Connect with us

Zdravlje

Planiranje obroka unapred: lakše do zdravijih izbora pod stresom

Jednostavna tehnika pomaže ženama da i u napetim danima biraju zdraviju hranu i izbegnu impulsivne odluke

Published

on

Foto Izvor: Pexels / Mikhail nilov

Jednostavna tehnika pomaže ženama da i u napetim danima biraju zdraviju hranu i izbegnu impulsivne odluke

Brojne žene, bez obzira na godine, suočavaju se sa izazovima kada je u pitanju očuvanje zdravih prehrambenih navika, naročito u periodima pojačanog stresa. Novo naučno istraživanje pokazalo je da postoji praktična strategija koja može da olakša ove izazove i pomogne ženama da ne posežu za brzom i nezdravom hranom kada su pod pritiskom.

U studiji objavljenoj u naučnom časopisu, učestvovalo je 29 studentkinja i studenata koji su tokom dve odvojene sesije bili izloženi različitim testovima i simulacijama stresnih situacija. Na početku su svi učesnici ocenili 285 različitih namirnica prema tome koliko su im delovale zdravo, ukusno i privlačno. Na osnovu tih ocena, za svakog učesnika su formirani parovi namirnica – u svakom paru se nalazila jedna zdravija, ali manje ukusna hrana, i jedna manje zdrava, ali privlačnija.

Tokom eksperimenta, studenti su prvo prošli test stresa (držanje ruke u hladnoj vodi i rešavanje zadataka pod pritiskom), dok su u kontrolnoj situaciji radili zadatke u opuštenijem okruženju. Nakon toga, mogli su da izaberu unapred koju opciju neće razmatrati kada biraju među ponuđenim parovima hrane (tzv. precommitment ili donošenje odluke unapred).

Rezultati su pokazali da su učesnici koji su se odlučili da unapred isključe manje zdrave varijante, kasnije, čak i pod stresom, češće birali zdraviju hranu. Ova strategija naročito je korisna za žene koje zbog ubrzanog životnog tempa često dolaze u iskušenje da posegnu za brzim zalogajem.

Nutricionistkinja Džesika Kording naglašava: “Planiranjem obroka i donošenjem odluka unapred, smanjujete šanse da u trenutku slabosti posegnete za brzom, ali nezdravom hranom.” Njena koleginica Keri Gans dodaje: “Ova tehnika ne samo da olakšava put ka zdravijim navikama, već vremenom može doneti i uštedu novca, jer manje često posežemo za impulzivnim kupovinama grickalica.”

Ženama koje žele da primene ovu strategiju savetuje se da svake nedelje naprave listu zdravih namirnica i isplaniraju obroke, kao i da voće, orašaste plodove ili jogurt uvek imaju pri ruci, u torbi ili frižideru za trenutke kada ogladne. Ključ je i da prepoznaju stresne situacije i tada izaberu unapred pripremljene zdrave grickalice.

Ukoliko imate specifične zdravstvene potrebe ili sumnjate na poremećaje ishrane, važno je da se obratite svom lekaru ili nutricionisti za detaljan savet i dijagnozu.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Zdravlje

Kako gomilanje stvari utiče na emotivno stanje i zdravlje žena

Psiholozi otkrivaju zašto zadržavamo predmete i kako nered povećava stres u svakodnevnom životu

Published

on

Psiholozi otkrivaju zašto zadržavamo predmete i kako nered povećava stres u svakodnevnom životu

Mnoge žene se svakodnevno suočavaju sa nagomilavanjem nepotrebnih predmeta, posebno kada balansiraju između poslovnih i porodičnih obaveza. Prema mišljenju stručnjaka, ova navika ima duboke psihološke uzroke i može negativno uticati na mentalno zdravlje. Pretrpane fioke, ormari ili police često nisu samo rezultat manjka vremena, već i snažnih emotivnih veza sa stvarima, želje za sigurnošću ili potrebom za kontrolom. Stalni nered u domu može dovesti do većeg osećaja stresa i anksioznosti, što se često manifestuje kroz umor i unutrašnji nemir. Psiholog dr Ivana Petrović objašnjava: “Predmeti koje čuvamo često predstavljaju emotivne oslonce. Ne vezujemo se za stvari, već za uspomene i osećanja koja nam pružaju.” Upravo zato, odvajanje od predmeta može izazvati osećaj nesigurnosti ili gubitka.

