Connect with us

Domaće

Evropska unija smanjuje bescarinske kvote na čelik sa 30,5 na 18,3 miliona tona

Carine do 50 odsto za prekoračenje kvote; oko 5.000 radnih mesta u Smederevu pod pritiskom

Published

on

Foto Izvor: Pixabay / Martinelle

Carine do 50 odsto za prekoračenje kvote; oko 5.000 radnih mesta u Smederevu pod pritiskom

Evropska unija od 1. jula uvodi novo ograničenje na bescarinski uvoz čelika, snižavajući kvotu sa 30,5 miliona na 18,3 miliona tona. Za svaku tonu iznad ove granice, carina će iznositi čak do 50 odsto, što značajno utiče na izvoz iz Srbije, posebno iz železare u Smederevu, gde je zaposleno oko 5.000 ljudi. Ove mere, uvedene radi zaštite evropske industrije čelika od konkurencije iz trećih zemalja, rezultat su visokih troškova proizvodnje i energenata unutar Unije, koji su viši nego u Sjedinjenim Američkim Državama ili Kini.

Smederevska železara, deo kineske HBIS grupe, suočava se sa pritiscima još od 2019. godine, kada su prvi put uvedene kvote kao odgovor na carinski rat između SAD i EU. Iako su Amerika i Evropa 2021. ukinule međusobne carine i kvote, Evropska unija je zadržala ograničenja prema Srbiji. Prema rečima Bojana Stanića iz Privredne komore Srbije, evropske firme su kupovale srpski čelik zbog nižih troškova i povećanja sopstvene konkurentnosti, dok nove politike povećavaju njihove troškove proizvodnje.

Stanić ističe da je železara u Smederevu trenutno u gubicima zbog ovih restrikcija, a njen opstanak i radna mesta održavaju se zahvaljujući HBIS grupi i strateškom partnerstvu Srbije sa Kinom. On dodaje da je teško zamisliti ekonomsku dinamiku Podunavlja i Braničevskog okruga bez rada fabrike i da Kina zadržavanjem proizvodnje čuva prestiž na evropskom tržištu. Iako Evropa može da proizvodi čelik, ostaje zavisna od Kine za retke metale ključne za zelenu transformaciju i auto-industriju.

Ograničenja se prelivaju i na druge industrije, poput zabrana uvoza proizvoda kompanija Ziđin i Linglong. Železara je važna za tri stuba srpske ekonomije: regionalnu zaposlenost, snabdevanje građevinskog sektora i makroekonomsku stabilnost, jer je više godina bila među najjačim izvoznicima i izvorom deviza.

S obzirom na globalnu ekonomsku fragmentaciju koja bi mogla trajati do 2050. godine, Srbija mora da balansira kratkoročne i dugoročne mere. Kratkoročno, prioritet je održanje proizvodnje uz podršku Kine, dok je dugoročno rešenje integracija u jedinstveno evropsko tržište, što bi automatski zaštitilo domaću privredu od kvota, carina i novih mehanizama, kao što je CBAM – prekogranično usklađivanje ugljenika.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Istraživanje RiseGuide-a otkriva da 42 odsto generacije Z izbegava telefonske pozive

Na uzorku od 2.000 mladih, čak 78% propušta finansijske i profesionalne prilike zbog izbegavanja razgovora

Published

on

By

Na uzorku od 2.000 mladih, čak 78% propušta finansijske i profesionalne prilike zbog izbegavanja razgovora

Novo istraživanje aplikacije za samorazvoj RiseGuide, sprovedeno na uzorku od 2.000 pripadnika generacije Z i milenijalaca, pokazalo je da čak 42 odsto ispitanika ne odgovara na telefonske pozive, dok 58 odsto unapred priprema ili uvežbava razgovore pre nego što ih obave. Ovi podaci ukazuju na rastući trend izbegavanja direktne telefonske komunikacije među mlađim zaposlenima.

Prema rezultatima istraživanja, 78% onih koji izbegavaju telefonske razgovore navelo je da su zbog toga propustili finansijske ili profesionalne prilike. Ova tendencija ima konkretne ekonomske posledice, budući da propuštanje važnih poziva može direktno uticati na razvoj karijere i ostvarivanje prihoda.

U izveštaju je uveden termin „callergy“ koji označava izraženu nelagodnost i izbegavanje telefonskih poziva, dok se istovremeno beleži češće oslanjanje na poruke, mejlove i društvene mreže kao primarne kanale komunikacije. Jaimee Campanella, stručnjakinja za produktivnost u RiseGuide-u, ističe: „Poruke i mejlovi nam daju prostor da uređujemo ono što ćemo reći, dok razgovor uživo ili telefonom zahteva trenutnu reakciju.“

Ispitanici iz generacije Z navode da su im neplanirani telefonski pozivi među najstresnijim oblicima komunikacije, često stresniji od razgovora za posao ili raskida. Dodatni pritisak dolazi sa tržišta rada, gde su mladi profesionalci često primorani da prevazilaze ličnu nelagodnost zbog sticanja stabilnog zaposlenja. Jedan ispitanik iz HR sektora naveo je da se javlja na telefon samo kada je u aktivnoj fazi traženja posla, dok nepoznate brojeve ignoriše, osim u slučajevima kada očekuje poziv.

