Connect with us

Srbija

Uskoro završni ispit za osmake! Oglasilo se Ministarstvo prosvete

Završni ispit počinje 15.06.2024. godine, učenici polažu testove iz tri predmeta, prema saopštenju ministarstva

Objavljeno pre

,

Foto Izvor:

Završni ispit počinje 15.06.2024. godine, učenici polažu testove iz tri predmeta, prema saopštenju ministarstva

Završni ispit za učenike osmog razreda osnovnih škola u Srbiji počinje u ponedeljak, 15.06.2024. godine i trajaće do 17.06.2024. godine, saopštilo je Ministarstvo prosvete. Prvog dana, od 9.00 do 11.00 časova, učenici će polagati test iz srpskog, odnosno maternjeg jezika. Drugog dana, 16.06.2024, u istom terminu, predviđen je test iz matematike, dok će trećeg dana, 17.06.2024, biti održan test iz izbornog predmeta koji su učenici prethodno odabrali – biologija, geografija, istorija, fizika ili hemija.

Prema Planu upisa, u srednjim školama širom Srbije ima 71.614 slobodnih mesta, dok osmi razred završava nešto više od 64.400 učenika. Tokom nedelje od 15. do 22.06.2024. godine biće sprovedena supervizija završnog ispita.

Preliminarni rezultati biće objavljeni 19.06.2024. godine, a istog dana učenici će imati mogućnost da ulože prigovor na rezultate, elektronskim putem ili lično u osnovnoj školi. Konačni rezultati biće dostupni 22.06.2024, dok će 23. i 24.06.2024. godine učenici elektronskim putem popunjavati i predavati liste želja za upis u srednje škole. Raspored učenika po školama biće objavljen 29.06.2024. godine, nakon čega sledi upis.

Ministar prosvete Dejan Vuk Stanković izjavio je da je sve spremno za završni ispit i da ima dovoljno mesta u srednjim školama za sve učenike koji sada završavaju osmi razred. „Ispit će se polagati po standardnoj proceduri kakva je uobičajena za ovakve provere znanja, koje u ovom slučaju imaju selekcioni karakter, jer će na osnovu rezultata sa ispita i na osnovu uspeha koji je postignut tokom osmogodišnjeg školovanja, budući đaci dobiti svoja mesta u obrazovnim institucijama u srednjem obrazovanju“, naveo je Stanković.

U gimnazijama je planirano oko 17.000 mesta, a u specijalizovanim odeljenjima blizu 3.000 mesta. Srednje stručne škole u četvorogodišnjem trajanju nude 40.000 mesta, dok je u muzičkim, baletskim i likovnim školama ukupno 1.770 mesta. Za trogodišnje obrazovne profile predviđeno je oko 14.000 mesta, a za učenike sa smetnjama u razvoju i invaliditetom više od 800 mesta. Za dualni model obrazovanja slobodno je preko 3.000 mesta.

Bodovanje za upis u srednje škole vrši se na osnovu uspeha iz šestog, sedmog i osmog razreda i rezultata završnog ispita. Maksimalan broj bodova iz osnovne škole je 60, dok je na završnom ispitu moguće osvojiti još 40 bodova.

U narednoj školskoj godini uvode se i novi obrazovni profili usklađeni sa razvojem struke, kao što su ginekološko-akušerska sestra, medicinska sestra vaspitač i pedijatrijska sestra, a učenicima će biti dostupna i zanimanja poput tehničara za obnovljive izvore energije, tehničara vitikulture i enologije, šumara uzgajivača i tehničara mehatronike vozila.

Prijemni ispiti za umetničke, baletske, likovne i muzičke škole, kao i škole za učenike sa posebnim potrebama, održani su od 08. do 17.05.2024. godine.

Pročitaj još
Komentari

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Srbija

Preobraženje Gospodnje: Šta vernici rade i koji su običaji za ovaj praznik

Pravoslavni vernici 19. avgusta obeležavaju Preobraženje Gospodnje, kada se osvećuje grožđe i dozvoljena je riba u postu.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Preobraženje Gospodnje: Šta vernici rade i koji su običaji za ovaj praznik

Pravoslavni vernici 19. avgusta obeležavaju Preobraženje Gospodnje, kada se osvećuje grožđe i dozvoljena je riba u postu.

Sutra se u Srbiji proslavlja Preobraženje Gospodnje, praznik koji vernici i Srpska pravoslavna crkva slave 19. avgusta. Prema jevanđelju, na ovaj dan se, na gori Tavor, Isus Hristos preobrazio pred apostolima, pokazujući im svoju božansku slavu. Preobraženje Gospodnje se smatra jednim od dvanaest najvećih hrišćanskih praznika i poznato je i kao „letnje Bogojavljenje“.

