Connect with us

Domaće

Evropska domaćinstva plaćaju gas po ceni od 12,28 evra za 100 kWh, rast od 7,5 odsto

Cena električne energije porasla na 28,96 evra, dok porezi najviše utiču na krajnji iznos u pojedinim državama

Published

on

pexels-photo-7352058

Cena električne energije porasla na 28,96 evra, dok porezi najviše utiču na krajnji iznos u pojedinim državama

Prosečna cena prirodnog gasa za domaćinstva u Evropskoj uniji porasla je na 12,28 evra za 100 kilovat-sati u drugoj polovini 2025. godine, što predstavlja povećanje od 7,5 odsto u odnosu na prvih šest meseci kada je iznosila 11,43 evra, pokazuju podaci Evrostata. Ovaj rast ukazuje na povratak sezonskih oscilacija na tržištu nakon poremećaja izazvanih energetskom krizom iz 2022. godine.

Najskuplji gas za domaćinstva zabeležen je u Švedskoj sa cenom od 20,92 evra za 100 kilovat-sati, potom u Holandiji sa 17,19 evra i Italiji sa 14,81 evro. Najniže cene su u Mađarskoj (3,40 evra), Hrvatskoj (5,43 evra) i Rumuniji (5,66 evra) za istu količinu energije. Visina poreza značajno utiče na krajnju cenu, a najviši porezi su u Holandiji, Danskoj i Švedskoj, dok su najniži u Hrvatskoj, Grčkoj i Belgiji. Kada se cene prilagode kupovnoj moći, najskuplji gas plaćaju domaćinstva u Švedskoj, Portugalu i Italiji.

Sličan, ali blaži trend rasta zabeležen je kod električne energije. Prosečna cena struje za domaćinstva u EU u drugoj polovini 2025. godine iznosila je 28,96 evra za 100 kilovat-sati, što je blago povećanje u odnosu na 28,79 evra iz prvih šest meseci. Za razliku od gasa, rast cena električne energije uglavnom je posledica većih poreza i dažbina, koje su povećane i nominalno i kao udeo u ukupnom računu.

Najvišu cenu električne energije plaćaju domaćinstva u Irskoj (40,42 evra za 100 kWh), Nemačkoj (38,69 evra) i Belgiji (34,99 evra). Najniže cene su u Mađarskoj (10,82 evra), na Malti (12,82 evra) i u Bugarskoj (13,55 evra). Najveći godišnji rast cena struje registrovan je u Rumuniji, gde je električna energija poskupela za 58,6 odsto. Austrija i Irska takođe beleže značajna povećanja, dok su padovi zabeleženi na Kipru (14,7 odsto), kao i u Francuskoj i Danskoj.

Podaci Evrostata pokazuju da porezi i dažbine imaju ključnu ulogu u formiranju krajnjih cena energenata, a razlike među državama članicama EU su i dalje velike.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Državni budžet Srbije zabeležio deficit od 112,9 milijardi dinara u prva tri meseca

Rashodi porasli za 18,8 odsto, dok su prihodi povećani za 10,6 odsto u odnosu na isti period lane

Published

on

By

Rashodi porasli za 18,8 odsto, dok su prihodi povećani za 10,6 odsto u odnosu na isti period lane

Konsolidovani budžet Republike Srbije ostvario je deficit od 112,9 milijardi dinara tokom prva tri meseca ove godine, prema podacima o izvršenju budžeta koje je objavilo Ministarstvo finansija. U poređenju sa istim periodom prošle godine, kada je deficit iznosio blizu 28,6 milijardi dinara, ovogodišnji iznos je gotovo četiri puta veći. Ukupan deficit za celu prošlu godinu bio je 252,8 milijardi dinara, što znači da bi, ukoliko se ovakav tempo zadržao, prošlogodišnji nivo deficita bio dostignut već u julu.

Prihodi budžeta zabeležili su realni rast od 10,6 odsto. Porez na dobit povećan je realno za 29 odsto, dok je prihod od PDV-a porastao za 5,8 odsto. Ovo je ipak manje od realnog rasta prometa na malo, koji je prema podacima Republičkog zavoda za statistiku uvećan za 8,3 odsto u istom periodu. Prihodi od akciza, koji predstavljaju drugi po značaju poreski prihod, smanjeni su za 1,4 odsto, pre svega zbog niže naplate akciza na gorivo, koja je pala za 17 odsto u odnosu na prethodnu godinu.

Sa druge strane, rashodi države beleže još brži rast. Kapitalni rashodi porasli su za 64,4 odsto realno u poređenju sa prva tri meseca prethodne godine. Troškovi za subvencije su povećani za 68,8 odsto, dok su „ostali tekući rashodi“ porasli za 71 odsto. U ovu stavku ulaze dotacije nevladinim organizacijama, finansiranje političkih subjekata, sportski savezi, podrška pravosudnim organima, udruženjima i lokalnim zajednicama, kao i plaćanja za poreze, takse, kazne, penale i kamate, uključujući i naknade štete. Ministarstvo finansija nije dalo objašnjenje za ovako veliki skok ovih izdataka.