Žene često zadržavaju predmete iz straha da bi im mogli zatrebati ili zbog uspomena na drage osobe i posebne trenutke. Stručnjaci ipak ističu da ova navika lako prerasta u naviku koja stvara dodatni osećaj preopterećenosti i otežava svakodnevicu. Na kraju, pretrpan prostor može umanjiti osećaj kontrole nad sopstvenim životom. Kako kaže dr Ivana Petrović: “Nered nije samo vizuelni problem. On utiče i na naš unutrašnji mir.” Takođe dodaje: “Uklanjanjem nepotrebnih stvari, žene često primete poboljšanje raspoloženja i lakše se fokusiraju na važne zadatke.”

Ako prepoznajete ovakvu naviku kod sebe, važno je da promene uvodite postepeno. Prvi korak može biti izdvajanje vremena za selektovanje stvari u jednoj prostoriji. Preporučuje se podela predmeta na one koje svakodnevno koristite, one koje možete pokloniti i predmete koje treba baciti. Uključivanje članova porodice u ovaj proces može olakšati donošenje odluka i učiniti raščišćavanje manje stresnim i motivišućim. Ukoliko ipak primetite da vas nered previše opterećuje ili izaziva teskobu, obratite se stručnjaku za mentalno zdravlje. Dr Ivana Petrović naglašava: “Za tačnu dijagnozu i savet obratite se lekaru.” Organizovan i uredan prostor može doprineti boljem funkcionisanju i povećati zadovoljstvo u svakodnevnom životu.

Pročitaj još

Zdravlje

Elektroliti i rekreativni trening: kada su ženama zaista potrebni?

Stručnjaci otkrivaju u kojim okolnostima su elektroliti korisni tokom vežbanja i da li ih treba unositi uz običnu vodu

Published

on

Stručnjaci otkrivaju u kojim okolnostima su elektroliti korisni tokom vežbanja i da li ih treba unositi uz običnu vodu

Sa dolaskom toplijih dana, mnoge žene koje treniraju rekreativno pitaju se da li je zaista potrebno dodavati napitke sa elektrolitima u svoju rutinu. Popularnost ovih proizvoda raste, posebno zahvaljujući društvenim mrežama na kojima poznate ličnosti često pokazuju šarene flaše za hidraciju i različite suplemente. Ali, koliko su elektroliti zaista neophodni za žene koje vežbaju iz zadovoljstva, a ne profesionalno?

Elektroliti su esencijalni minerali – natrijum, kalijum, magnezijum i kalcijum – koji pomažu pravilnom radu mišića i nerava, održavaju krvni pritisak i ravnotežu tečnosti u organizmu. Tokom znojenja, osim vode, gubimo i male količine ovih minerala, što se naročito dešava za vreme intenzivnih treninga, na visokim temperaturama ili pri produženoj fizičkoj aktivnosti.

Prema rečima dr Dragane Jovanović, specijaliste interne medicine, većina žena koje vežbaju rekreativno nema potrebu da posebno unosi elektrolite: “Ako ste zdravi i vežbate do sat vremena, dovoljna je obična voda. Gubitak elektrolita kroz znoj je mali. Suplementi su potrebni samo u posebnim situacijama, kao što su intenzivni treninzi duži od sat vremena, boravak na velikim vrućinama ili kod osoba koje imaju određena medicinska stanja”, navodi dr Jovanović.

Ona takođe upozorava da preterani unos napitaka sa elektrolitima može dovesti do problema: “Unos previše natrijuma može povećati krvni pritisak ili opteretiti bubrege, posebno kod žena koje već imaju hronične bolesti. Zbog toga je važno konsultovati se sa lekarom ako planirate veće promene u ishrani ili suplementaciji.”

Praktičan savet za većinu žena je jednostavan – važno je unositi dovoljno vode pre, tokom i posle treninga. Ako trenirate dugo ili vežbate na visokim temperaturama, povremeno možete popiti napitak sa elektrolitima. Ipak, često je sasvim dovoljno obogatiti ishranu voćem i povrćem bogatim mineralima, poput banana, narandži i zelenog povrća.

“Zdrava i uravnotežena ishrana najbolje nadoknađuje gubitak elektrolita. Samo u posebnim okolnostima potrebni su gotovi napici ili suplementi. Zato ne treba podleći trendovima i trošiti novac na skupe proizvode bez stvarne potrebe”, ističe dr Jovanović.

