Connect with us

Svet

Američki državni dug premašio BDP prvi put od Drugog svetskog rata

Prema podacima analitičkih organizacija, ukupni dug Sjedinjenih Država sada prelazi vrednost godišnjeg BDP-a, što izaziva zabrinutost povodom fiskalne održivosti

Published

on

pexels-photo-32905787

Prema podacima analitičkih organizacija, ukupni dug Sjedinjenih Država sada prelazi vrednost godišnjeg BDP-a, što izaziva zabrinutost povodom fiskalne održivosti

Nacionalni dug Sjedinjenih Američkih Država premašio je vrednost bruto domaćeg proizvoda zemlje po prvi put od završetka Drugog svetskog rata, saopštile su relevantne analitičke organizacije. Prema podacima, dug koji drže javne institucije iznosio je 31,27 biliona dolara krajem aprila, dok je BDP za period između aprila 2025. i marta 2026. procenjen na 31,22 biliona dolara.

Nezavisni analitički centar, koji se bavi fiskalnim pitanjima, naveo je da je ovakva situacija poslednji put zabeležena tokom kratkog perioda na početku pandemije COVID-19, kada je BDP privremeno opao. Prethodno, dug je premašio BDP samo u godinama nakon kraja Drugog svetskog rata, a tada je taj odnos bio rezultat naglog povećanja državne potrošnje tokom ratnog perioda.

U najnovijem izveštaju istaknuto je da su uzroci aktuelnog rasta duga kombinacija smanjenja poreskih prihoda, povećanja državne potrošnje na otplatu kamata i rastućih troškova za programe namenjene starijoj populaciji, što uključuje socijalno i zdravstveno osiguranje. Prema navodima fondacije koja analizira budžetska izdvajanja, rast broja korisnika ovih programa dodatno opterećuje javne finansije.

Povećanje nivoa duga ima za posledicu i rast federalnih izdataka za kamate, koji su sada veći od godišnjih izdvajanja za nacionalnu odbranu ili program Medicare. Predstavnik američke ekonomske organizacije naveo je da iznosi za kamate na dug premašuju bilion dolara godišnje, ističući da aktuelni fiskalni trendovi mogu imati implikacije na buduće izdvajanja za odbranu i vojnu spremnost.

Dug koji drži javnost odnosi se na iznose koje federalna vlada duguje eksternim poveriocima, uključujući privatna lica, kompanije, državne i lokalne vlasti, kao i strane države. Ukupni, tzv. bruto dug, obuhvata i unutrašnja potraživanja unutar samih federalnih institucija i približava se vrednosti od 39 biliona dolara.

Analitičari navode da će buduće kretanje državnog duga zavisiti od fiskalnih odluka, uključujući poresku politiku, kontrolu potrošnje i demografske promene koje utiču na socijalne programe. Situacija se prati od strane relevantnih organizacija koje ocenjuju dugoročnu održivost javnih finansija.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Vođa narko kartela Hokin Guzman traži premeštaj iz američkog zatvora

Sud u Njujorku potvrdio da je Guzman podneo više pisama u kojima traži povratak u Meksiko i žali se na uslove zatvora

Published

on

By

Sud u Njujorku potvrdio da je Guzman podneo više pisama u kojima traži povratak u Meksiko i žali se na uslove zatvora

Meksički državljanin Hokin “El Čapo” Guzman, koji izdržava doživotnu kaznu u zatvoru maksimalne bezbednosti u Koloradu, uputio je više pisama američkim sudskim vlastima sa zahtevom da bude vraćen u svoju zemlju. Prema sudskim dokumentima, Guzman navodi da su uslovi njegove kazne “okrutni” i da mu nisu dostavljeni dokumenti vezani za presudu.

Guzman, koji je izručen Sjedinjenim Američkim Državama 2017. godine nakon što je dvaput pobegao iz zatvora u Meksiku, osuđen je na doživotni zatvor zbog više krivičnih dela, uključujući trgovinu drogom i pranje novca. U pismima, koja su podneta sudu Istočnog okruga Njujorka, traži da mu se omogući povratak u Meksiko, ali nije precizirao da li želi da ostatak kazne izdržava u matičnoj zemlji.

U dokumentu datiranom 23. aprila, Guzman navodi da “nije dokazana čvrsta osnova za njegov slučaj” i moli sud da mu prizna pravo da traži povratak u svoju zemlju. U još jednom pismu od 20. aprila, žalio se da nije dobio dokumentaciju vezanu za svoju presudu, navodeći da to ne opravdava “okrutnu kaznu”. Takođe je istakao da smatra da suđenje nije bilo fer i pozvao se na zaštitu prava iz prvog do petog amandmana Ustava SAD.

Prema međunarodnim izveštajima, Guzman je i ranije iz zatvora upućivao slične žalbe, ističući izolaciju i uslove u kojima izdržava kaznu. Američke vlasti nisu javno komentarisale sadržaj pisama niti mogućnost premeštaja.

Guzman je suđen u Sjedinjenim Američkim Državama nakon višegodišnje istrage i izručenja iz Meksika. Njegov slučaj privukao je pažnju zbog načina bekstva iz zatvora u domovini i opsega aktivnosti koje mu se stavljaju na teret. Trenutno se nalazi u zatvoru sa najvišim nivoom bezbednosti, a prema navodima iz sudskih spisa, na svoju žalbu čeka već tri godine.

