Connect with us

Fitnes

Najbolje konzervirane namirnice za zdravu ishranu: nutricionisti izdvajaju ovih pet

Praktične i pristupačne, konzervirane namirnice mogu povećati unos važnih nutrijenata uz minimalan trud

Published

on

Foto Izvor: Pexels

Praktične i pristupačne, konzervirane namirnice mogu povećati unos važnih nutrijenata uz minimalan trud

Konzervirane namirnice često su zapostavljene, ali nutricionisti širom sveta naglašavaju da mogu biti dragocen deo zdrave i uravnotežene ishrane. U svakodnevnom životu, kada nemamo dovoljno vremena ili nam je budžet ograničen, konzerve postaju neizostavne – a sada su i prepoznate po svojim zdravstvenim benefitima.

Zahvaljujući jednostavnosti korišćenja i dugom roku trajanja, konzervirana hrana je često prva opcija kada nestane svežih namirnica. Proces konzerviranja omogućava očuvanje većine vitamina i minerala, a kod nekih vrsta voća i povrća hranljive materije mogu biti čak i bolje sačuvane nego kod svežih, naročito ako namirnice dugo stoje u frižideru ili prodavnici. Prema evropskim agencijama za bezbednost hrane, količina BPA supstance u konzervama je u dozvoljenim granicama i ne predstavlja zdravstveni rizik.

Konzervirana hrana olakšava unos esencijalnih nutrijenata, posebno kada nemamo vremena za pripremu obroka ispočetka. Nutricionisti preporučuju da birate proizvode sa manje soli, bez dodatog šećera i zasićenih masti, kako bi vaša ishrana bila što kvalitetnija.

Istraživanja pokazuju da ljudi koji redovno uključuju konzervirane namirnice u jelovnik unose više kalcijuma, kalijuma i vlakana. Nutricionistkinja Ivana Jovanović ističe: „Konzervirane namirnice mogu biti odličan izbor, posebno ako se pametno biraju i pravilno kombinuju u svakodnevnim obrocima.”

Ovo su pet konzerviranih namirnica koje nutricionisti preporučuju:

1. Pasulj – bilo da birate beli, crveni ili crni, pasulj je izuzetno bogat biljnim proteinima i vlaknima. Jedna porcija zadovoljava trećinu dnevnih potreba za vlaknima, što je značajno za dobru probavu, regulaciju šećera u krvi i zdravlje srca. Preporučuje se pasulj bez dodatog šećera i sa smanjenim nivoom soli.

2. Konzervirana riba – vrste poput tune, sardine, lososa ili skuše su odličan izvor omega-3 masnih kiselina, proteina i važnih minerala za srce i mozak. Najbolje je birati ribu u vodi, a ako je u ulju, savetuje se da se ocedi pre jela.

3. Konzervirano voće – ananas, breskve ili kruške u konzervi su praktičan način da povećate unos vitamina i vlakana. Preporučuje se voće u vodi ili sopstvenom soku, a treba izbegavati ono u sirupu zbog dodatog šećera.

4. Konzervirano povrće – šargarepa, grašak, kukuruz ili pečurke mogu biti odlična zamena za sveže povrće kada ga nemate pri ruci. Konzervisano povrće zadržava većinu nutrijenata i brzo se priprema.

5. Paradajz iz konzerve – bogat je likopenom, snažnim antioksidansom koji štiti zdravlje srca i kože. Konzervirani paradajz je odlična osnova za mnoga jela i sadrži veliki deo svojih vitamina.

Stručnjaci savetuju da prilikom kupovine uvek čitate deklaraciju i birate proizvode sa što manje dodataka. Na taj način, konzervirana hrana može postati vaš pouzdan saveznik u zdravoj ishrani, olakšavajući pripremu obroka bez kompromisa po pitanju nutritivne vrednosti.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Fitnes

Hidratacija na prvomajskom izletu: zašto je flaša vode neizostavna

Redovan unos vode sprečava umor i glavobolju tokom boravka na suncu, a stručnjaci savetuju optimalnu količinu

Published

on

Redovan unos vode sprečava umor i glavobolju tokom boravka na suncu, a stručnjaci savetuju optimalnu količinu

Prvi maj je prilika da mnoge žene provedu dan sa porodicom i prijateljima na izletima, u prirodi ili na roštilju, ali često zaborave na najvažniji detalj – dovoljno vode. Stručnjaci upozoravaju da tokom prolećnih izleta i aktivnosti na otvorenom telo gubi više tečnosti nego što osećamo, čak i bez osećaja žeđi. Zato je pravovremena hidratacija ključna kako biste izbegli umor, glavobolju i pad koncentracije.

Bilo da se šetate, sunčate ili igrate sa decom, organizam pojačano izlučuje tečnost kroz znojenje. Ako izgubljenu vodu ne nadoknadite, vrlo brzo se može javiti iscrpljenost, glavobolja, pa čak i ozbiljnija dehidratacija tokom dužeg boravka na suncu. Preporuka je da svaka osoba ponese najmanje 1,5 do 2 litra vode, a ako planirate duže ili fizički zahtevnije aktivnosti, obezbedite i veću količinu.

Nutricionistkinja dr Ivana Petrović naglašava: „Najvažnije je ne čekati da osetite žeđ, već redovno uzimati manje gutljaje vode tokom celog dana. Tako se organizam bolje hidrira i sprečava nagli pad energije.“

Takođe, izbegavajte alkoholna i zaslađena pića jer oni mogu dodatno povećati gubitak tečnosti. Voda je i dalje najbolji izbor za osveženje i očuvanje zdravlja tokom boravka u prirodi.

