Connect with us

Zdravlje

Zašto smrznuto rame najčešće pogađa žene posle četrdesete i traje godinama

Bol i ukočenost ramena posebno otežavaju svakodnevicu ženama između 40. i 60. godine – evo šta treba znati

Objavljeno pre

,

Foto Izvor: Pexels / Yan krukau

Bol i ukočenost ramena posebno otežavaju svakodnevicu ženama između 40. i 60. godine – evo šta treba znati

Smrznuto rame, poznato i kao adhezivni kapsulitis, predstavlja zdravstveni problem sa kojim se često susreću žene u zrelom životnom dobu, posebno između 40. i 60. godine. Ovu bolest karakterišu intenzivan bol i postepena ukočenost ramena, što značajno otežava svakodnevne aktivnosti i smanjuje pokretljivost ruke. Najveći rizik imaju žene sa dijabetesom tipa 2, poremećajima rada štitne žlezde ili srčanim tegobama, a simptomi su naročito izraženi u menopauzi. Prepoznavanje prvih simptoma i pravovremeno javljanje lekaru od ključnog su značaja.

Smrznuto rame nastaje kada zglobna kapsula ramena – vezivno tkivo koje drži zglob – postane upaljena i zadeblja. Kao rezultat, pokreti su sve teži, a bol se često pojačava noću i može remetiti san. Prema procenama, od 5 do 20 odsto ljudi tokom života prolazi kroz ovu bolest, a kod žena u menopauzi je još češća. Kod osoba sa dijabetesom, smrznuto rame se javlja kod 10-20 odsto pacijentkinja.

Simptomi smrznutog ramena obično započinju bolom, zatim se javlja ukočenost i ograničen raspon pokreta. U početnoj fazi, svaki pokret ramena izaziva bol, naročito noću. Kasnije, bol može da se smanji, ali ukočenost postaje izraženija, što znatno otežava svakodnevne radnje kao što su oblačenje ili podizanje ruke. Oporavak može trajati i do tri godine.

Postoje tri faze ovog stanja: prva je faza smrzavanja, sa pojačanom ukočenošću i bolom i može trajati od 6 nedelja do 9 meseci. Druga je faza ukočenosti, kada bol slabi, ali pokreti ostaju ograničeni i traje od 2 do 6 meseci. Treća faza je oporavak, u kojoj se pokretljivost postepeno vraća i može trajati od 6 meseci do 2 godine. Kod manjeg broja žena, posebno onih sa dijabetesom, može ostati trajno blago ograničenje pokreta.

Hormonske promene povezane sa menopauzom dodatno povećavaju rizik od pojave smrznutog ramena kod žena. Takođe, problemi sa štitnom žlezdom, srčane bolesti ili preboljeni moždani udar predstavljaju dodatne faktore rizika. Nedovoljna upotreba ramena zbog bola dodatno pogoršava stanje, pa je od izuzetne važnosti ne zanemarivati simptome i započeti lečenje što pre.

Prema rečima dr Ivane Marković, fizijatra: “Redovno izvođenje lakih vežbi i pravovremena fizikalna terapija mogu značajno skratiti trajanje bolesti. Nažalost, veliki broj pacijentkinja ignoriše simptome u početku. Kada se javi bol ili ukočenost, najbolje je odmah posetiti lekara.”

Žene koje primete bol u ramenu koji traje duže od nekoliko nedelja, trebalo bi da se odmah obrate lekaru. Pravovremena dijagnoza i fizikalna terapija često omogućavaju brži oporavak. Poželjno je izbegavati nagle pokrete i ne nositi teške torbe na toj ruci. Primena toplih obloga ili lagano razgibavanje može pomoći, ali o svakoj terapiji treba odlučivati u dogovoru sa stručnjakom.

Dobra vest je da smrznuto rame najčešće prolazi bez trajnih posledica, ali je za oporavak potrebno strpljenje i upornost. Za tačnu dijagnozu i savet, obavezno se konsultujte sa svojim lekarom.

Pročitaj još
Komentari

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Zdravlje

Kako stres utiče na nakupljanje masnoće na stomaku kod žena

Stručnjaci objašnjavaju vezu između stresa, hormona i masnoće oko struka kod žena

Objavljeno pre

,

Objavio:

Kako stres utiče na nakupljanje masnoće na stomaku kod žena – stresni stomak

Stručnjaci objašnjavaju vezu između stresa, hormona i masnoće oko struka kod žena

Sve veći broj žena u urbanim sredinama primećuje pojavu viška masnoće u predelu stomaka, što često izaziva zabrinutost. Problem poznat kao stresni stomak javlja se kada dugotrajni stres utiče na taloženje masnoće oko struka. Prema rečima dr Scott Isaacs, endokrinologa, „kortizolski stomak nije medicinski priznat izraz, ali opisuje pojavu kod koje hronični stres doprinosi povećanju masnoće u abdominalnom delu.“ Ova situacija je posebno značajna jer obim struka veći od 89 cm može ukazivati na veći rizik od srčanih bolesti i dijabetesa tipa 2 (bolest u kojoj telo ne koristi insulin pravilno).

