Domaće

Evropska unija smanjuje bescarinske kvote na čelik sa 30,5 na 18,3 miliona tona

Carine do 50 odsto za prekoračenje kvote; oko 5.000 radnih mesta u Smederevu pod pritiskom

Published

on

g3d0eea7e7ca0213bcc27bd5b47de947a5eeb564230125a52b527b412bd9e7893aec2f4588fb5bae0c2bb0d5da5878cd4584d99e103b6a12dc7bff499d6b89d15_1280

Carine do 50 odsto za prekoračenje kvote; oko 5.000 radnih mesta u Smederevu pod pritiskom

Evropska unija od 1. jula uvodi novo ograničenje na bescarinski uvoz čelika, snižavajući kvotu sa 30,5 miliona na 18,3 miliona tona. Za svaku tonu iznad ove granice, carina će iznositi čak do 50 odsto, što značajno utiče na izvoz iz Srbije, posebno iz železare u Smederevu, gde je zaposleno oko 5.000 ljudi. Ove mere, uvedene radi zaštite evropske industrije čelika od konkurencije iz trećih zemalja, rezultat su visokih troškova proizvodnje i energenata unutar Unije, koji su viši nego u Sjedinjenim Američkim Državama ili Kini.

Smederevska železara, deo kineske HBIS grupe, suočava se sa pritiscima još od 2019. godine, kada su prvi put uvedene kvote kao odgovor na carinski rat između SAD i EU. Iako su Amerika i Evropa 2021. ukinule međusobne carine i kvote, Evropska unija je zadržala ograničenja prema Srbiji. Prema rečima Bojana Stanića iz Privredne komore Srbije, evropske firme su kupovale srpski čelik zbog nižih troškova i povećanja sopstvene konkurentnosti, dok nove politike povećavaju njihove troškove proizvodnje.

Stanić ističe da je železara u Smederevu trenutno u gubicima zbog ovih restrikcija, a njen opstanak i radna mesta održavaju se zahvaljujući HBIS grupi i strateškom partnerstvu Srbije sa Kinom. On dodaje da je teško zamisliti ekonomsku dinamiku Podunavlja i Braničevskog okruga bez rada fabrike i da Kina zadržavanjem proizvodnje čuva prestiž na evropskom tržištu. Iako Evropa može da proizvodi čelik, ostaje zavisna od Kine za retke metale ključne za zelenu transformaciju i auto-industriju.

Ograničenja se prelivaju i na druge industrije, poput zabrana uvoza proizvoda kompanija Ziđin i Linglong. Železara je važna za tri stuba srpske ekonomije: regionalnu zaposlenost, snabdevanje građevinskog sektora i makroekonomsku stabilnost, jer je više godina bila među najjačim izvoznicima i izvorom deviza.

S obzirom na globalnu ekonomsku fragmentaciju koja bi mogla trajati do 2050. godine, Srbija mora da balansira kratkoročne i dugoročne mere. Kratkoročno, prioritet je održanje proizvodnje uz podršku Kine, dok je dugoročno rešenje integracija u jedinstveno evropsko tržište, što bi automatski zaštitilo domaću privredu od kvota, carina i novih mehanizama, kao što je CBAM – prekogranično usklađivanje ugljenika.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

U Trendu

Exit mobile version