Connect with us

Fitnes

Kada u toku dana je jogurt najkorisniji: saveti nutricionista za zdravlje

Stručnjaci otkrivaju kako vreme konzumacije jogurta utiče na probavu, energiju i imunitet, te koju vrstu birati

Published

on

Foto Izvor: Pexels

Stručnjaci otkrivaju kako vreme konzumacije jogurta utiče na probavu, energiju i imunitet, te koju vrstu birati

Jogurt je nezaobilazna namirnica u mnogim domaćinstvima, a nutricionisti naglašavaju njegove brojne benefite po zdravlje, posebno zbog uticaja na crevnu floru i varenje. Veliko istraživanje sa 150.000 učesnika u periodu od trideset godina pokazalo je da osobe koje redovno jedu jogurt dva puta nedeljno smanjuju rizik od raka debelog creva zahvaljujući pozitivnom efektu na mikrobiotu creva.

Prema rečima nutricionistkinje Lauren Manaker, važno je birati jogurt sa ‘živim i aktivnim kulturama’, jer upravo takav proizvod donosi pravu probiotsku vrednost. Ova praksa doprinosi raznovrsnoj i zdravoj crevnoj mikrobioti, što može redukovati nadutost, poboljšati varenje i omogućiti bolju apsorpciju nutrijenata.

Najzdravija vrsta jogurta zavisi od ličnog ukusa, ali nutricionisti se slažu da je običan, nezaslađen jogurt najbolji izbor – on pomaže varenju, jača imunitet i kosti, dok šest unci sadrži oko 8 grama proteina. Grčki jogurt, poznat po gušćoj teksturi i kiselijem ukusu, nudi čak dvostruko više proteina i manje ugljenih hidrata i šećera, pa duže održava sitost i stabilizuje nivo šećera u krvi. Skir, islandski jogurt od obranog mleka, ima još više proteina, dok je kefir odličan za zdravlje creva i ublažavanje upalnih procesa.

Što se tiče idealnog vremena za konzumaciju, integrativna doktorka Prarthana Shah ističe da ne postoji univerzalno pravilo, ali je probava najaktivnija u prvoj polovini dana, kada enzimi i želudačna kiselina rade najintenzivnije, pa se tada jogurt lakše vari. Istraživanja su pokazala da su osetljivost na insulin i efikasnost varenja najveći ujutru i tokom ručka, pa je za mnoge žene jogurt najbolji izbor za doručak, užinu ili ručak.

Dr Niti Munjal savetuje da se jogurt jede uz glavni obrok, a ne na prazan stomak: ‘Kada jedemo jogurt zajedno sa obrokom, varenje je efikasnije i organizam bolje iskorišćava hranljive materije’, izjavila je Munjal.

Za optimalan efekat, preporučuje se kombinacija jogurta sa svežim voćem, orašastim plodovima ili semenkama, što doprinosi bogatijem unosu vlakana i nutrijenata. Ove navike naročito su korisne ženama koje žele da očuvaju zdrav digestivni sistem, imunitet i osećaj energije tokom čitavog dana.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Fitnes

Proteini i vitamini iz suncokretovih semenki za žensku energiju tokom dana

Suncokretove semenke su praktična užina bogata proteinima i vitaminom E, odlična za zdravlje i vitalnost žena svih uzrasta.

Published

on

Suncokretove semenke su praktična užina bogata proteinima i vitaminom E, odlična za zdravlje i vitalnost žena svih uzrasta.

Sve više žena bira zdrave užine koje mogu brzo pojesti tokom užurbanog dana, a suncokretove semenke su sjajan odgovor na tu potrebu. Ova popularna grickalica, omiljena među sportistkinjama, kreativkama i svima koji vode računa o svom zdravlju, nudi izuzetnu nutritivnu vrednost i lako se nalazi u prodavnicama širom Srbije.

