Connect with us

IT

Bela kuća razmatra strožu regulaciju novih AI modela zbog bezbednosti

Moguće formiranje posebne federalne radne grupe za nadzor razvoja veštačke inteligencije u SAD

Published

on

Foto Izvor: Pixabay / Succo

Moguće formiranje posebne federalne radne grupe za nadzor razvoja veštačke inteligencije u SAD

Administracija Bele kuće razmatra uvođenje strožih regulatornih mera za nove modele veštačke inteligencije, pokazuju najnovije informacije iz industrijskih izvora. Prema tim navodima, američka vlada razmatra osnivanje posebne radne grupe koja bi nadgledala razvoj i puštanje novih AI modela, sa mogućnošću federalnog pregleda pre nego što ti sistemi postanu dostupni javnosti. Ovakav pristup ima za cilj da obezbedi da napredni AI alati zadovolje određene bezbednosne i etičke standarde pre nego što se pojave na tržištu.

Iako još nije doneta konačna odluka o formiranju ovog tela, predlog uključuje opciju da se uspostavi višeslojni sistem nadzora, sličan onom koji se već primenjuje u nekim evropskim državama. U Velikoj Britaniji, na primer, postoji kompleksan proces verifikacije kojim se proverava da li AI modeli ispunjavaju propisane bezbednosne smernice, iako i tamo postoje poteškoće u primeni takvih standarda.

Ovakve regulatorne inicijative dolaze u trenutku kada se globalna tehnološka industrija suočava sa ubrzanim razvojem LLM sistema (Large Language Model) i drugih oblika generativne veštačke inteligencije, što podstiče zabrinutost oko mogućih zloupotreba, širenja dezinformacija i drugih društvenih rizika. Ideja o uvođenju federalnog nadzora nad AI modelima ukazuje na intenziviranje napora američke vlade da uhvati korak sa brzim tehnološkim promenama i održi bezbednost korisnika i šire javnosti.

Za sada nema zvaničnih informacija o eventualnom sastavu radne grupe, konkretnim kriterijumima ili rokovima za sprovođenje ovih mera. Bele kuća još nije izdala zvanično saopštenje o eventualnim narednim koracima, dok industrijski izvori navode da bi ovakav potez mogao značajno uticati na način na koji se AI modeli razvijaju i lansiraju u Sjedinjenim Američkim Državama.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

IT

Honda planira povratak modela Element kao pristupačnog hibrida

Prepoznatljivi SUV bi mogao ponovo biti dostupan kao hibridni model, povratak najavljen za naredne godine

Published

on

By

Prepoznatljivi SUV bi mogao ponovo biti dostupan kao hibridni model, povratak najavljen za naredne godine

Honda, renomirani japanski proizvođač automobila, prema izvorima iz industrije, razmatra povratak svog popularnog SUV modela Element u formi pristupačnog hibridnog vozila. Ova informacija dolazi u trenutku kada se automobilska industrija sve više okreće elektrifikaciji i ekološki prihvatljivijim pogonima, a Honda nastoji da proširi svoju ponudu u segmentu vozila sa kombinovanim pogonom.

Element, poznat po svojoj karakterističnoj kockastoj silueti i funkcionalnom enterijeru, bio je deo Hondine ponude tokom 2000-ih godina i stekao je kultni status među vozačima koji su cenili njegovu praktičnost i svestranost. Povratak ovog modela, kako navode izvori, predviđa se u vidu hibridne verzije koja bi ciljano bila pozicionirana kao povoljnija opcija u odnosu na konkurenciju na tržištu SUV-ova.

Iako detalji o specifikacijama novog Elementa još nisu objavljeni, očekuje se da će Honda koristiti aktuelnu hibridnu tehnologiju koja se već primenjuje u modelima poput CR-V Hybrid i Accord Hybrid. Time bi novi Element mogao kombinovati ekonomičnost potrošnje goriva sa fleksibilnošću i prostranošću po kojoj je bio poznat prethodni model.

Za sada nema zvaničnih informacija o tačnom datumu lansiranja, cenama ili tehničkim karakteristikama. Izvori iz industrije sugerišu da bi Honda mogla ciljati lansiranje novog Elementa krajem decenije, ali bez potvrde iz kompanije. Ovaj potez bi mogao dodatno ojačati Hondinu poziciju na tržištu SUV-ova i odgovoriti na rastuću potražnju za pristupačnim, ekološki orijentisanim vozilima u Americi i drugim razvijenim tržištima.

Povratak Elementa u hibridnoj varijanti mogao bi značiti i osveženje dizajna, kao i uvođenje savremenijih tehnologija u segmentu bezbednosti, konektivnosti i asistencije vozaču, u skladu sa trendovima u automobilskoj industriji. Honda do sada nije zvanično komentarisala ove navode, ali interesovanje javnosti i dugogodišnjih fanova Elementa svakako će pratiti buduća dešavanja oko ovog modela.

