Connect with us

Domaće

Digitalni prevodioci generišu greške pri obradi slovenskih jezika bez preciznog podatka o stopi greške

Veštačka inteligencija koristi statističke modele za prevod, što dovodi do grešaka kod slovenskih jezika i pisama, posebno kada nema dovoljno podataka

Published

on

Foto Izvor: Pixabay / Lalmch

Veštačka inteligencija koristi statističke modele za prevod, što dovodi do grešaka kod slovenskih jezika i pisama, posebno kada nema dovoljno podataka

Veštačka inteligencija i veliki jezički modeli, poput Grok, GPT, Claude i Llama, funkcionišu na osnovu statističkog predviđanja sledeće reči u rečenici, trenirani na trilionima tekstova, ali bez konceptualnog razumevanja jezika kao što su srpski, engleski ili francuski. Ovakav pristup dovodi do toga da, pri nedostatku jasnog signala, modeli često prebacuju odgovore na najbliži jezik koji prepoznaju ili mešaju više jezika, što se najčešće dešava kod slovenskih jezika kao što su srpski, hrvatski, makedonski i bugarski.

Srpski jezik koristi i ćirilicu i latinicu, kao i varijante bez dijakritika, pa modeli različito tumače takve ulaze. Greške su češće kada korisnici postavljaju kraća, dvosmislena pitanja, koriste neformalni jezik ili sleng, dok ne postoji jedinstvena stopa greške, ali je primećeno da su greške izraženije u tim slučajevima.

Kod prevođenja, veliki jezički modeli ne koriste gramatička pravila, već statistički procenjuju koji niz reči je najverovatniji. Najbolje rezultate daju kod engleskog jezika, dok kod prevođenja između manje zastupljenih jezika, poput srpskog i litvanskog, često posredno prevode kroz engleski, što može dovesti do gubitka nijansi i pojednostavljenja značenja.

U prevodu jednostavnih tekstova ili novinskih sadržaja, kvalitet prevoda je u velikoj meri zadovoljavajući. Međutim, greške su najčešće kod idioma, kulturno specifičnih izraza i stručne terminologije, posebno u oblastima kao što su pravo, medicina ili finansije, gde i najmanja greška može izmeniti kontekst.

Modeli mogu generisati gramatički i pravopisno ispravan prevod koji deluje uverljivo, ali može biti suštinski netačan, što je posebno rizično za korisnike koji ne poznaju originalni jezik. U praksi, veštačka inteligencija može poslužiti kao prvi korak u prevođenju, dok prevodilac ostaje ključan za preciznost i prilagođavanje kontekstu.

Ključni faktor za kvalitet odgovora je količina dostupnih podataka; engleski jezik, koji dominira internetom, ima najviše podataka za treniranje modela, što doprinosi stabilnijim rezultatima u odnosu na manje zastupljene jezike.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

MK Grupa preuzela Dijamant, kompanija sa prihodima većim od 175 miliona evra

Najveći proizvođač jestivih ulja u Srbiji ulazi u vlasništvo MK Group, koja zapošljava više od 4.000 radnika u regionu

Published

on

By

Najveći proizvođač jestivih ulja u Srbiji ulazi u vlasništvo MK Group, koja zapošljava više od 4.000 radnika u regionu

MK Group je završila preuzimanje kompanije Dijamant od Fortenova grupe, nakon dobijanja svih potrebnih regulatornih odobrenja, čime je realizovana jedna od najznačajnijih akvizicija u prehrambeno-poljoprivrednom sektoru Adria regiona. Prema zvaničnom saopštenju, ovim preuzimanjem Dijamant formalno prelazi iz vlasništva hrvatske Fortenove u vlasništvo domaće MK Group.

Ova akvizicija predstavlja ključni korak u razvoju Agri-Food divizije MK Group i potvrđuje dugoročnu strategiju jačanja pozicije lidera u regionalnoj prehrambenoj industriji. Kompanija ističe da će fokus ostati na unapređenju operativne efikasnosti, inovacijama, kao i kreiranju dodatne vrednosti za Dijamant, njene zaposlene, partnere i potrošače.

Tokom poslednjih godina, zahvaljujući investicijama Fortenova grupe, Dijamant je udvostručio kapacitete i postao jedna od tehnološki najsavremenijih kompanija u sektoru. U portfoliju ima više od 80 proizvoda, posluje u tri segmenta — agraru, proizvodnji i distribuciji — i sa više od 720 zaposlenih drži lidersku poziciju u tri od četiri ključne kategorije. Kompanija ostvaruje ukupne prihode veće od 175 miliona evra i izvozi na tržišta 16 zemalja.

MK Group je najavila da će proces integracije Dijamanta biti sproveden uz očuvanje kontinuiteta poslovanja i poseban fokus na zaposlenima, stabilnost operacija i partnere. Kompanija planira da javnost redovno i transparentno obaveštava o svim narednim fazama razvoja.