Semenke se nalaze u središtu cveta suncokreta i pre konzumacije treba ukloniti njihovu tvrdu ljusku. Mogu se jesti sirove ili pečene, sa ili bez ljuske, što ih čini veoma praktičnim za žene koje su često u pokretu.

Kada je reč o nutritivnim vrednostima, suncokretove semenke odlikuju se visokim sadržajem proteina – u 100 grama sirovih semenki ima čak 18,9 grama proteina, što ih svrstava među najbolje biljne izvore ove hranljive materije. Za poređenje, dve velika jaja sadrže ukupno 12,4 grama proteina. Proteini su ključni za jačanje imuniteta, izgradnju mišića i pravilno funkcionisanje hormona, što je važno za žene u svim životnim periodima.

Osim toga, semenke su bogate vitaminom E, poznatim antioksidansom. On štiti ćelije od oksidativnog stresa i ima protivupalno dejstvo, a time doprinosi smanjenju rizika od hroničnih bolesti. “Vitamin E je od suštinskog značaja za zdravlje kože, imunitet i oporavak organizma nakon fizičkog napora”, ističe nutricionistkinja Jelena Pavlović. Pored toga, semenke obiluju i magnezijumom, gvožđem i drugim mineralima važnim za srce i nervni sistem.

Zbog svog bogatog sastava, suncokretove semenke su odličan izbor za žene koje vode računa o ishrani ili žele dodatnu energiju u toku dana. Možete ih dodavati u salate, ovsene kaše ili jesti samostalno. Preporučuje se umeren unos jer su kalorične, ali i male količine pružaju osećaj sitosti i doprinose zdravom načinu života.

Bez obzira da li ste na poslu, kod kuće ili često u pokretu, suncokretove semenke vam mogu pomoći da obogatite ishranu i obezbedite svom telu važne hranljive materije.

Pročitaj još

Fitnes

Jednostavna jutarnja navika: suve šljive za bolju probavu i pritisak

Tri suve šljive pre doručka mogu doprineti zdravijoj probavi i stabilnijem krvnom pritisku, bez viška kalorija

Published

on

Tri suve šljive pre doručka mogu doprineti zdravijoj probavi i stabilnijem krvnom pritisku, bez viška kalorija

Mnoge žene u Srbiji danas sve više teže prirodnim rešenjima za probleme sa varenjem i povišenim pritiskom. Najnovija saznanja pokazuju da samo tri suve šljive pre doručka mogu imati značajan pozitivan uticaj na zdravlje. Ova navika se posebno preporučuje ženama koje žele da podrže rad creva i regulišu krvni pritisak na nežan način, bez potrebe za lekovima.

Suve šljive su bogate vlaknima, sorbitolom i kalijumom, što ih čini izuzetno korisnim za organizam. Vlakna podstiču pokretljivost creva, dok sorbitol privlači vodu u debelo crevo i olakšava pražnjenje. Kalijum pomaže u kontroli krvnog pritiska tako što potpomaže izbacivanje viška natrijuma iz tela. Konzumiranjem tri suve šljive dnevno, unosite oko 280 mg kalijuma i približno 60 kalorija.

Da biste postigli najbolje efekte, preporučuje se da uveče tri suve šljive prelijete sa pola čaše mlake vode i ostavite ih da odstoje preko noći. Ujutru prvo popijte vodu u kojoj su šljive stajale, a zatim polako pojedite svaku šljivu, žvaćući je najmanje 30 sekundi. Nakon toga, sačekajte još 15 minuta pre nego što doručkujete ili popijete prvu jutarnju kafu. Ovaj postupak pomaže vašem telu da spontano pokrene varenje i daje signal crevima za rad.

Prema rečima nutricionistkinje dr Ane Jovanović: “Suve šljive su odličan izbor za žene koje žele prirodan način da podrže rad creva i stabilizuju pritisak. Važno je ne preterivati sa količinom – tri komada dnevno su sasvim dovoljna.”

