Connect with us

Zdravlje

Zdravlje bubrega kod žena: uticaj kafe, gaziranih pića i stresa

Nedovoljno vode i stres povećavaju rizik od bubrežnih kamenaca, posebno kod žena iznad 30 godina

Published

on

Foto Izvor: Pexels

Nedovoljno vode i stres povećavaju rizik od bubrežnih kamenaca, posebno kod žena iznad 30 godina

Formiranje kamena u bubregu, poznato i kao nefrolitijaza, sve je češće među ženama, naročito kod onih koje su prešle tridesetu godinu. Ključni uzrok ovog problema je nedovoljan unos vode, dok se često konzumiranje kafe i gaziranih napitaka smatra dodatnim faktorom rizika. Dehidratacija uzrokuje da urin postane koncentrisan, pa se minerali i soli lakše udružuju i formiraju čvrste naslage u bubrezima.

Veličina kamenčića varira – mogu biti mikroskopske veličine, ali i veće formacije koje izazivaju intenzivan bol, krv u mokraći i povećanu učestalost mokrenja. Najčešći su kalcijum-oksalatni kamenci, dok ostale vrste uključuju kamence mokraćne kiseline, struvitne povezane sa infekcijama i cistinske koji nastaju usled genetskih poremećaja.

Specijalista za bolesti bubrega, dr Sangeetha Murugapandian, ističe: “Kada telo ne dobija dovoljno vode, urin postaje koncentrisan i minerali se lakše talože. Redovno unošenje dovoljno tečnosti pomaže da se ove supstance razblaže i izbacuju iz organizma bez zadržavanja.” Zbog toga je važno da žene, koje su svakodnevno izložene brojnim obavezama i stresu, povedu računa o dovoljnom unosu vode tokom dana.

Stres dodatno utiče na zdravlje bubrega, jer povećani hormoni stresa poput kortizola mogu poremetiti ravnotežu tečnosti i izazvati pojačano izlučivanje kalcijuma putem urina. Žene koje su pod stalnim stresom obično piju manje vode, a češće posežu za kafom ili gaziranim napicima, što dodatno povećava dehidrataciju. Takođe, stres negativno utiče na ishranu i san, što dodatno povećava mogućnost nastanka bubrežnih kamenaca.

Kako bi smanjile rizik, ženama se savetuje da unose najmanje osam čaša vode dnevno, a unos treba povećati tokom toplih meseci ili fizičke aktivnosti. Pomaže i konzumacija namirnica bogatih vodom, poput krastavaca i lubenice. Izbegavanje prekomernog unosa kafe, gaziranih pića i alkohola može značajno doprineti prevenciji.

Dr Murugapandian naglašava: “Najbolja prevencija je redovno unošenje vode i izbegavanje navika koje mogu dovesti do dehidratacije. Ako se jave simptomi poput bolova u leđima, krvi u urinu ili učestalog mokrenja, potrebno je što pre potražiti lekarsku pomoć.”

Za postavljanje tačne dijagnoze i savet, uvek se obratite lekaru.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Zdravlje

Saveti za siguran i opušten prvomajski uranak za žene

Praktični koraci za uživanje u prazniku bez zdravstvenih problema – od ishrane do zaštite od krpelja

Published

on

Praktični koraci za uživanje u prazniku bez zdravstvenih problema – od ishrane do zaštite od krpelja

Proslava Prvog maja u prirodi je savršena prilika za opuštanje i druženje, ali ovaj praznik može doneti i određene zdravstvene izazove, posebno ženama. Najčešći problemi su preterano konzumiranje hrane i pića, kao i opasnost od ujeda krpelja – što može biti posebno rizično za žene sa osetljivim stomakom ili one koje vode računa o svom zdravlju.

