Connect with us

Zdravlje

Zdravlje mozga: Kako navike iz detinjstva utiču na prevenciju demencije

Rana životna iskustva i zdrave navike u mladosti mogu značajno smanjiti kasniji rizik od demencije

Published

on

Foto Izvor: Pexels / Pavel danilyuk

Rana životna iskustva i zdrave navike u mladosti mogu značajno smanjiti kasniji rizik od demencije

Demencija je ozbiljno stanje koje najčešće pogađa starije žene, međutim, najnovija istraživanja otkrivaju da uzroci ovog poremećaja mogu imati korene u mnogo ranijim fazama života. Studija sprovedena tokom 2023. i 2024. godine u Švedskoj, Češkoj i još 15 zemalja sugeriše da prevencija treba da počne još u detinjstvu, pa čak i tokom trudnoće. Stručnjaci iz Globalnog instituta za zdravlje mozga analizirali su zdravstvene navike mladih osoba od 18 do 39 godina i utvrdili da neki faktori rizika postoje i pre rođenja. Na primer, trudnoća sa blizancima, interval između trudnoća ili trudnoća posle 35. godine mogu doprineti povećanom riziku od demencije kasnije. Ipak, postoji mnogo faktora koje možemo promeniti i na koje možemo uticati.

Period detinjstva i mladosti smatra se presudnim za usvajanje zdravih navika koje mogu smanjiti rizik od demencije. Među glavnim faktorima rizika izdvajaju se preterano konzumiranje alkohola, pušenje, nedovoljna fizička aktivnost i socijalna izolacija. Dodatno, na rizik utiču i spoljašnji faktori poput zagađenja, povreda glave, kao i gubitak sluha ili vida. Nizak nivo obrazovanja takođe se smatra važnim rizičnim faktorom. Problemi kao što su gojaznost, dijabetes, visok krvni pritisak i povišen holesterol povezuju se sa načinom života, dok depresija dodatno povećava opasnost od demencije u poznijim godinama.

Neurolog Frančeska Farina ističe: „Mladost predstavlja ključni period u kojem možemo značajno smanjiti rizik od demencije kasnije u životu. Pravilnom ishranom, redovnim vežbanjem i izbegavanjem štetnih navika ulažemo u zdravlje svog mozga.“

Najnoviji dokazi pokazuju da razlike u kognitivnim sposobnostima u starosti često potiču još iz detinjstva. Mentalna sposobnost u 70. godini često je slična onoj koju je osoba imala sa 11 godina, što znači da rani faktori i iskustva ostavljaju dugoročan trag na zdravlje mozga. Iz tog razloga, stručnjaci savetuju roditeljima da posebnu pažnju posvete razvojnim fazama deteta, podstičući učenje, fizičku aktivnost i zdravu ishranu, kao i izbegavanje izlaganja dece pasivnom pušenju, zagađenju i drugim rizičnim faktorima iz okruženja.

Za žene je od posebnog značaja da prepoznaju uticaj zdravih navika tokom čitavog života. Redovna fizička aktivnost, uravnotežena ishrana, izbegavanje pušenja i alkohola, kao i održavanje društvenih veza mogu smanjiti rizik od demencije. Osobama koje se suočavaju sa visokim pritiskom, dijabetesom ili depresijom savetuje se da potraže stručnu pomoć i lečenje. Na kraju, rana prevencija i briga o mentalnom zdravlju donose dugoročne koristi. „Način života koji odaberemo u mladosti gradi temelje za zdravlje mozga u starosti“, naglašava dr Frančeska Farina.

Za preciznu dijagnozu i stručne savete, obratite se svom lekaru.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Zdravlje

Kada preskakanje srca kod žena postaje razlog za brigu

Saznajte kada su ventrikularne ekstrasistole bezopasne, a kada je neophodno posetiti lekara i zatražiti stručni savet

Published

on

Saznajte kada su ventrikularne ekstrasistole bezopasne, a kada je neophodno posetiti lekara i zatražiti stručni savet

Mnoge žene su makar jednom osetile iznenadan, snažan otkucaj ili preskakanje srca, što može izazvati zabrinutost, iako uglavnom nije povezano sa ozbiljnim zdravstvenim problemom. Ovakve promene ritma, poznate kao ventrikularne ekstrasistole, predstavljaju dodatne otkucaje koji dolaze iz komora umesto iz prirodnog srčanog pejsmejkera. Nakon ovakvog otkucaja često se javlja kratka pauza, što žene opisuju kao neobično preskakanje ili pojačano lupanje u grudima.

