Connect with us

Ostali sportovi

Karlos Sainc: Vreme je da prestanemo sa kritikama i usmerimo se na poboljšanja F1 pravila

Vozači, među kojima su Karlos Sainc, Maks Ferstapen i Oskar Pjastri, komentarisali su nove izmene u pravilniku Formule 1 nakon trke u Majamiju

Published

on

Foto Izvor: Tanjug / Lynne sladky

Vozači, među kojima su Karlos Sainc, Maks Ferstapen i Oskar Pjastri, komentarisali su nove izmene u pravilniku Formule 1 nakon trke u Majamiju

Karlos Sainc, vozač Ferarija, istakao je nakon Velike nagrade Majamija da je vreme da prestanu stalne kritike na račun novih pravila Formule 1 i da se pažnja usmeri na konstruktivne promene. Trka u Majamiju bila je prva prilika za testiranje izmena koje će biti uvedene u sezoni 2026, a vozači su podeljeni oko uticaja novih regulacija na samu vožnju.

Na uličnoj stazi u Majamiju nova pravila nisu donela dramatične promene u dinamici trkanja. Karlos Sainc ocenjuje da su ovakvi rezultati očekivani, s obzirom na karakteristike modernih urbanih staza: „Vreme je da prestanemo sa kritikama na račun pravilnika i umesto toga tražimo dodatne promene u ispravnom smeru“, rekao je Sainc. On dodaje da i dalje oseća kako vozač nije glavni faktor: „Vidimo situacije kod preticanja gde više utiče strategija motora nego sam vozač.“

S druge strane, Maks Ferstapen iz Red Bula ostaje skeptičan prema aktuelnim izmenama: „Ne prave razliku te promene. Trebaće vremena. Možemo da vozimo, ali kritika ostaje ista. Nije mi bitno da li sam drugi ili osmi – to je moj stil vožnje i može biti mnogo bolje. Potrebno je rešenje“, istakao je Ferstapen.

Australijski vozač Meklarena Oskar Pjastri ukazao je na probleme sa velikim razlikama u brzinama tokom preticanja: „Izvukao sam sekundu prednosti nad Raselom, ali me lako pretekao na pravcu. To je nasumično – velike razlike u brzini otežavaju predviđanje“, izjavio je Pjastri. Dodao je i da mu nije prijalo jedno manevrisanje Džordža Rasela, ali se ubrzo našao u sličnoj situaciji zbog samih karakteristika novih pravila.

Fernando Alonso iz Aston Martina smatra da pravi test tek sledi na klasičnim stazama poput Monmelóa: „Ovde [Majami] nije bilo dramatičnih padova brzine, ali ćemo videti stvarni efekat kada dođemo do tradicionalnih staza“, rekao je Alonso.

Vozači su saglasni da bezbednost mora ostati prioritet – još postoje opasne situacije koje zahtevaju doradu regulative. Sa promenama koje slede već od narednih trkačkih vikenda i mogućim dodatnim izmenama naredne godine, Formulu 1 očekuje nastavak debate o pravcu razvoja sporta.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Ostali sportovi

Preminuo Danijel Kasteljani, simbol argentinske odbojke i legendarni selektor

Danijel Kasteljani, bivši kapiten i trener reprezentacije Argentine, preminuo je u 65. godini nakon duge borbe sa bolešću

Published

on

By

Danijel Kasteljani, bivši kapiten i trener reprezentacije Argentine, preminuo je u 65. godini nakon duge borbe sa bolešću

Danijel Kasteljani, jedan od najznačajnijih predstavnika argentinske odbojke, preminuo je 25. juna u 65. godini života, nakon duge i teške borbe sa bolešću. Vest o njegovoj smrti potvrdila je Odbojkaška federacija Argentine (FEVA), ističući da je sport izgubio izuzetnog lidera na terenu i van njega.

Kasteljani je rođen 21. marta 1961. godine u Buenos Ajresu, a svoju igračku karijeru započeo je u klubovima GEBA i Boka Juniors. Tokom karijere nastupao je za brojne timove u Italiji, Brazilu i domovini, ostavivši dubok trag gde god je igrao.