Studije su pokazale da redovno konzumiranje suvih šljiva može blago sniziti sistolni pritisak i povoljno uticati na lipidni status, ali je važno napomenuti da suve šljive nisu zamena za terapiju već deo zdravih navika. Najčešće greške su uzimanje veće količine suvih šljiva, što može izazvati grčeve, kao i konzumacija odmah posle kafe, jer kafa smanjuje apsorpciju minerala. Takođe, rezultati nisu trenutni – pozitivne promene se obično primete nakon nekoliko nedelja.

Za žene koje povremeno pate od zatvora, suve šljive mogu biti blaga, prirodna podrška, dok je kod ozbiljnijih problema neophodno obratiti se lekaru. Zbog niskog glikemijskog indeksa, suve šljive su dobra opcija i za one koje paze na unos šećera.

Jednostavna promena jutarnje rutine, kao što je ova, može dugoročno doneti korist vašem zdravlju bez dodatnog napora i viška kalorija.

Pročitaj još

Fitnes

Borovnice za bolje raspoloženje: prirodna podrška protiv stresa i anksioznosti

Antioksidansi iz borovnica pomažu ženskom mentalnom zdravlju, a lako ih je uvrstiti u svakodnevnu ishranu

Published

on

Antioksidansi iz borovnica pomažu ženskom mentalnom zdravlju, a lako ih je uvrstiti u svakodnevnu ishranu

Sve više žena širom sveta susreće se sa simptomima anksioznosti, a prema stručnjacima, ishrana igra ključnu ulogu u očuvanju mentalnog zdravlja. Najnovija istraživanja pokazuju da uravnotežena ishrana pozitivno utiče na raspoloženje, otpornost na stres i rad mozga. Nutricionisti posebno ističu borovnice kao izuzetno korisno voće za žene koje se bore sa svakodnevnim pritiscima i emocionalnim izazovima.

Borovnice sadrže obilje antioksidanasa, pre svega antocijanina, koji pomažu organizmu u borbi protiv oksidativnog stresa i upala. Ovi procesi često su povezani sa promenama raspoloženja i anksioznošću. “Redovan unos antioksidanasa iz prirodnih izvora može doprineti smanjenju simptoma anksioznosti”, navodi nutricionistkinja dr Marija Petrović. Studija iz 2025. godine pokazala je da ljudi sa manjim unosom antioksidanasa imaju povećan rizik od razvoja anksioznih poremećaja, dok je šestonedeljna suplementacija pokazala pad simptoma kod ispitanika.

Nutricionisti posebno preporučuju divlje borovnice jer sadrže više vlakana i antioksidanasa u poređenju sa uzgajanim sortama. Ovo ih čini odličnim izborom za žene koje žele dodatno da podrže zdravlje svog digestivnog sistema i emocionalnu ravnotežu.

Borovnice su dobar izvor vitamina C, koji je neophodan za sintezu serotonina i dopamina – molekula koji su važni za osećaj zadovoljstva i stabilno raspoloženje. Jedna šolja borovnica zadovoljava oko 15 odsto dnevnih potreba za vitaminom C.

Poslednjih godina zdravlje creva sve se više povezuje sa mentalnim zdravljem, a vlakna iz borovnica hrane korisne bakterije u crevima i doprinose ravnoteži mikrobioma. “Zdrav mikrobiom može pozitivno uticati na nivo stresa i raspoloženje zahvaljujući povezanosti creva i mozga”, ističe dr Petrović.

Borovnice su praktične za svakodnevnu upotrebu – možete ih dodati u ovsene pahuljice, grčki jogurt, smutije, salate ili ih jesti kao užinu. Zamrznute borovnice imaju gotovo istu nutritivnu vrednost kao i sveže, što ih čini dostupnim tokom cele godine.

Iako nijedna pojedinačna namirnica ne može rešiti problem anksioznosti, stručnjaci preporučuju da uvođenje borovnica u dnevnu ishranu bude jednostavan i ukusan korak ka boljem mentalnom zdravlju.

Pročitaj još

U Trendu