Obeležavanje ovog praznika traje sedam dana u crkvenom kalendaru. Najprepoznatljiviji običaj jeste osvećenje grožđa, dok je, zbog perioda posta, na ovaj dan dozvoljeno jesti ribu. Na taj način, praznik ima posebno mesto i u verskim pravilima i u narodnim običajima.

Preobraženje Gospodnje: značaj i običaji

Prema predanju, na Preobraženje Gospodnje Isus je pred Petrom, Jakovom i Jovanom pokazao svoju božansku prirodu dok mu je lice zasijalo kao sunce. Ovaj događaj predstavlja simbol duhovne promene i uzdizanja, a u narodu je dan poznat po tome što označava početak promena u prirodi. Takođe, na Preobraženje Gospodnje se, prema narodnom verovanju, priroda preobražava – noći postaju hladnije, a lišće lagano počinje da žuti i opada.

Jedan od centralnih obreda praznika je osvećenje grožđa. Na kraju liturgije, sveštenik uz posebnu molitvu blagosilja rod i deli osvećene plodove prisutnim vernicima. U krajevima gde nema vinove loze, osvećuju se drugo sezonsko voće, kao što su jabuke i kruške. Time se zahvaljuje Bogu na plodovima i moli za zdravlje i napredak.

Preobraženje tokom posta: dozvoljena riba i prilagođeni običaji

Zbog toga što Preobraženje Gospodnje pada u vreme Gospojinskog posta, koji traje do 28. avgusta, na ovaj dan crkva dozvoljava konzumaciju ribe. To olakšava post i daje praznični karakter obroku. Pored toga, vernici se trude da dan provedu u miru, molitvi i praštanju, poštujući tradiciju izmirenja i tolerancije koju ovaj praznik simbolizuje.

Prema narodnim savetima, Preobraženje je vreme kada treba oprostiti uvrede, obnoviti narušene odnose i potruditi se da se u porodici i zajednici zavlada sloga. Takođe, praznik se smatra pogodnim trenutkom za duhovno uzdizanje i promenu ličnog odnosa prema bližnjima.

Običaji i verovanja vezana za Preobraženje Gospodnje

U mnogim mestima, dan Preobraženja označava prelaz iz letnjeg u jesenji deo godine. Zbog toga se često kaže da „od Preobraženja, vreme se menja“. Ipak, suština proslave ostaje u okupljanju porodice, zajedničkoj molitvi i poštovanju običaja koji podsećaju na značaj duhovnog preobražaja i međusobnog praštanja.

Na kraju, Preobraženje Gospodnje ostaje dan kada vernici u Srbiji i šire, osim što poštuju crkvene propise, podsećaju sebe i druge koliko je važno u životu tragati za promenom, slozi i duhovnom obnovom.

Pročitaj još

Srbija

Preobraženje Gospodnje: U ponoć prema verovanju otvaraju se nebesa i ispunjavaju želje

Srpska pravoslavna crkva i vernici sutra obeležavaju Preobraženje Gospodnje, jedan od 12 najvećih hrišćanskih praznika.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Preobraženje Gospodnje: U ponoć prema verovanju otvaraju se nebesa i ispunjavaju želje

Srpska pravoslavna crkva i vernici sutra obeležavaju Preobraženje Gospodnje, jedan od 12 najvećih hrišćanskih praznika.

Sutra se širom Srbije obeležava Preobraženje Gospodnje, jedan od najvećih hrišćanskih praznika koji zauzima posebno mesto u tradiciji. Prema narodnim verovanjima, tokom ovog praznika, tačno u ponoć, otvaraju se nebesa i tada se, kako se smatra, mogu uputiti najiskrenije molitve i želje, za koje postoji verovanje da će biti uslišene. Mnogi vernici budno iščekuju ponoć kako bi zatražili ispunjenje svoje najveće životne želje.

Preobraženje Gospodnje: značenje praznika i narodni običaji

Preobraženje Gospodnje spada među 12 najvećih praznika u hrišćanskoj tradiciji i često se naziva letnje Bogojavljenje. Osim dubokog religijskog značaja, ovaj praznik je obavijen i brojnim narodnim predanjima i običajima. Prema jednoj od najpoznatijih priča, u ponoć se nebo preobražava tri puta, a postoji i upozorenje iz narodne predaje da osoba koja to vidi i drugome ispriča može izgubiti razum. Ova legenda naglašava svetost i misterioznost trenutka, a nije deo zvanične crkvene doktrine.