Kod većine zdravih žena, ventrikularne ekstrasistole su u potpunosti bezopasne. Najčešći uzroci su stres, neispavanost, kao i preteran unos kafe ili nikotina. U većini slučajeva ove aritmije nastaju povremeno i prolaznog su karaktera, a kod osoba koje nemaju hronične bolesti srca retko je potrebno lečenje. Ipak, ukoliko se preskakanje srca javlja često, u serijama ili dolazi sa simptomima poput vrtoglavice, slabosti ili bola u grudima, važno je obratiti se lekaru radi detaljnijih analiza. Žene sa već postojećim srčanim oboljenjima posebno bi trebalo da prate ovakve promene.

Određene grupe žena su pod većim rizikom, naročito one sa visokim krvnim pritiskom, srčanim bolestima ili disbalansom elektrolita poput kalijuma i magnezijuma. Takođe, užurban način života i konstantan stres doprinose učestalosti ovih aritmija, a ponekad se uzrok ne može precizno utvrditi. Za postavljanje dijagnoze neophodan je razgovor sa lekarom, a osim standardnog EKG-a koji može uhvatiti ekstrasistole ukoliko se pojave tokom snimanja, često se koristi holter EKG koji beleži rad srca tokom 24 do 48 sati. Ultrazvuk srca i laboratorijske analize dodatno pomažu u utvrđivanju mogućih poremećaja.

Važno je potražiti pomoć ako preskakanje srca postane učestalo, traje duže ili se javi zajedno sa simptomima kao što su slabost ili bol u grudima. Posebna opreznost savetuje se ženama sa poznatom srčanom bolešću, jer svaka promena ritma zahteva dodatnu procenu. Kardiolog i elektrofiziolog dr John Mandrola ističe: „Ventrikularne ekstrasistole su česte i kod zdravih ljudi. Ono što nas zanima jeste učestalost i kontekst u kojem se javljaju. Kada su udružene sa simptomima ili srčanom bolešću, zahtevaju detaljnu procenu.”

Većina žena može mirno živeti sa povremenim preskakanjem srca, ali je važno osluškivati svoje telo. Redovni lekarski pregledi, zdrave životne navike i snižavanje nivoa stresa doprinose smanjenju ovih smetnji. Za tačnu dijagnozu i savet uvek se obratite svom lekaru.

Pročitaj još

Zdravlje

Nepravilno spavanje ubrzava proces starenja tela i organa kod žena

Novi podaci pokazuju da i prekratak i predug san mogu negativno uticati na mozak, srce i pluća

Published

on

Novi podaci pokazuju da i prekratak i predug san mogu negativno uticati na mozak, srce i pluća

Koliko ste sati spavale prošle noći? Prema nedavno objavljenoj međunarodnoj studiji, žene koje redovno spavaju manje od šest sati ili više od osam sati tokom noći suočavaju se s bržim biološkim starenjem. Naučnici sa Univerziteta Kolumbija analizirali su informacije prikupljene od 500.000 osoba iz Velike Britanije i ustanovili da je optimalna količina sna za najbolje zdravlje između šest i osam sati. I premalo i previše sna povezano je sa ubrzanim starenjem više organskih sistema.

Upotrebom naprednih metoda kao što su snimanja mozga i krvne analize, istraživači su procenjivali stvarnu starost tela u poređenju sa kalendarskim godinama, a veštačka inteligencija pomogla je da se identifikuju obrasci starenja. Rezultati su pokazali da neredovno spavanje pojačava znakove starenja u gotovo svim organima.

Najviše su pogođeni mozak, srce, pluća i jetra, ali uticaj se širi i na kožu, kao i na metabolički i imunološki sistem. Premalo sna povećava rizik od problema sa mentalnim zdravljem, kao što su depresija i anksioznost, a takođe može dovesti do bolesti srca, dijabetesa tipa 2, gojaznosti, problema sa disanjem i digestivnih poremećaja poput refluksa. Dug san, s druge strane, često je posledica postojećih zdravstvenih problema, ali i on nosi rizik od ubrzanog starenja kada je izvan preporučenog okvira.

