Connect with us

Domaće

Američke aviokompanije ostvaruju uštede od 40 milijardi dolara zbog pada cene goriva

Cena goriva pala sa 4,88 na 2,85 dolara po galonu, ali avionske karte ostaju nepromenjene

Objavljeno pre

,

Foto Izvor: Pixabay / Publicdomainpictures

Cena goriva pala sa 4,88 na 2,85 dolara po galonu, ali avionske karte ostaju nepromenjene

Američke aviokompanije beleže značajne finansijske koristi nakon što je cena avionskog goriva u Sjedinjenim Američkim Državama pala sa 4,88 dolara na 2,85 dolara po galonu, što bi moglo doneti godišnje uštede veće od 40 milijardi dolara, prema ekonomskim analizama. Ovaj pad cena usledio je nakon napretka u pregovorima između Vašingtona i Teherana, a industrija procenjuje da će koristi prvo osetiti kompanije, dok putnici ne bi trebalo da očekuju brzo smanjenje cena avionskih karata.

Prema izveštajima, iako su prevoznici ostvarili velike uštede, niži troškovi goriva neće automatski rezultirati nižim cenama karata. Kompanije nastoje da nadoknade gubitke iz perioda kada su cene energenata bile visoke, a industrijska procena pokazuje da su najveće američke aviokompanije do sada više cenama karata pokrile samo deo povećanih troškova goriva.

Stručnjaci ukazuju na to da ograničeni kapaciteti u avio-saobraćaju, kašnjenja u isporukama novih aviona i smanjena konkurencija niskotarifnih prevoznika omogućavaju kompanijama da zadrže postojeći nivo cena. Zbog toga se ne očekuje cenovni rat među avioprevoznicima, uprkos nižim troškovima poslovanja.

Analitičari navode: „Eventualno pojeftinjenje karata moglo bi da usledi samo ukoliko niže cene goriva potraju duži period i ukoliko oslabi tražnja za putovanjima, ali za sada nema naznaka takvog razvoja događaja.“ Oporavak profitnih marži trenutno ima prioritet, pa će koristi od jeftinijeg goriva najpre osetiti aviokompanije, a tek potom potrošači.

Pročitaj još
Komentari

Leave a Reply

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Domaće

Istraživanja otkrivaju kako ljubav aktivira više regija tela i mozga

Naučna analiza pokazuje da se emocija ljubavi najintenzivnije oseća u glavi, grudima i stomaku, što potvrđuju eksperimenti sa više od 400 učesnika

Objavljeno pre

,

Objavio:

Istraživanja otkrivaju kako ljubav aktivira više regija tela i mozga – naučna istraživanja o ljubavi

Naučna analiza pokazuje da se emocija ljubavi najintenzivnije oseća u glavi, grudima i stomaku, što potvrđuju eksperimenti sa više od 400 učesnika

Naučna istraživanja o ljubavi u našem telu poslednjih godina donela su precizne podatke o tome gde i kako ljudi osećaju ovu emociju. U radu objavljenom 2024. godine, tim istraživača proučavao je drevne tekstove sa područja današnjeg Iraka, analizirajući novoasirski period između 900. i 600. godine pre nove ere. Algoritmi su korišćeni kako bi se identifikovali delovi tih spisa u kojima se emocije, uključujući ljubav, dovode u vezu sa različitim delovima tela. Prema tim zapisima, ljubav se povezivala čak i sa jetrom, ali i sa kolenima, što daje dodatnu težinu izrazu „klecaju mi kolena“. S druge strane, istraživači su utvrdili da su drevni pisci seksualno uzbuđenje najčešće vezivali za članak, a patnju za pazuh.

Kako savremena nauka mapira ljubav u telu

Uporedo sa analizom istorijskih izvora, savremene studije su kroz eksperiment iz 2018. godine uključile više od 400 ispitanika. Učesnici su na slici ljudskog tela markirali mesta na kojima najviše osećaju različite emocije. Kao rezultat, pokazalo se da se ljubav najintenzivnije oseća u glavi, grudima i stomaku. Ovi nalazi su potvrđeni i u studiji iz 2020. godine, sprovedenoj na hiljadama ispitanika iz preko 100 zemalja. Bez obzira na poreklo, ljudi širom sveta doživljavaju ljubav na vrlo sličan način kada je reč o fizičkim senzacijama. Zanimljivo je da se, što je ljubav snažnija, osećaj proširuje na veći deo tela. Strastvena i prava ljubav, kao i ljubav prema životu, doživljavaju se u čitavom telu, dok manje intenzivne vrste ljubavi ostaju lokalizovane, najčešće u glavi ili srcu.