Pisma koja je uputio sudskim vlastima deo su njegovih pokušaja da ospori uslove izdržavanja kazne i način na koji je sprovedeno suđenje. Nije poznato kada će ili da li će američke sudske institucije doneti odluku o njegovim zahtevima.

Pročitaj još

Svet

SZO potvrdila mogućnost prenosa hantavirusa među putnicima kruzera kod Zapadne Afrike

Svetska zdravstvena organizacija istražuje smrt tri osobe na brodu MV Hondius, dok se još dvoje leči

Published

on

By

Svetska zdravstvena organizacija istražuje smrt tri osobe na brodu MV Hondius, dok se još dvoje leči

Svetska zdravstvena organizacija (SZO) saopštila je 18. juna 2024. godine da je na kruzeru MV Hondius, koji se nalazi kod obale Zapadne Afrike, zabeleženo sedam slučajeva hantavirusa, uključujući tri smrtna ishoda. Prema zvaničnom saopštenju, postoji mogućnost da je došlo do prenosa virusa sa čoveka na čoveka među putnicima broda.

Na brodu, kojim upravlja turistička kompanija, trenutno se nalazi oko 150 osoba, među kojima ima i crnogorskih državljana. MV Hondius je napustio Ušuaju u Argentini prošlog meseca na putovanju preko Atlantskog okeana, sa zaustavljanjem na udaljenim ostrvima. Tokom plovidbe, više putnika razvilo je simptome brzo napredujuće respiratorne bolesti, saopšteno je iz kompanije.

SZO je precizirala da su registrovana dva potvrđena i pet sumnjivih slučajeva hantavirusa, retke bolesti koja se uglavnom prenosi kontaktom sa izlučevinama zaraženih glodara. Dr Marija van Kerhova, direktorka SZO za pripremljenost i prevenciju epidemija i pandemija, izjavila je: „Znamo da su neki od slučajeva imali veoma bliski međusobni kontakt i svakako se ne može isključiti prenos sa čoveka na čoveka, pa iz predostrožnosti to pretpostavljamo.”

Tri osobe, holandski par i nemački državljanin, preminule su od posledica virusa. Jedan britanski državljanin nalazi se na intenzivnoj nezi u Južnoj Africi, dok se njegovo stanje, prema rečima dr Marije van Kerhove, poboljšava. Dve osobe sa simptomima hantavirusa i dalje su na brodu, a njihova medicinska evakuacija je u toku.

„Rizik za širu javnost je nizak. Ovo nije virus koji se širi kao grip ili kao Kovid. Sasvim je drugačiji”, dodala je dr Marija van Kerhova. SZO nastavlja praćenje situacije i savetuje pojačanu opreznost i nadzor nad mogućim novim slučajevima.

Pročitaj još

Svet

Političke partije održale primarne izbore u Ohaju i Indijani u utorak

Izbori su održani prema najavama, nadležni organi potvrdili izlazak birača i tok glasanja u oba regiona

Published

on

By

Izbori su održani prema najavama, nadležni organi potvrdili izlazak birača i tok glasanja u oba regiona

U utorak, 5. maja 2026. godine, održani su primarni izbori u američkim saveznim državama Ohajo i Indijana, potvrdile su nadležne izborne komisije. Građani Ohaja glasali su u okviru procesa za izbor kandidata političkih partija za Senat, Predstavnički dom i guvernersku funkciju, dok su u Indijani birači odlučivali o kandidatima za Kongres i državne institucije.

Prema dostupnim informacijama, Indijana je poznata po snažnoj podršci Republikanskoj partiji, dok su pojedine trke na nivou države privukle dodatnu pažnju zbog interesovanja bivšeg predsednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa. Izvori upućuju na to da su određene trke za državne funkcije u Indijani bile predmet posebnog nadzora, s obzirom na potencijalni uticaj na unutrašnju dinamiku Republikanske partije.

Politički analitičari iz Sjedinjenih Država ističu da je interesovanje federalnih zvaničnika za izbore na nivou državnog senata neuobičajeno, što je u ovom slučaju istaknuto kroz izjavu profesora Čada Kinsa sa univerziteta Bal Stejt, koji je rekao da ne pamti period kada bi predsednik SAD pokazivao interesovanje za takve trke. Ove primarne izbore karakteriše i uticaj prethodnog procesa redistriktovanja izbornih jedinica, što je u poslednjih nekoliko godina značajno uticalo na političku mapu Indijane.

U Ohaju su se primarni izbori odnosili na sve ključne pozicije, uključujući Senat i guvernera. Prema navodima iz izveštaja sa lica mesta, odziv birača bio je u skladu sa očekivanjima, a proces glasanja protekao je bez većih incidenata. Konačni rezultati izbora i potvrda kandidata očekuju se nakon obrade svih glasova.

Održavanje ovih izbora deo je šireg ciklusa priprema za američke parlamentarne izbore 2026. godine. Političke partije koriste primarne izbore kako bi izabrale zvanične kandidate za predstojeće opšte izbore, dok se istovremeno prate trendovi i promene u političkom raspoloženju birača.

Redovan nadzor izbornog procesa obezbeđuju lokalne izborne komisije, a preliminarna saopštenja ukazuju da su izbori u obe države sprovedeni u skladu sa važećim pravilima. Dalje informacije i detalji o ishodu pojedinačnih trka biće poznati po završetku zvanične obrade rezultata.

Pročitaj još

U Trendu