Docent radiologije na Univerzitetu Kolumbija, Junhao Ven, ističe: “Naši rezultati jasno govore da i premalo i previše sna ubrzavaju starenje gotovo svih organa”. On dodaje: “San je ključan za ravnotežu organizma, metabolizam i jak imunitet.” Stručnjaci napominju da je potrebno dalje ispitivanje kako bi se utvrdilo da li je loš san uzrok ili posledica ubrzanog starenja, ali savet ostaje – održavajte rutinu spavanja između šest i osam sati.

Za žene koje žele da poboljšaju kvalitet sna, preporučuje se odlazak na spavanje i buđenje u isto vreme svakog dana, izbegavanje ekrana i televizije pre spavanja, ograničavanje unosa kofeina i alkohola u večernjim satima, kao i vežbanje tokom dana, a ne neposredno pred spavanje. Pratite signale svog tela; ako imate problema sa snom ili ste stalno umorne, konsultujte se sa lekarom radi precizne dijagnoze i saveta.

Pročitaj još

Zdravlje

Zašto čuvanje hrane u otvorenim konzervama menja njen ukus u frižideru

Stručnjaci otkrivaju da otvorene konzerve mogu uticati na ukus hrane, ali ne predstavljaju zdravstveni rizik ako se pravilno čuvaju

Published

on

Stručnjaci otkrivaju da otvorene konzerve mogu uticati na ukus hrane, ali ne predstavljaju zdravstveni rizik ako se pravilno čuvaju

Gotovo svaka domaćica se susrela sa situacijom kada nakon otvaranja konzerve pasulja, kukuruza ili paradajza ostatke ostavi u frižideru. Iako je ovo praktično, mnoge se pitaju da li ovakav način čuvanja hrane utiče na njenu bezbednost i ukus. Stručnjaci ističu da ostatke iz konzerve nije opasno jesti, ali ukus se može brzo promeniti.

Kada ostavite otvorenu konzervu u frižideru, hrana dolazi u dodir sa kiseonikom, a mikroorganizmi iz okoline ubrzavaju promene. Prehrambeni tehnolog Brajan Kvok Le objašnjava: „Kiseonik pokreće oksidaciju masti u hrani, što često dovodi do užeglog ili metalnog ukusa“. On dodaje i: „Mikroorganizmi mogu izvući male količine metala iz zidova konzerve, što dodatno pogoršava ukus.“

Ovaj proces najbrže pogađa masnije namirnice, poput pasulja, kokosovog mleka i maslina, pa se kod njih ukus brže menja. Kisele i slane namirnice, kao što su koncentrat paradajza ili ukiseljeno povrće, takođe su podložnije promenama jer ubrzavaju otapanje metala. Kvok Le napominje: „Kisele i slane namirnice ubrzavaju otapanje metala u hrani. Zbog toga se ukus najlakše promeni kod ovih proizvoda.“

Ipak, količine metala koje dospeju u hranu smatraju se bezbednim, pod uslovom da ostatke pojedete u roku od nekoliko dana i čuvate ih u frižideru. Savremene konzerve imaju zaštitni sloj koji dodatno smanjuje rizik od značajnih promena.

U profesionalnim kuhinjama ostatke iz konzerve se nikada ne ostavljaju u originalnoj ambalaži. Bivši kuvar Džej Di Alevejn savetuje: „Uvek prebacujem ostatke iz konzerve u plastične ili staklene posude koje se hermetički zatvaraju. Tako sprečavam promenu ukusa i produžavam svežinu hrane.“

Da bi hrana ostala ukusna i bezbedna još dva do pet dana (u zavisnosti od vrste), preporuka je da ostatke odmah prebacite u zatvorenu plastičnu ili staklenu posudu, a možete i obeležiti datum čuvanja za bolju kontrolu. Metalan ili užegao ukus najčešće nije zdravstveni problem, ali redovno proveravajte miris, teksturu i izgled hrane. Ako primetite bilo kakve sumnjive promene, najbolje je ostatke baciti. Za bilo kakvu dilemu, obratite se lekaru.

Pročitaj još

U Trendu