Posebno se izdvojio kao kapiten reprezentacije Argentine od 1981. do 1988. godine. Bio je vođa generacije koja je na Svetskom prvenstvu u Buenos Ajresu 1982. godine osvojila bronzanu medalju, što je bio istorijski uspeh za argentinsku odbojku. Isti rezultat ponovljen je i na Olimpijskim igrama u Seulu 1988. godine, kada je Kasteljani predvodio nacionalni tim do još jedne bronze.

Nakon završetka igračke karijere, Kasteljani se posvetio trenerskom pozivu i vodio mušku reprezentaciju Argentine od 1993. do 1999. godine. U tom periodu plasirao se sa timom na Olimpijske igre u Atlanti 1996, dok je prethodne godine sa reprezentacijom osvojio zlatnu medalju na Panameričkim igrama u Mar del Plati.

Njegove trenerske sposobnosti brzo su prepoznate širom sveta — najveći uspeh ostvario je sa reprezentacijom Poljske koju je 2009. godine doveo do titule prvaka Evrope. Na klupskom nivou vodio je Bolivar do dve titule šampiona Argentine, dok je poljski SKRA Belhatov pod njegovim vođstvom osvojio pet trofeja. Ostao je upamćen i po radu u italijanskoj Peruđi i turskom Fenerbahčeu.

Kasteljani se javnosti obratio prošle godine otkrivši da boluje od raka, neposredno nakon što je imenovan za selektora ženske reprezentacije Argentine (“Panterki”). I pored teške dijagnoze nastavio je da radi sa ekipom kojoj je doneo prvi trofej Panameričkog kupa i plasman u finale Južnoameričkog prvenstva, kao i odličan nastup u kvalifikacijama za Olimpijske igre u Parizu.

Od Kasteljanija su se oprostili zvaničnici i sportske organizacije emotivnim rečima: “Kasteljani je bio neprikosnoveni lider na terenu i van njega, obeleživši istoriju moderne odbojke”, navodi se u saopštenju FEVA-e. Olimpijski komitet Argentine dodao je: “Njegova strast, posvećenost i liderstvo ostaju trajno utkani u istoriju naše odbojke.”

Danijel Kasteljani zauvek ostaje upisan među najveće ličnosti svetske odbojke zahvaljujući izuzetnoj karijeri kako igrača tako i trenera.

Pročitaj još

Ostali sportovi

MotoGP stiže u Asen: istorija, legende i tradicija čuvenog holandskog ‘hrama’ motociklizma

Velika nagrada Holandije na stazi Asen donosi desetu rundu sezone 2026, uz bogatu istoriju i rekorde velikana poput Anhela Njeta, Đakoma Agostinija i Valentina Rosija.

Published

on

By

Velika nagrada Holandije na stazi Asen donosi desetu rundu sezone 2026, uz bogatu istoriju i rekorde velikana poput Anhela Njeta, Đakoma Agostinija i Valentina Rosija.

Svetski šampionat MotoGP nastavlja svoj uzbudljivi niz ovog vikenda na legendarnoj stazi Asen, gde će biti održana deseta trka sezone 2026. Velika nagrada Holandije nije samo još jedna stanica u kalendaru – reč je o jednoj od najčuvenijih i najvažnijih destinacija u svetu motociklizma. Popularni nadimak ‘Katedrala’ opravdava izuzetnu tradiciju i strast koja prati ovaj događaj od njegovih početaka.

Staza nosi zvaničnu oznaku ‘TT’, što potiče od ‘Tourist Trophy’, kao omaž čuvenoj trci sa Ostrva Man. Prva trka u Asenu vožena je još davne 1925. godine, kada su učesnici prelazili čak 28 kilometara lokalnim putevima. Od osnivanja Svetskog prvenstva 1949. godine, Asen je bio domaćin svake sezone, izuzev 2020. kada je pandemija COVID-19 prekinula kontinuitet.

Jedan od specifičnih običaja ovog takmičenja bio je da se trke godinama voze subotom, a ne nedeljom. Ova praksa zadržala se do 2015. godine i vezuje se za blizinu crkve – kako buka motora ne bi remetila nedeljnu misu ili zbog tradicionalnog održavanja vašara nedeljom.

Asen okuplja jednu od najvernijih i najglasnijih publika u Evropi, često uporedivu sa atmosferom na španskom Heresu ili drugim kultnim stazama MotoGP-a.