Ljubav i sinhronizacija nervnog sistema

Dalja istraživanja, objavljena 2023. godine, razložila su ljubav na različite kategorije: prema partneru, roditeljima, deci, prijateljima, strancima, ljubimcima i prirodi. Korišćenjem funkcionalnih MRI skenera analizirana je moždana aktivnost tokom evociranja svake od ovih vrsta ljubavi. Pokazalo se da ljubav prema partneru, roditeljima i prijateljima aktivira mnoge iste regije mozga. Ljubav prema strancima ima manju moždanu rasprostranjenost, dok ljubav prema ljubimcima zavisi od toga da li ispitanici zapravo imaju ljubimce. Ljubav prema prirodi aktivira specifične regije mozga, posebno one povezane sa posmatranjem pejzaža. Pored toga, fenomen sinhronizacije tela, gde se usklađuju otkucaji srca i disanje između dvoje ljudi, potvrđen je kao fiziološki odgovor tokom zaljubljenosti, što dodatno naglašava koliko je ljubav ukorenjena u našoj biologiji. S obzirom na široku rasprostranjenost ovih fenomena, može se zaključiti da ljubav kao emocija ima izražen uticaj kako na fiziološke, tako i na neurološke procese kod ljudi.

Pročitaj još

Domaće

TasteAtlas rangirao 26 najlošije ocenjenih jela iz Srbije prema oceni publike

Na listi najlošije ocenjenih jela iz Srbije dominiraju tradicionalni specijaliteti, dok prvo mesto zauzima predjelo iz okoline Valjeva

Objavljeno pre

,

Objavio:

TasteAtlas rangirao 26 najlošije ocenjenih jela iz Srbije prema oceni publike – lista najlošije ocenjenih jela iz Srbije

Na listi najlošije ocenjenih jela iz Srbije dominiraju tradicionalni specijaliteti, dok prvo mesto zauzima predjelo iz okoline Valjeva

TasteAtlas, globalna platforma za ocenjivanje hrane, objavio je listu koja uključuje 26 najlošije ocenjenih jela iz Srbije. Lista najlošije ocenjenih jela iz Srbije zasnovana je isključivo na ocenama publike, a obuhvata mnoga tradicionalna jela, kao i svakodnevne specijalitete koji su deo domaće kuhinje. Najnižu ocenu dobilo je predjelo poreklom iz okoline Valjeva, koje se našlo na vrhu ove specifične liste.

Na prvom mestu liste najlošije ocenjenih jela iz Srbije našla se živa pljeskavica. Ovo predjelo pravi se od mlevene teletine, soli, bibera, dimljene paprike, tucane paprike, Vegete, ulja i seckanog crnog luka. Meso i začini se mešaju dok se ne dobije homogena masa koja se oblikuje u pljeskavicu. Živa pljeskavica se služi uz grilovani hleb ili lepinju, kao i so i papriku za dodatno začinjavanje. Prema navodima, ovo jelo je nastalo u restoranu Kod Bore u Sedlarima kod Valjeva.

Najlošije ocenjena tradicionalna jela i ekonomski kontekst

Na drugom mestu nalazi se čorba od spanaća, koja se priprema od svinjske masti, spanaća, crnog i belog luka, brašna, vode i mleka. Ovo jelo je često na trpezama širom Balkana, ali ga publika nije visoko ocenila. Treće mesto zauzimaju krvavice – kobasice od krvi, koje se prave od svinjske krvi, kože i iznutrica sa pirinčem ili heljdom. Ove kobasice su prisutne i u drugim zemljama regiona, ali svaka ima svoju varijaciju.

Osim toga, među deset najlošije ocenjenih jela iz Srbije, prema podacima TasteAtlas-a, nalaze se i pihtije, hladni mesni žele sa kolagenom iz svinjskih nogica i glave, kao i rezanci s makom, jelo koje je posebno popularno u Vojvodini. Leskovačka kavurma, koja se dobija dugotrajnim prženjem svinjskih čvaraka i iznutrica, takođe je uvrštena na listu. Škembe čorba, koja se priprema od škembića i dodatnih začina, nalazi se među deset najnepopularnijih jela.

