilna hidratacija tokom leta zahteva više od prostog brojenja čaša. Slušajte potrebe svog organizma i birajte napitke i namirnice koje će vam pomoći da ostanete zdravi i energični, čak i tokom najtoplijih dana.

Pročitaj još

Fitnes

Beograd domaćin prvog CARDIOIMPACT samita: Globalni stručnjaci za inovacije u prevenciji

Samit u glavnom gradu okuplja više od trideset vodećih eksperata, sa posebnim akcentom na zdravlje žena i digitalne tehnologije

Published

on

Samit u glavnom gradu okuplja više od trideset vodećih eksperata, sa posebnim akcentom na zdravlje žena i digitalne tehnologije

U Beogradu je održan prvi CARDIOIMPACT samit, dvodnevni događaj posvećen unapređenju prevencije kardiovaskularnih bolesti. Skup je okupio više od trideset domaćih i međunarodnih stručnjaka iz oblasti kardiologije, laboratorijske medicine, javnog zdravlja i digitalnih inovacija. Organizatori su Centar za medicinsku biohemiju Univerzitetskog kliničkog centra Srbije i Srpsko udruženje za kliničku laboratorijsku medicinu i nauku.

Posebna pažnja na ovom samitu posvećena je inovativnim rešenjima i bržoj implementaciji novih tehnologija, kako bi savremena prevencija postala dostupna svima. Prema rečima prof. dr Sanje Stanković, predsednice međunarodne radne grupe WG-CARDIOIMPACT, „kardiovaskularne bolesti su i dalje vodeći uzrok smrtnosti u svetu, ali danas imamo tehnologiju i znanje da taj trend preokrenemo.” Dodala je i da laboratorijska medicina postaje nezamenljiv klinički partner u prevenciji i lečenju.

Samit je otvorio prof. dr Nebojša Tasić, pomoćnik ministra zdravlja, a događaj je podržan i od strane Svetske zdravstvene organizacije, Svetske federacije za srce i urednice časopisa The Lancet Regional Health – Europe. Učešće i podrška evropskih i svetskih federacija potvrđuju značaj ovog skupa.

Poseban značaj samit ima za žene, jer statistika pokazuje da žene često kasnije prepoznaju simptome kardiovaskularnih bolesti i ređe dobijaju blagovremenu dijagnostiku. Na samitu se raspravlja o biomarkerima i naprednim laboratorijskim metodama koje mogu omogućiti raniju detekciju rizika, naročito kod žena koje nemaju tipične simptome.

Centralna tema okupljanja su digitalne inovacije poput veštačke inteligencije i pametnih senzora, koji mogu omogućiti personalizovanu prevenciju i bolje predviđanje rizika. Eksperti diskutuje i o konceptu „digitalnih blizanaca“ i uticaju okoline na zdravlje srca. Dodatni segment programa posvećen je razmeni iskustava i praktičnim savetima o tome kako inovacije uključiti u svakodnevnu medicinsku praksu, kao i o prevazilaženju sistemskih prepreka da bi zdravstvena zaštita bila jednako dostupna svima, bez obzira na ekonomski ili geografski položaj.

Samit ima i strateški cilj – usvajanje Beogradske deklaracije 2026, kojom se zajednički poziva na unapređenje prevencije kardiovaskularnih bolesti širom sveta. Kako je naglasila prof. dr Stanković, „znanje koje spasava živote mora biti odmah dostupno svima”.

Pročitaj još

U Trendu