Takođe, uoči Preobraženja Gospodnjeg, žene često vezuju crveni ili beli konac oko ruke i zamišljaju želju. Veruje se da će se želja ispuniti ukoliko konac ostane neoštećen tokom celog dana. Ovaj običaj je duboko ukorenjen u narodnu tradiciju i predstavlja dodatni simbol nade i očekivanja na ovaj poseban dan.

Praznik ispunjen simbolima i narodnim verovanjima

Osim toga, Preobraženje Gospodnje se često naziva i trenutkom preobražaja prirode, jer narod veruje da se tada menja i vreme, a dani postaju kraći. Ipak, centralno mesto u prazniku zauzima verovanje da se u ponoć otvaraju nebesa i pruža mogućnost za iskreno upućivanje molitvi i želja. Zbog toga mnogi vernici i dalje čuvaju tradiciju budnog dočeka ponoći, nadajući se ispunjenju svojih želja.

Praznik je prilika za okupljanje porodice, razmenu lepih želja i jačanje vere u bolje sutra. Na ovaj dan, običaji i predanja podsećaju na važnost nade, zajedništva i iskrene molitve, koje su deo identiteta i duhovnosti mnogih ljudi u Srbiji.

Pročitaj još

Srbija

Novi toplotni talas u Srbiji: Temperature rastu, rizik od požara sve veći

RHMZ izdao upozorenje na visoke temperature i pojačan vetar između 20. i 25. avgusta

Objavljeno pre

,

Objavio:

Novi toplotni talas u Srbiji: Temperature rastu, rizik od požara sve veći

RHMZ izdao upozorenje na visoke temperature i pojačan vetar između 20. i 25. avgusta

Novi toplotni talas u Srbiji očekuje se od 20. do 25. avgusta, prema saopštenju Republičkog hidrometeorološkog zavoda (RHMZ). U ovom periodu prognozirane su maksimalne temperature između 35 i 40 stepeni, dok će u centralnoj i južnoj Srbiji lokalno dostići i oko 42 stepena. Zbog toga RHMZ upozorava na pogoršane uslove za gašenje požara, jer će vetar i deficit padavina dodatno isušiti vegetaciju i povećati rizik.

Porast temperature i uticaj na vatrogasne uslove

Već od sutra građani mogu očekivati osetan porast temperature, dok će najintenzivniji toplotni talas zahvatiti zemlju od četvrtka do utorka. Prema najavama, u Beogradu će maksimalne temperature u istom periodu biti između 35 i 38 stepeni. U drugim delovima zemlje, posebno u centralnoj i južnoj Srbiji, lokalno su mogući i viši maksimumi, koji dostižu i 42 stepena. Pored toga, pojačan južni i jugozapadni vetar duvaće u četvrtak u košavskom području i na planinama, a od subote i u ostalim delovima zemlje.

Ove vremenske prilike, uz izražen deficit padavina, dodatno isušuju vegetaciju. Kao rezultat, povećava se rizik od širenja požara na otvorenom, što posebno zabrinjava tokom letnjih meseci kada su ovakvi uslovi učestaliji. RHMZ posebno upozorava na potrebu opreznog ponašanja i izbegavanja paljenja vatre na otvorenom prostoru.

Hidrološka situacija i rizici

Prema hidrološkom upozorenju, vodostaji na Dunavu, Savi i Tisi kod Titela kretaće se ispod niskih plovidbenih nivoa. Takođe, proticaji na rekama Kolubara, Jadar, Toplica, Vlasina, Timok i pritokama Morave približili su se biološkom minimumu. Zbog toga stručnjaci apeluju na dodatnu pažnju prilikom boravka u blizini rečnih tokova i korišćenja vodnih resursa.

Osim toga, u većim gradovima poput Subotice, Novog Sada, Beograda, Niša, Čačka i Leskovca, temperature su već sada visoke i dodatno će rasti tokom predstojećih dana. To znači da građani treba da prate preporuke i obaveštenja nadležnih službi, posebno kada su u pitanju zaštita zdravlja i prevencija požara.

Na kraju, važno je naglasiti da RHMZ prati situaciju i redovno izveštava javnost o svim promenama. Preporučuje se da svi građani prate zvanična saopštenja i prilagode svoje aktivnosti trenutnim vremenskim uslovima. Na taj način moguće je smanjiti rizik od neželjenih posledica tokom toplotnog talasa.

Pročitaj još

U Trendu