Profesor dr Aleksandar Simić, digestivni hirurg, naglašava koliko je važno kontrolisati količinu i način na koji jedemo: „U normalnom obroku žvakanje bi trebalo ponoviti bar 20 puta. Tako pomažemo želucu da lakše svari hranu i izbegnemo osećaj težine.“ On objašnjava da preobilni obroci mogu izazvati nelagodnosti kao što su nadimanje, bol ispod rebara ili ubrzan rad srca, a ističe i da hrana ne bi trebalo da ostaje u želucu duže od dva sata.

Žene često pod stresom ili emotivnim opterećenjem posegnu za preteranim jelom ili pićem. Iako to privremeno može ublažiti brige, kasnije dolazi do neprijatnosti. Stručnjaci savetuju da u takvim situacijama, umesto emocionalnog prejedanja, pomaže iskren razgovor sa bliskim osobama.

Osim pravilnog varenja, važno je i zaštititi se od krpelja koji mogu preneti infekcije. Preporučuje se nošenje duge odeće, upotreba zaštitnih sredstava i temeljni pregled kože po povratku kući. Ako do ujeda ipak dođe, krpelja treba pažljivo ukloniti pincetom bez naglih pokreta i obratiti pažnju na eventualne promene na koži ili opšte stanje organizma. U slučaju pojave crvenila ili sumnje na infekciju, treba se odmah obratiti lekaru.

Ženama sa digestivnim smetnjama preporučuje se dodatni oprez sa alkoholom i masnom hranom. Dr Simić savetuje: „Unos umerenih količina, pažljivo žvakanje i pravljenje pauze između obroka mogu značajno smanjiti neprijatnosti.“

Praktični koraci za bezbrižan uranak su:
– Pripremite raznovrsnu, ali laganu hranu i izbegavajte prejedanje.
– Nosite zaštitnu odeću i sredstva protiv insekata.
– Redovno proveravajte kožu na ujede krpelja.
– Uživajte u druženju, ali budite umereni u jelu i piću.
– Ako se pojave simptomi poput jakog bola, crvenila ili povišene temperature, odmah se javite lekaru.

Za detaljnu dijagnozu ili savet, uvek se konsultujte sa stručnjakom.

Pročitaj još

Zdravlje

Jasnije razmišljanje: Kako prevazići moždanu maglu izazvanu stresom i nesanicom

Jednostavne promene navika mogu pomoći ženama svih uzrasta da poboljšaju koncentraciju i svakodnevno funkcionisanje

Published

on

Jednostavne promene navika mogu pomoći ženama svih uzrasta da poboljšaju koncentraciju i svakodnevno funkcionisanje

Brojne žene, bez obzira na godine, suočavaju se sa mentalnim umorom, posebno kada su izložene dugotrajnijem stresu ili nedostatku sna. Moždana magla, odnosno osećaj usporenog i nejasnog mišljenja, nije bolest, već kombinacija simptoma koji otežavaju obavljanje svakodnevnih obaveza i mogu uticati na odnose sa okolinom. Najčešće pogađa žene koje balansiraju između poslovnih i porodičnih zadataka, a posebno dolazi do izražaja tokom trudnoće i menopauze zbog hormonskih promena.

Simptomi moždane magle su raznoliki, ali uglavnom uključuju probleme sa koncentracijom, zaboravnost, osećaj umora koji ne prolazi ni nakon odmora, sporije razmišljanje i razdražljivost. Mnoge žene primećuju da im je potrebno više vremena za obavljanje rutinskih aktivnosti ili da se teže prisećaju važnih informacija. Kako navodi dr Ana Petrović, specijalista neurologije: “Hronični stres može iscrpeti mozak i otežati fokusiranje na svakodnevne obaveze.”

Uzroci ovog stanja mogu biti razni, ali među najčešćima su konstantan stres, nekvalitetan san, manjak vitamina i minerala, hormonski disbalans, kao i određena zdravstvena stanja poput anemije ili poremećaja rada štitne žlezde. Deficit vitamina B12, gvožđa i vitamina D, kao i dehidratacija, dodatno mogu pojačati simptome. U menopauzi, promene nivoa estrogena i progesterona takođe utiču na pamćenje i brzinu razmišljanja.