Najveći pojedinačni rashod u budžetu su izdaci za zaposlene, koji su povećani za 12,9 odsto, dok su izdaci za kupovinu roba i usluga porasli za 15,7 odsto. Izdaci za penzije povećani su za 10 odsto.

Pročitaj još

Domaće

Banca Intesa realizovala preko 700 SEPA transakcija prvog dana, uštede do 80 odsto

Klijenti ostvaruju značajne uštede na međunarodnim transferima u evrima, SEPA sistem omogućava brže i povoljnije plaćanje ka više od 40 zemalja

Published

on

By

Klijenti ostvaruju značajne uštede na međunarodnim transferima u evrima, SEPA sistem omogućava brže i povoljnije plaćanje ka više od 40 zemalja

Banca Intesa, članica međunarodne grupacije Intesa Sanpaolo, uspešno je započela realizaciju plaćanja i priliva u okviru SEPA platnog sistema, čime je građanima i privredi omogućila brže i povoljnije transakcije u evrima ka i iz više od 40 zemalja SEPA područja, saopštila je banka 6. maja 2026. godine. Već prvog dana primene SEPA sistema, Banca Intesa je realizovala preko 700 transakcija, potvrđujući spremnost da odmah po pokretanju novog modela međunarodnih plaćanja klijentima obezbedi stabilnu i pouzdanu uslugu.

Uvođenjem SEPA plaćanja, klijenti Banca Intesa ostvaruju uštede do 80 odsto u odnosu na standardne međunarodne devizne transfere, uz viši stepen transparentnosti, predvidivosti troškova i efikasnosti u realizaciji transakcija. Zahvaljujući jednoj od najpovoljnijih naknada, Banca Intesa se u oblasti međunarodnih evro plaćanja kroz SEPA sistem pozicionira među najkonkurentnijim bankama na domaćem tržištu, potvrđujući posvećenost unapređenju platnih usluga i primeni savremenih evropskih standarda u interesu svojih klijenata.

Pristupanje SEPA platnom prostoru, koji obuhvata zemlje Evropske unije, Evropskog ekonomskog prostora, Ujedinjeno Kraljevstvo, Švajcarsku, kao i više zemalja regiona, predstavlja važan korak u daljoj modernizaciji platnih usluga i usklađivanju domaćeg finansijskog sistema sa evropskim praksama. SEPA (Single Euro Payments Area) omogućava jednostavno, sigurno i efikasno plaćanje u evrima, uz značajno niže troškove i veću transparentnost za korisnike iz Srbije.

Ovim potezom, Banca Intesa dodatno potvrđuje svoju lidersku poziciju u inoviranju platnih usluga i prilagođavanju domaćeg bankarskog tržišta evropskim standardima, čime doprinosi većoj konkurentnosti i dostupnosti finansijskih servisa za građane i privredu.

Pročitaj još

Domaće

Samsung dostigao tržišnu vrednost od 1.500 biliona vona, rast akcija 12 odsto

Kompanija postala druga najvrednija u Aziji sa 1,03 biliona dolara, akcije nadmašile KOSPI indeks za 6,6 procentnih poena

Published

on

By

Kompanija postala druga najvrednija u Aziji sa 1,03 biliona dolara, akcije nadmašile KOSPI indeks za 6,6 procentnih poena

Tehnološka kompanija Samsung Electronics premašila je tržišnu kapitalizaciju od 1.500 biliona vona (1,03 biliona dolara) u sredu tokom ranog trgovanja na berzi u Seulu. Time je Samsung postao druga po vrednosti azijska kompanija, odmah iza tajvanskog TSMC-a, navodi se u analizi tržišnih kretanja.

Akcije Samsung Electronics-a, najvećeg svetskog proizvođača memorijskih čipova, porasle su za 12 odsto do 09:52 po lokalnom vremenu. Taj rast je znatno nadmašio referentni indeks KOSPI, koji je istovremeno zabeležio rast od 5,4 odsto. Snažan uzlet akcija povezanih sa veštačkom inteligencijom na američkom tržištu prethodne noći dodatno je uticao na pozitivno kretanje Samsungovih hartija od vrednosti.

Američki indeksi S&P 500 i Nasdaq Composite zabeležili su rekordne vrednosti na zatvaranju u utorak, podstaknuti rastom akcija kompanije Intel i drugih tehnoloških kompanija iz AI sektora. Investitori su reagovali na stabilizaciju situacije nakon dogovorenog primirja između SAD i Irana, kao i na pozitivne kvartalne rezultate kompanija.

Prema ekonomskim analizama, Samsung Electronics je ovim rezultatom potvrdio svoj značaj u globalnoj tehnološkoj industriji, a interesovanje investitora za akcije u AI sektoru dodatno doprinosi rastu vrednosti kompanije.

Pročitaj još

U Trendu