Praktičan savet za žene koje planiraju izlet: ponesite svoju flašu vode i ne oslanjajte se na mogućnost da je kupite usput. Briga o sebi počinje od malih stvari – a hidratacija je jedna od najvažnijih.

Pročitaj još

Fitnes

Pet svakodnevnih navika za lakše varenje i manje nadimanja

Jednostavne promene u rutini mogu smanjiti osećaj nadutosti i doprineti zdravlju creva

Published

on

Jednostavne promene u rutini mogu smanjiti osećaj nadutosti i doprineti zdravlju creva

Mnoge žene često osećaju nadutost, bilo da je u pitanju period nakon jela ili dani puni stresa. Klinički nutricionista iz Njujorka, Gena Hamšo, naglašava koliko je zdravlje creva važno za naše opšte stanje, a male izmene u svakodnevici mogu značajno umanjiti neprijatnosti poput nadimanja.

Uzroci nadimanja su raznovrsni – od narušene ravnoteže dobrih crevnih bakterija, funkcionalnih problema sa varenjem, pa do viška bakterija u tankom crevu. Hamšo savetuje da slušamo signale svog tela i razvijemo navike koje podstiču zdravu probavu.

Povećan unos vlakana posebno je koristan. Hamšo ističe: “Vlakna su gorivo za dobre bakterije u našem debelom crevu”. Postoje dve vrste vlakana – rastvorljiva i nerastvorljiva, a obe su važne za redovno varenje. Međutim, rastvorljiva vlakna, koja nalazimo u ovsu, ječmu, prokelju, pomorandžama, crnom pasulju i batatu, posebno pomažu osobama koje pate od nadimanja ili sindroma nervoznih creva.

Osim vlakana, stručnjaci izdvajaju još nekoliko navika koje mogu pomoći:

1. Hranu žvaćite temeljno i jedite bez žurbe – brzim jelom progutamo više vazduha, što povećava nadutost.
2. Hidratacija je ključna – pijte dovoljno vode tokom dana, jer to podstiče varenje i sprečava zadržavanje tečnosti.
3. Redovna fizička aktivnost podstiče prirodno kretanje creva i smanjuje osećaj težine u stomaku.
4. Ograničite gazirane napitke i unos jednostavnih šećera – oni mogu dodatno pojačati neprijatnosti.
5. Pratite koje namirnice vam smetaju i prilagodite ishranu svojim potrebama.

Svaki organizam reaguje drugačije, pa je korisno pratiti sopstvene reakcije i postepeno uvoditi promene. Primena ovih pet navika može doprineti lakšem varenju i većoj udobnosti tokom svakog dana.

Pročitaj još

Fitnes

Opasnosti gaziranih i energetskih pića: šta kažu kardiolozi

Stručnjaci upozoravaju žene na rizike od šećera i aditiva u svakodnevnim napicima – evo zdravijih izbora

Published

on

Stručnjaci upozoravaju žene na rizike od šećera i aditiva u svakodnevnim napicima – evo zdravijih izbora

Kardiolozi sve glasnije upozoravaju žene na štetne posledice svakodnevne konzumacije gaziranih i energetskih pića. Poznati kardiohirurg dr Džeremi London nedavno je istakao da su ova pića često deo rutine, ali mogu biti izuzetno opasna za zdravlje. Posebno kod žena, posledice se ogledaju u većem riziku od srčanih bolesti, gojaznosti i dijabetesa.

Dr London objašnjava da, uz pušenje i alkohol, napici sa visokim sadržajem šećera i proizvodi od rafinisanog brašna predstavljaju glavne faktore rizika po zdravlje. On naglašava: „Zaslađena bezalkoholna pića su prava pošast. Ljudi često nisu ni svesni koliko šećera i kalorija unesu kroz napitke.“

Energetska pića su dodatno problematična, jer sadrže velike količine kofeina i šećera, što može dovesti do poremećaja srčanog ritma čak i kod mladih i zdravih osoba. Sličan stav deli i dr Vilijam Li, koji upozorava da je štetnost ovih pića vezana ne samo za šećer, već i za razne aditive, boje i konzervanse. „Problem nastaje zbog dugotrajne izloženosti tim supstancama“, objasnio je dr Li.

Redovna konzumacija gaziranih pića posebno je rizična za žene jer sadrže mnogo kalorija, a ne daju osećaj sitosti, što često rezultira prejedanjem i povećanjem telesne mase. Fruktoza iz ovih napitaka ne utiče na hormone gladi kao drugi šećeri, pa se lako unese više kalorija nego što je potrebno.

Naučna istraživanja pokazuju da svakodnevni unos velikih količina šećera povećava rizik od insulinske rezistencije i dijabetesa tipa 2, a postoji i povezanost između konzumacije gaziranih pića i većeg rizika od raka pankreasa i srčanih bolesti. Prema studiji Harvarda, osobe koje često piju zaslađene napitke izložene su ranijim znacima srčanih oboljenja.

Stručnjaci savetuju da voda bude prvi izbor kada ste žedni, dok kao bolju alternativu preporučuju nezaslađene čajeve, mineralnu vodu sa limunom ili prirodno ceđene sokove u umerenim količinama. Dr London poručuje: „Jednostavno ih nemojte piti. Tačka.“

Ove preporuke su posebno značajne jer se u nekim evropskim zemljama već uvode ograničenja prodaje energetskih pića maloletnicima. Sve više stručnjaka ističe važnost informisanosti, posebno među ženama koje žele da sačuvaju svoje zdravlje i vitalnost na duže staze.

Pročitaj još

U Trendu