Dobra vest je da većina žena može ublažiti simptome moždane magle promenom životnih navika. Dr Petrović savetuje: “Prvi korak je da redovno spavate 7 do 9 sati, unosite dovoljno vode i jedete raznovrsno, sa naglaskom na namirnice bogate antioksidansima, zdravim mastima i nemasnim proteinima.” Omega-3 masne kiseline iz ribe i oraha posebno su korisne za funkciju mozga.

Veoma je važno kontrolisati nivo stresa – vežbe disanja, boravak u prirodi i fizička aktivnost mogu doprineti boljem raspoloženju i koncentraciji. Nekada i kratka šetnja može osvežiti um i poboljšati jasnoću. Ako simptomi ne prolaze ili ometaju život, preporučuje se odlazak kod lekara radi detaljne procene i isključenja ozbiljnijih zdravstvenih problema.

Za preciznu dijagnozu i individualne savete, obratite se svom lekaru.

Pročitaj još

Zdravlje

Promene u ženskom zdravlju tokom perioda apstinencije: šta možete očekivati

Pauza u intimnim odnosima utiče na hormone, kvalitet sna i emotivno stanje – evo na šta stručnjaci upozoravaju

Published

on

Pauza u intimnim odnosima utiče na hormone, kvalitet sna i emotivno stanje – evo na šta stručnjaci upozoravaju

Dugotrajna apstinencija može imati uticaj na žensko zdravlje na više načina, kako fizički tako i emotivno. Prema ginekologu dr Ali Novitsky, žene koje nemaju intimne odnose mesec dana ili duže često primećuju određene promene u svom telu i raspoloženju. Prva promena koja se može javiti jeste na nivou hormona – tokom seksualne aktivnosti oslobađaju se oksitocin i endorfini, koji smanjuju stres i podižu osećaj zadovoljstva. Kada ovih hormona nema redovno, moguća je povećana napetost, češća nervoza ili pad raspoloženja. Dr Novitsky napominje da ‘mnoge žene primećuju da su osetljivije i sklonije stresu kada izostane fizička bliskost’.

Osim toga, apstinencija često utiče i na kvalitet sna. Seksualni odnosi olakšavaju opuštanje i pomažu lakšem uspavljivanju, pa žene koje duže vreme apstiniraju mogu iskusiti češće buđenje ili nesanicu. Posledica toga može biti umor i manjak energije tokom dana.

Emotivne promene su takođe česte u ovakvim periodima. Manje samopouzdanja, osećaj udaljenosti od partnera ili pojačana razdražljivost mogu se javiti, posebno kod žena kojima fizički kontakt puno znači za emotivnu povezanost. ‘Kod pojedinih žena primećujemo i smanjenje libida, što povratak u intimni život može učiniti izazovnijim’, kaže dr Novitsky.

Sa godinama, neke žene prijavljuju i fizičke promene, poput suvoće ili pojačane osetljivosti, zbog čega seksualni odnos može biti neprijatniji kada se ponovo uspostavi. Treba imati na umu da ove promene nisu iste kod svake žene, pa je važno slušati potrebe svog tela.

Ne postoji univerzalno pravilo koliko često treba imati intimne odnose – nekim ženama duži period bez seksa ne smeta, dok drugima može narušiti svakodnevni balans. Dr Novitsky savetuje: ‘Najvažnije je pronaći ritam koji odgovara vama i vašem partneru, bez upoređivanja sa drugima. Intimnost je mnogo više od samog fizičkog čina – ona obuhvata i emotivnu povezanost i lični osećaj zadovoljstva.’

Ako primetite promene u svom zdravlju tokom apstinencije, obratite pažnju na svoje emotivne i fizičke potrebe, razgovarajte sa partnerom i po potrebi se posavetujte sa ginekologom ili psihologom. Za tačnu dijagnozu i savet, obavezno se obratite svom lekaru.

Pročitaj još

U Trendu