Iako je generacija Z, ali i milenijalci, sklona pisanju poruka i korišćenju digitalnih alata za komunikaciju, mnogi pokušavaju da smanje ukupno vreme provedeno na telefonu uz pomoć aplikacija za digitalni detoks. Međutim, to ne dovodi do spremnosti za spontane telefonske pozive, koji i dalje ostaju jedan od najvećih izvora stresa za ovu grupu.

Pročitaj još

Domaće

Cena sirove nafte pala na 73 dolara, dizel u Srbiji sada 217 dinara

Brent dostigao 77 dolara, benzin 191 dinar po litru, evro na 1,14 dolara, indeksi na berzama u padu

Published

on

By

Brent dostigao 77 dolara, benzin 191 dinar po litru, evro na 1,14 dolara, indeksi na berzama u padu

Cena sirove nafte na svetskim tržištima pala je na 73 dolara po barelu, što je najniži nivo u poslednja tri meseca, dok je cena brent nafte iznosila 77 dolara po barelu. U istom periodu, cena dizela na srpskim pumpama iznosi 217 dinara po litru, a benzin 191 dinar po litru.

Prema ekonomskim analizama, prethodni put kada je prosečna nedeljna cena brenta bila ispod 80 dolara, dizel se na domaćem tržištu prodavao za 200 dinara, dok je benzin koštao 181 dinar po litru. Najnoviji pad cena nafte pripisuje se napretku u američko-iranskim mirovnim pregovorima koji su smanjili zabrinutost u vezi sa snabdevanjem.

Na berzama, pad cene nafte nije uticao na rast indeksa – nemački DAX pao je za 1,03 odsto, moskovski MOEX za 0,32 odsto, francuski CAC 40 za 0,55 odsto, a britanski FTSE 100 za 0,66 odsto. Na valutnim tržištima, evro je danas vredeo 1,14 dolara.

Američki Dow Jones indeks juče je zabeležio rast od 0,29%, što je rezultat pre svega skoka sektora zdravstva i industrije. S druge strane, S&P 500 pao je za 0,37%, dok je Nasdaq Composite zabeležio pad od 1,32%.

Pročitaj još

Domaće

Sony izdaje dve tranše obveznica u SAD, petogodišnje sa prinosom 70 baznih poena

Japanski gigant prikuplja sredstva za opšte potrebe, desetogodišnje obveznice uz premiju od 90 baznih poena

Published

on

By

Japanski gigant prikuplja sredstva za opšte potrebe, desetogodišnje obveznice uz premiju od 90 baznih poena

Kompanija Sony najavila je povratak na američko tržište investicionih obveznica prvi put nakon 1998. godine, kada je prikupila 1,5 milijardi dolara. Ovog puta japanski tehnološki lider planira emisiju dve tranše senior obveznica sa fiksnom kamatnom stopom – petogodišnje izdanje sa prinosom od oko 70 baznih poena iznad američkih državnih obveznica iste ročnosti i desetogodišnje izdanje sa premijom od oko 90 baznih poena.

Prema dokumentaciji podnetoj američkoj Komisiji za hartije od vrednosti (SEC), sredstva će biti upotrebljena za opšte korporativne potrebe. Povratak Sony-a na tržište dolarskog duga dešava se u trenutku kada visokokvalitetni izdavaoci povećavaju aktivnosti kako bi iskoristili povoljne uslove finansiranja pre moguće promene monetarne politike Federalnih rezervi SAD.

Ova emisija deo je šire transformacije poslovanja kompanije, pošto je Sony prošle godine izdvojio svoje osiguravajuće i bankarsko poslovanje i fokusirao se na segment zabave, uključujući video-igre, muziku i filmove. Kreditna agencija S&P Global Ratings unapredila je u martu kreditni rejting Sony-a na A+, ističući snažan rast profita i stabilne novčane tokove kao ključne razloge. Očekuje se da nove obveznice dobiju rejting A2 od Moody’s Ratings i A+ od S&P-a, što potvrđuje poverenje investitora u finansijsku stabilnost kompanije.

Emisija dolazi u nedelji kada se na tržištu očekuje i nekoliko drugih velikih korporativnih izdavanja, uključujući potencijalno prikupljanje više od 20 milijardi dolara od strane SpaceX-a radi refinansiranja duga. Među japanskim kompanijama koje su nedavno emitovale obveznice na međunarodnim tržištima kapitala nalaze se i Denso, Mitsubishi Corporation i Toyota Motor Corporation, što ukazuje na rastuću potrebu za diverzifikacijom izvora finansiranja zbog viših kamatnih stopa u Japanu.

Pročitaj još

U Trendu