Prema rečima iz saopštenja, novi vlasnik preuzima i najmodernije pogone za preradu suncokretovog i sojinog zrna, punjenje rafiniranog ulja i kotlovsko postrojenje na biomasu, nastale tokom velikog investicionog ciklusa podržanog od strane Fortenova grupe. Ovi kapaciteti omogućavaju Dijamantu da očuva konkurentnost i tehnološku prednost u industriji.

MK Group posluje već više od četiri decenije u Adria regionu, razvijajući biznis u poljoprivredi, prehrambenoj industriji, obnovljivim izvorima energije, turizmu i nekretninama. Sa preko 4.000 zaposlenih, kompanija posluje u Srbiji, Hrvatskoj, Sloveniji i Crnoj Gori. Internacionalna reputacija stabilnog partnera i kontinuirane investicije potvrđuju ambiciju MK Group da ostane ključni generator razvoja regionalne ekonomije.

Pročitaj još

Domaće

Američke aviokompanije ostvaruju uštede od 40 milijardi dolara zbog pada cene goriva

Cena goriva pala sa 4,88 na 2,85 dolara po galonu, ali avionske karte ostaju nepromenjene

Published

on

By

Cena goriva pala sa 4,88 na 2,85 dolara po galonu, ali avionske karte ostaju nepromenjene

Američke aviokompanije beleže značajne finansijske koristi nakon što je cena avionskog goriva u Sjedinjenim Američkim Državama pala sa 4,88 dolara na 2,85 dolara po galonu, što bi moglo doneti godišnje uštede veće od 40 milijardi dolara, prema ekonomskim analizama. Ovaj pad cena usledio je nakon napretka u pregovorima između Vašingtona i Teherana, a industrija procenjuje da će koristi prvo osetiti kompanije, dok putnici ne bi trebalo da očekuju brzo smanjenje cena avionskih karata.

Prema izveštajima, iako su prevoznici ostvarili velike uštede, niži troškovi goriva neće automatski rezultirati nižim cenama karata. Kompanije nastoje da nadoknade gubitke iz perioda kada su cene energenata bile visoke, a industrijska procena pokazuje da su najveće američke aviokompanije do sada više cenama karata pokrile samo deo povećanih troškova goriva.

Stručnjaci ukazuju na to da ograničeni kapaciteti u avio-saobraćaju, kašnjenja u isporukama novih aviona i smanjena konkurencija niskotarifnih prevoznika omogućavaju kompanijama da zadrže postojeći nivo cena. Zbog toga se ne očekuje cenovni rat među avioprevoznicima, uprkos nižim troškovima poslovanja.

Analitičari navode: „Eventualno pojeftinjenje karata moglo bi da usledi samo ukoliko niže cene goriva potraju duži period i ukoliko oslabi tražnja za putovanjima, ali za sada nema naznaka takvog razvoja događaja.“ Oporavak profitnih marži trenutno ima prioritet, pa će koristi od jeftinijeg goriva najpre osetiti aviokompanije, a tek potom potrošači.

Pročitaj još

Domaće

Cene goriva u EU porasle 20,7 odsto u maju, dizel skuplji 29 odsto

Najveći godišnji rast zabeležen u Bugarskoj od 33,9 odsto, dok je u Mađarskoj rast iznosio 3,5 odsto

Published

on

By

Najveći godišnji rast zabeležen u Bugarskoj od 33,9 odsto, dok je u Mađarskoj rast iznosio 3,5 odsto

Prema podacima evropske statističke službe Evrostat, cene goriva i maziva za lični prevoz u Evropskoj uniji porasle su u maju za 20,7 odsto u odnosu na isti period prošle godine. Najveći godišnji rast registrovan je u Bugarskoj – 33,9 odsto, zatim u Luksemburgu sa 32,2 odsto, Litvaniji sa 30,8 odsto i Rumuniji sa 30,4 odsto. Najmanje povećanje cena goriva zabeleženo je u Mađarskoj, gde je rast iznosio 3,5 odsto, dok je u Poljskoj zabeležen rast od 12,7 odsto, a u Francuskoj su cene goriva porasle 29,2 odsto.

Podaci Evrostata pokazuju da je dizel gorivo u Evropskoj uniji tokom maja bilo skuplje za 29 odsto u poređenju sa istim mesecom prethodne godine, dok su cene benzina porasle za 16,2 odsto. Na mesečnom nivou, cene dizela su u maju pale za 5,8 odsto u odnosu na april, dok je benzin poskupeo za 0,8 odsto.

Rumunija je bila jedina članica EU u kojoj je dizel na mesečnom nivou poskupeo, i to za 1,6 odsto. Najveća pojeftinjenja dizela zabeležena su u Nemačkoj, Grčkoj, Estoniji i Irskoj. Kada je reč o benzinu, cene su između aprila i maja porasle u 23 zemlje članice, pri čemu je najveći rast registrovan u Italiji, gde je benzin poskupeo 6,9 odsto.

Evrostat navodi da su cene goriva u većini zemalja Evropske unije do februara 2026. godine bile u opadajućem trendu, ali je tokom proleća usledio značajan rast na godišnjem nivou.

Pročitaj još

U Trendu