Ako tokom ili posle treninga primetite pojačan umor, grčeve u mišićima ili vrtoglavicu, obavezno se obratite lekaru, jer to mogu biti znaci disbalansa elektrolita ili drugih zdravstvenih problema. Pravovremena konsultacija sa stručnjakom je najbolji način da ostanete zdravi i bezbedni tokom fizičke aktivnosti.

Pročitaj još

Zdravlje

Simptomi retke bolesti iznenadili Britanku: kako je sarkoidoza promenila njen život

Ekstrapulmonalna sarkoidoza može zahvatiti zglobove i udove, a dijagnoza često nije jednostavna — Čarli Vilson otvoreno govori o svom iskustvu.

Published

on

Ekstrapulmonalna sarkoidoza može zahvatiti zglobove i udove, a dijagnoza često nije jednostavna — Čarli Vilson otvoreno govori o svom iskustvu.

Ekstrapulmonalna sarkoidoza je manje poznata forma bolesti koja, osim pluća, može zahvatiti i zglobove i udove, zbog čega prepoznavanje simptoma često nije lako. Ova retka bolest iz korena je promenila život Čarli Vilson, 38-godišnje Britanke, koja se suočila sa naglim pogoršanjem zdravlja tokom boravka na Majorki. Sve je počelo kada je Čarli osetila snažan bol u nogama, nalik upali mišića nakon intenzivnog treninga, ali su se tegobe ubrzo toliko pojačale da je za samo nekoliko nedelja morala da koristi invalidska kolica.

Odmah po pojavi prvih simptoma, Čarli je potražila savet lekara, koji joj je preporučio da uradi krvne analize. Na rezultate je čekala deset dana, a za to vreme bol je postajala nepodnošljiva, zbog čega je zatražila pomoć u bolnici. “Bol je bio toliko jak da sam želela da odsečem noge,” opisala je Čarli, kojoj je tokom ovog perioda od velike pomoći bila i sestra bliznakinja Viktorija.

Dijagnostički proces bio je dug i neizvestan: Čarli je prošla kroz više pregleda, uključujući magnetnu rezonancu i skener, ali se dijagnoza nije odmah mogla potvrditi. Lekari su sumnjali na sarkoidozu, iako Čarli nije imala klasične simptome poput problema sa plućima. Tek nakon detaljnih analiza i biopsije, potvrđeno je da se radi o ekstrapulmonalnoj sarkoidozi — veoma retkoj formi koja zahvata zglobove i udove, a pogađa samo oko 1,4 odsto obolelih od sarkoidoze.

Zbog iznenadne promene zdravstvenog stanja, Čarli je morala da napusti Španiju i vrati se u Veliku Britaniju, što joj je predstavljalo dodatni emotivni i psihički izazov. “Preseljenje nazad u Durham, bez izbora, bilo je izuzetno teško,” iskreno priznaje ona.

Sarkoidoza je bolest kod koje dolazi do stvaranja upalnih granuloma, najčešće u plućima, ali i na drugim organima, kao što su koža, zglobovi ili limfni čvorovi. Ekstrapulmonalni oblici često se teže prepoznaju jer ne uključuju respiratorne simptome; žene mogu primetiti uporne bolove u zglobovima ili neobične promene na koži. Ipak, ovakvi simptomi mogu biti znak i drugih zdravstvenih problema, zbog čega je važno obratiti se lekaru ako se pojave neobjašnjive tegobe. “Nisam znala šta mi se dešava. Znala sam samo da moram da tražim odgovore,” kaže Čarli.

Danas Čarli prima biološku terapiju koja treba da smanji upalne procese, ali prognoza je neizvesna i lekari ne mogu sa sigurnošću reći kako će se njeno stanje razvijati. Iako je bila primorana da izmeni svakodnevicu, naglašava koliko joj je podrška porodice i okoline bila važna. Na kraju, poručuje svim ženama da istraju u potrazi za dijagnozom, bez obzira na to koliko bolest bila retka ili simptomi netipični. “Ne znam da li će ovo potrajati, ali želim da žene znaju da uvek vredi tražiti odgovore i ne odustajati,” zaključuje ona.

Za tačnu dijagnozu i savet, obavezno se obratite svom lekaru.

Pročitaj još

U Trendu