Pobednički podijum ove staze ispunjavaju najveća imena sporta: Anhel Njeto ostaje rekorder sa čak 15 pobeda (devet u klasi do 125cc i šest u klasi do 50cc), dok ga sledi Đakomo Agostini sa 14 trijumfa (kategorije 500cc i 350cc). Valentino Rosi je najuspešniji vozač moderne ere MotoGP klase sa osam pobeda upravo na ovoj stazi, a poslednju je ostvario 2017. godine kao najstariji pobednik kraljevske klase (38 godina, četiri meseca i devet dana).

U grupi istaknutih asova nalaze se još Džim Redman i Majk Hejlvud sa po devet pobeda, Karlo Ubiali sa sedam te Džon Surtis i Mark Markes koji imaju po šest (Markes tri puta u MotoGP klasi: 2014, 2018. i poslednji put prošle godine – 2025). Posebno mesto pripada Frančesku Peku Banjaji koji ima pet trijumfa na Asenu uz impresivan niz od tri uzastopne pobede između 2022. i 2024.

Ove brojke potvrđuju zašto je Asen prava legenda kalendara MotoGP-a – mesto gde tradicija susreće vrhunsku brzinu a istorija nastavlja da piše nova poglavlja.

Pročitaj još

Ostali sportovi

McLaren u potrazi za povratkom na vrh: izazovi i pad forme u sezoni 2025.

Ekipa iz Vokinga, prošlogodišnji lider sa pet pobeda i 279 poena, sada treća sa 141 bodom i bez trijumfa

Published

on

By

Ekipa iz Vokinga, prošlogodišnji lider sa pet pobeda i 279 poena, sada treća sa 141 bodom i bez trijumfa

McLaren je pre tačno godinu dana bio tim koji su svi želeli da pobede – dominantan lider Formule 1 sa impresivnih pet pobeda i ukupno 279 poena nakon sedam trka. U sezoni 2025. situacija je drastično promenjena: britanski tim trenutno zauzima treće mesto u šampionatu konstruktora sa samo 141 osvojenim bodom, a još uvek nije zabeležio nijednu pobedu. Prošlosezonska dominacija, kada su na istom mestu počeli seriju koja ih je odvela do titule, sada deluje kao daleka prošlost.

U Miamiju su ove godine ponovo pokušali s velikim paketom unapređenja modela MCL40, nadajući se da mogu ponoviti uspeh iz prethodne sezone. Ipak, rezultati iz Kanade, Monaka i Španije otkrili su slabosti tima – projekat McLarena suočava se s posledicama prošlogodišnje iscrpljujuće borbe sa Maksom Verstapenom za oba svetska trofeja. U F1 vremenski i budžetski resursi su ograničeni; velika ulaganja u model za sezonu 2025. ostavila su “dug kiseonika” pred najavljene regulatorne promene od 2026. godine.

Model MCL40 debitovao je kasno – tek pred istekom roka na testiranjima u Barseloni. Ovakvo kašnjenje ostavilo je McLaren pod pritiskom od samog starta “nove ere” Formule 1. Iako su tokom prvih trka uspeli da smanje zaostatak za Mercedesom (sa osam desetinki u Melburnu na tri desetinke u Barseloni), rivali ne miruju pa je potreban još veći iskorak ukoliko žele nazad do šampanjca na podijumu.

Dodatni problem bila je pouzdanost motora Mercedes koji koristi McLaren – već tokom prvih trka samo Lando Norris uspeo je da završi trku (Australija), dok su oba bolida pretrpela kvar pre početka Velike nagrade Kine. Elektronske poteškoće tokom predsezone takođe nisu zaobišle britanski tim; integracija nove FIA standardne kontrolne jedinice zadala je glavobolje celoj F1 karavani, ali su fabrički timovi poput Mercedesa, Ferrarija i Red Bulla brže rešavali probleme zahvaljujući sopstvenoj proizvodnji motora.

Klijentima poput McLarena to je donelo jasnu konkurentsku slabost i manjak kilometraže potrebne za razumevanje novog automobila. Uprkos velikoj posvećenosti fabrike iz Vokinga, jasno je da ih čeka težak zadatak ako žele povratak među glavne kandidate za titulu.

Pročitaj još

U Trendu