Tržišni trendovi i značaj tradicionalne kuhinje

S druge strane, prisustvo tradicionalnih specijaliteta na listi najlošije ocenjenih jela iz Srbije ukazuje na promenu u ukusima i navikama potrošača. Uporedo sa tim, ovakvi rezultati mogu uticati na ponudu restorana, ali i na pozicioniranje pojedinih jela na menijima, posebno u ugostiteljskom sektoru koji teži da odgovori zahtevima domaćih i stranih gostiju. Zbog toga, gastronomske liste poput ove imaju praktičan uticaj na percepciju nacionalne kuhinje i mogu uticati na potražnju određenih proizvoda.

Iako su mnoga jela sa liste deo kulinarske tradicije, njihova popularnost varira u zavisnosti od regiona i generacije potrošača. Kao rezultat, ugostitelji i proizvođači hrane mogu koristiti ove podatke za prilagođavanje ponude i unapređenje marketinških strategija, kako bi zadovoljili očekivanja sve zahtevnijeg tržišta. Na kraju, TasteAtlas lista najlošije ocenjenih jela iz Srbije pruža uvid u aktuelne preferencije potrošača i otvara prostor za dalju analizu u sektoru hrane i ugostiteljstva.

Pročitaj još

Domaće

Cene nafte rastu drugi uzastopni put, brent dostigao 94 dolara za barel

Tržište energenata pod pritiskom zbog sankcija Iranu i poremećaja u ruskom sektoru, WTI na 87 dolara

Objavljeno pre

,

Objavio:

Cene nafte rastu drugi uzastopni put, brent dostigao 94 dolara za barel – nafta pred novim nedeljnim rastom

Tržište energenata pod pritiskom zbog sankcija Iranu i poremećaja u ruskom sektoru, WTI na 87 dolara

Cene sirove nafte beleže drugi uzastopni nedeljni rast od oko šest odsto, prema najnovijim podacima sa tržišta. Severnomorska nafta brent zadržala se na nivou od oko 94 dolara za barel, dok je američki WTI iznosio oko 87 dolara po barelu. Ove cifre potvrđuju nastavak trenda rasta koji karakteriše globalno tržište energenata.

Nafta pred novim nedeljnim rastom zbog geopolitičkih tenzija

Tržišni analitičari ističu da je nafta pred novim nedeljnim rastom usled pojačanih očekivanja da će Sjedinjene Američke Države uvesti dodatne ekonomske mere protiv Irana. Ove mere mogle bi dodatno ograničiti izvoz iranske nafte, naročito jer nema naznaka okončanja konflikta koji je već poremetio tokove energenata sa Bliskog istoka. Američki ministar finansija Skot Besent najavio je da će detalji novih mera biti poznati u ponedeljak. Predsednik Donald Tramp je ovu inicijativu nazvao „ekonomskim Danom D“. Nove sankcije mogu pogoditi i zemlje koje nastave trgovinu sa Iranom, uključujući Kinu, koja je glavni kupac iranske nafte. Osim toga, Peking je odbacio ekonomski pritisak iz Vašingtona i pozvao na diplomatsko rešenje situacije.

Poremećaji u ruskom sektoru dodatno povećavaju zabrinutost

Pored iranskih sankcija, tržište dodatno uznemiravaju poremećaji u ruskom energetskom sektoru. Ukrajinski napadi na ruske rafinerije i luke uticali su na smanjenje proizvodnje goriva, što je izazvalo nestašice u određenim regionima. Kao rezultat, investitori sve pažljivije prate razvoj događaja na Bliskom istoku, ali i stanje u Rusiji. Očekuje se da bi svako dodatno ograničenje izvoza, posebno iz Irana, moglo pojačati pritisak na globalno snabdevanje energentima.

Implicije za tržište i investitore

Nafta pred novim nedeljnim rastom ukazuje na nastavak neizvesnosti i volatilnosti na tržištu. Investitori procenjuju da bi najavljene američke ekonomske mere mogle imati dugoročan uticaj na cene sirove nafte. Uporedo sa tim, poremećaji u snabdevanju iz Rusije dodatno komplikuju situaciju. U takvom okruženju, cene goriva u pojedinim regionima rastu, a rafinerijske marže ostaju na rekordnom nivou. Naftni sektor ostaje pod snažnim uticajem geopolitičkih faktora, dok tržište očekuje nove informacije o merama koje bi mogle uticati na izvoz i kretanje cena energenata.

Pročitaj još

U Trendu