Connect with us

Srbija

Običaji i verovanja uoči Đurđevdana obeležavaju dolazak proleća u Srbiji

Građani širom Srbije uoči 6. maja prate tradicionalne rituale zaštite doma i zdravlja, prema narodnom predanju

Published

on

Foto Izvor: Pink.rs

Građani širom Srbije uoči 6. maja prate tradicionalne rituale zaštite doma i zdravlja, prema narodnom predanju

Đurđevdan, jedan od najznačajnijih praznika u srpskoj, romskoj i balkanskoj tradiciji, obeležava se 6. maja i donosi brojne običaje i rituale vezane za dolazak proleća i zaštitu doma. Prema narodnom verovanju, večeri uoči praznika domaćini biraju dva mlada luka u bašti, od kojih jedan simbolizuje sreću, a drugi nesreću. Nakon što se perke poravnaju, na Đurđevdan se proverava koji je više izrastao, kako bi se protumačila sreća ili nesreća u narednoj godini.

Među najčešćim običajima su pletenje venaca od lekovitog bilja, umivanje vodom u koju su uronjene različite biljke, kao i kićenje kuće zelenim grančicama. Ovi rituali imaju za cilj da obezbede zdravlje ukućana, plodnost stoke i uspešnu godinu na imanju. Venčići od đurđevskog cveća, kao što su đurđevak i mlečika, postavljaju se na ulazna vrata i ostaju do narednog Đurđevdana.

U pojedinim krajevima, kao što je Vranje, tradicionalno se tokom rane zore na Đurđevdan obavlja ritualno kupanje u vodi u kojoj se nalazi crveno uskršnje jaje i prolećno bilje. Kuće, zgrade i trgovačke radnje kite se zelenom vrbom, dok se u vodu za umivanje stavljaju dren, zdravac i druge biljke za koje se veruje da donose zdravlje i zaštitu. Ovi običaji, koji su postojali i pre prihvatanja hrišćanstva, prenose se sa generacije na generaciju i predstavljaju važan deo kulturne baštine Srbije.

“Đurđevdan je praznik koji u narodnom predanju označava granicu između zime i leta i donosi bogatstvo običaja posvećenih zdravlju, zaštiti i plodnosti”, navodi se u etnološkim izvorima.

Srbija

Zemljotres iz 1991. godine najjače pogodio Vršac i okolinu, oštećeni stambeni objekti

Seizmolozi upozoravaju da je južni Banat seizmički aktivnije područje, dok su poslednji potresi registrovani i kod Sombora

Published

on

By

Seizmolozi upozoravaju da je južni Banat seizmički aktivnije područje, dok su poslednji potresi registrovani i kod Sombora

Zemljotres jačine 5,7 stepeni po Rihterovoj skali, koji je 2. jula 1991. godine potresao Rumuniju, snažno se osetio i na teritoriji Vršca i okolnih mesta u južnom Banatu. Prema seizmološkim podacima, epicentar se nalazio devet kilometara severozapadno od Targu Žija u Rumuniji, ali je zbog male dubine potres izazvao oštećenja na starijim objektima u Srbiji.

Građani su te noći prijavljivali snažno podrhtavanje tla, ljuljanje nameštaja i pucanje stakla, dok su na pojedinim mestima zabeležene pukotine na zidovima i otpadanje maltera. Ipak, prema zvaničnim informacijama, nije bilo težih razaranja niti većeg broja povređenih. Seizmolog Slavica Radovanović navela je da su ovakvi potresi retki, ali pokazuju da region nije potpuno seizmički miran.

“To je bio samo jedan u nizu zemljotresa koji se te godine osetio u Banatu, a serija potresa nastavila se do decembra. Epicentar potresa od 5,7 stepeni nije bio u Srbiji, ali se snažno osetio na širem području Vršca”, izjavila je Radovanović. Ona je istakla da su područja južnog Banata, uključujući Vršac, kao i Sombor, seizmički aktivniji delovi Vojvodine, iako su potresi uglavnom slabijeg do umerenog intenziteta i bez većih posledica.

Seizmolog je dodala da najjači zemljotresi u Vojvodini najčešće pogađaju Frušku goru, ali oni nisu razorni. Istakla je da posledice zavise od više faktora, među kojima su jačina, dubina i lokacija epicentra. “Ne ubija zemljotres, već loša gradnja. Važno je poštovati pravila prilikom izgradnje objekata kako bi se umanjile moguće posledice jačih potresa”, navela je Radovanović.