Pročitaj još

IT

Porodica podnela tužbu zbog smrti nakon nesreće sa Teslom u Teksasu

Tužba protiv Tesle i vozača posle incidenta u kojem je automobil sa asistencijom vožnje udario u kuću

Published

on

By

Tužba protiv Tesle i vozača posle incidenta u kojem je automobil sa asistencijom vožnje udario u kuću

Porodica žene koja je stradala nakon što je vozilo Tesla, prema navodima policije u trenutku incidenta korišćeno sa “automatizovanim sistemom za asistenciju u vožnji”, udarilo u njen dom u Teksasu, podnela je tužbu za naknadu štete protiv kompanije Tesla i vozača automobila. Ova tužba dodatno skreće pažnju na bezbednosne izazove povezane sa naprednim sistemima asistencije u vožnji, koji su sve češći u modernim vozilima.

Prema informacijama iz industrijskih izvora, incident se dogodio kada je automobil, dok je bio pod uticajem automatskog režima vožnje, izgubio kontrolu i udario u stambeni objekat, što je rezultovalo smrtnim ishodom za jednu osobu. Porodica žrtve smatra da su i proizvođač vozila i vozač direktno odgovorni za nesreću, navodeći propuste u bezbednosnim mehanizmima i nadzoru tokom korišćenja sistema asistencije.

Kompanija Tesla negira bilo kakvu odgovornost i ističe da njihov sistem asistencije, koji omogućava određeni nivo automatizacije u vožnji, zahteva stalni nadzor i spremnost vozača da preuzme kontrolu u svakom trenutku. Iz Tesle navode da su korisnici prilikom upotrebe sistema jasno upozoreni na svoje obaveze i ograničenja tehnologije.

Ovaj slučaj ponovo otvara debatu o ulozi automatizovanih sistema i odgovornosti proizvođača u saobraćajnim incidentima, posebno kada se radi o funkcijama koje nisu u potpunosti autonomne. Istraga je još uvek u toku, a ishod ovog procesa mogao bi imati šire posledice za regulaciju i razvoj naprednih sistema asistencije u automobilskoj industriji.

U prethodnim slučajevima sličnih incidenata, kompanije su isticale da tehnologija automatizovane vožnje nije namenjena za potpuno prepuštanje kontrole vozilu i da vozači moraju ostati aktivni učesnici u saobraćaju. Stručnjaci iz oblasti bezbednosti saobraćaja smatraju da je važno jasno definisati granice upotrebe ovakvih sistema i odgovornost svih učesnika, kako bi se povećala sigurnost i smanjio rizik od novih nesreća.

Pročitaj još

IT

Bežično punjenje troši znatno više energije od klasičnog punjenja kablom

Popularnost bežičnog punjenja raste, ali efikasnost i potrošnja električne energije ostaju izazovi za industriju

Published

on

By

Popularnost bežičnog punjenja raste, ali efikasnost i potrošnja električne energije ostaju izazovi za industriju

Bežično punjenje postaje sve češći standard kod vodećih proizvođača kao što su Apple, Samsung i Google, ali istraživanja pokazuju da ova tehnologija troši znatno više električne energije u poređenju sa tradicionalnim punjenjem kablom. Iako korisnicima pruža komfor i olakšava svakodnevnu upotrebu uređaja, bežični prenos energije ima ozbiljne tehničke nedostatke kada je reč o efikasnosti.

Princip rada bežičnog punjenja zasniva se na korišćenju elektromagnetne indukcije, gde se energija prenosi između dva zavojna kalema – jednog u punjaču i drugog u uređaju. Tokom tog procesa deo energije se gubi, pre svega kroz toplotu i rasipanje van optimalnog položaja uređaja. U poređenju sa klasičnim punjenjem kablom, gde je efikasnost prenosa najčešće iznad 90%, bežični sistemi često ostvaruju znatno niže rezultate.

Jedan od glavnih razloga za povećane gubitke je potreba za preciznim pozicioniranjem uređaja na punjaču. Svako pomeranje ili neusklađenost kalemova dodatno povećava rasipanje energije, što znači da više struje ulazi u punjač nego što realno dolazi do baterije telefona. Ovi gubici mogu biti posebno izraženi kod starijih modela bežičnih punjača ili kod jeftinijih uređaja koji ne koriste napredne tehnologije za optimizaciju prenosa.

Osim toga, konstantna potrošnja električne energije je veća i kada uređaj nije postavljen savršeno ili čak kada se punjač ne koristi, što se često dešava sa bežičnim bazama koje ostaju uključene tokom celog dana. Ovo postavlja pitanje održivosti i ukupnog uticaja na potrošnju energije na globalnom nivou, s obzirom na sve veći broj korisnika koji prelaze na bežično punjenje.

Stručnjaci iz industrije ističu da je potrebno unaprediti postojeće standarde i povećati svest korisnika o realnim razlikama u efikasnosti između bežičnog i tradicionalnog punjenja. I dok proizvođači nastoje da unaprede tehnologiju i smanje gubitke kroz nove standarde i pametnije algoritme za upravljanje energijom, korisnicima se preporučuje da, kada je moguće, koriste klasične kablove za punjenje kako bi smanjili ukupnu potrošnju električne energije.

Pročitaj još

U Trendu