U ranim jutarnjim satima 5. maja 2026. godine, zabeležen je još jedan zemljotres magnitude 4,1 u regionu mesta Bezdan. Seizmološke službe naglašavaju da su ovakvi potresi u Vojvodini uglavnom slabog do umerenog intenziteta i ne izazivaju značajniju štetu.

Pored Vojvodine, istorijski, najjači zemljotresi u Srbiji zabeleženi su 1922. godine u Lazarevcu (magnituda 5,7), a značajni potresi registrovani su i u Mionici, Rudniku, Svilajncu i Despotovcu tokom 20. veka.

Pročitaj još

Srbija

Stručnjaci upozoravaju na najvažnija pravila ponašanja tokom zemljotresa

Preporučuje se ostanak u krevetu i izbegavanje lifta i stepenica tokom podrhtavanja tla

Published

on

By

Preporučuje se ostanak u krevetu i izbegavanje lifta i stepenica tokom podrhtavanja tla

Tokom zemljotresa, posebno ako se dogodi noću, stručnjaci za vanredne situacije ističu da je prisebnost ključna za bezbednost. Savetuje se da osobe koje se zateknu u krevetu ostanu na mestu, zaštite glavu jastukom i ne pokušavaju da napuštaju prostor dok traje podrhtavanje. Ukoliko se iznad kreveta nalazi težak predmet, preporučuje se da se osoba spusti na pod pored kreveta.

Za one koji nisu u krevetu, primenjuje se pravilo “sagni se, prekrij, drži se” – potrebno je spustiti se na kolena i ruke, zaštititi glavu i vrat, a ako je moguće, sakriti se ispod čvrstog stola i držati se za njegove noge.

Stručnjaci naglašavaju da nije bezbedno koristiti lift tokom zemljotresa niti odmah nakon potresa, zbog mogućnosti prekida u napajanju i rizika od zarobljavanja. Takođe, stepenice se smatraju jednim od najslabijih delova objekata tokom potresa i treba ih izbegavati.

“Ključno je ostati smiren i postupati prema preporukama stručnjaka, jer brzoplet pokušaj napuštanja prostorije može dovesti do povreda”, navedeno je u zvaničnim preporukama.

Pročitaj još

Srbija

Dva zemljotresa pogodila područje Bezdana, građani prijavili podrhtavanje u Vojvodini

Nadležne službe prate situaciju, za sada nema izveštaja o šteti ili povređenima

Published

on

By

Nadležne službe prate situaciju, za sada nema izveštaja o šteti ili povređenima

Dva zemljotresa pogodila su tokom noći područje severne Srbije, sa epicentrom u blizini Bezdana, kako je saopšteno iz seizmoloških izvora. Jači potres zabeležen je u 2:35 časova, dok je drugi usledio desetak minuta kasnije. Prema dostupnim podacima, prvi zemljotres bio je magnitude 4,3 stepena Rihtera, a epicentar se nalazio u blizini Kupusina, na dubini od oko 10 kilometara. Drugi potres bio je jačine 2,5 stepena Rihtera, sa epicentrom kod Bezdana na dubini od oko 8 kilometara.

Građani iz različitih delova Vojvodine, uključujući Sombor, Baranju i Novi Sad, prijavili su da su osetili podrhtavanje tla. Na društvenim mrežama navode da su vibracije bile dovoljno jake da probude stanovnike i izazovu pomeranje predmeta: “U Somboru se dobro osetio. Kratkotrajno ali dovoljno da probudi ljude”, naveo je jedan od korisnika. Drugi komentari ukazuju na podrhtavanje kuća i pad čaša sa stolova.

Prema informacijama seizmoloških centara, epicentar prvog potresa lociran je na obodu Specijalnog rezervata „Gornje Podunavlje“, između Bezdana i Bačkog Monoštora, na dubini od 15 kilometara, dok je drugi potres zabeležen kod Koluta, na oko 6 kilometara od centra Bezdana. Nadležne službe prate situaciju na terenu, a za sada nema izveštaja o materijalnoj šteti ili povređenim licima.

“Nema prijavljenih šteta i povređenih, situacija se prati”, navodi se u zvaničnoj izjavi nadležnih službi.

Pročitaj još

U Trendu