Pored toga, stresni stomak često prati umor, pojačana želja za hranom, povećana žeđ, kao i poremećaji sna ili menstruacije. Žene se mogu suočiti sa poteškoćama pri ustajanju, zamućenim vidom i promenama na koži ispod pazuha ili vrata. Međutim, pravi medicinski naziv za ovu pojavu je „visceralna mast“ – masnoća koja se nalazi oko unutrašnjih organa i povećava rizik od metaboličkih bolesti.

Kako stresni stomak nastaje i kako ga prepoznati

Zapravo, kada žena doživi produženi stres, telo pojačano luči hormon kortizol. Ovaj hormon podstiče apetit i skladištenje masnoće, naročito u predelu stomaka. Kao rezultat toga, svakodnevne navike postaju lošije: žene češće biraju brzu hranu, manje se kreću i slabije spavaju. Pre svega, ovakav način života dodatno otežava gubitak masnoće.

Osim toga, hronični stres može izazvati insulinsku rezistenciju, što otežava sagorevanje masti. Zbog toga je važno prepoznati simptome kao što su neobjašnjivo povećanje obima struka, stalni osećaj umora i promene u menstrualnom ciklusu.

Zašto je stresni stomak važan za žensko zdravlje

Visceralna mast povećava rizik od ozbiljnih zdravstvenih problema. Žene sa stresnim stomakom češće razvijaju visok krvni pritisak i poremećaje metabolizma. Takođe, povećan obim struka može ukazivati na potrebu za promenom životnih navika. S druge strane, uz odgovarajuću podršku i promene u svakodnevici, moguće je smanjiti masnoće i poboljšati opšte zdravlje.

Dr Isaacs ističe: „Visceralna mast, koja obavija unutrašnje organe, znatno povećava rizik od metaboličkih bolesti.“ Pored toga, on dodaje: „Pored promene životnih navika, žene treba da obrate pažnju na simptome poput umora, menstrualnih poremećaja i promene telesne mase. Ako primetite ove promene, obratite se lekaru radi saveta i dalje dijagnostike.“

Praktični saveti za žene sa stresnim stomakom

Konačno, žene mogu preduzeti nekoliko koraka kako bi smanjile stresni stomak. Pre svega, važno je uspostaviti ravnotežu između posla i odmora. Redovna fizička aktivnost, čak i brza šetnja, pomaže smanjenju stresa i masnoće. Takođe, kvalitetan san i izbalansirana ishrana igraju ključnu ulogu. Osim toga, preporučuje se izbegavanje alkohola, gaziranih napitaka i smanjenje unosa šećera.

Na kraju, važno je znati da stres nije jedini uzrok nakupljanja masnoće na stomaku. Hormonske promene, loše navike u ishrani i nedostatak fizičke aktivnosti takođe doprinose ovom problemu. Ipak, briga o zdravlju i blagovremena reakcija mogu sprečiti ozbiljnije posledice. Za tačnu dijagnozu i savet obratite se lekaru.

Pročitaj još

Lepa&Zdrava

Prevencija bolesti: Pregledi koji mogu spasiti život

Objavljeno pre

,

Objavio:

A close-up image showing a doctor holding a stethoscope, symbolizing healthcare and medical practice.

Mnogi ljudi kod lekara odlaze tek kada osete ozbiljne simptome. Međutim, veliki broj bolesti može se uspešno lečiti ako se otkrije na vreme. Preventivni pregledi imaju upravo jedan cilj – da pronađu zdravstvene probleme pre nego što postanu ozbiljna pretnja po život.

Jedan od najvećih izazova savremenog zdravstva jeste činjenica da neke bolesti mogu dugo da se razvijaju bez jasnih znakova. Osoba može da se oseća potpuno zdravo, dok se u organizmu već događaju promene koje zahtevaju pažnju. Zbog toga redovne kontrole predstavljaju važan deo brige o zdravlju.

Sistematski pregledi omogućavaju lekarima da procene opšte zdravstveno stanje, proveravaju osnovne parametre i uoče moguće rizike. Krvna slika, merenje pritiska, kontrola šećera u krvi i razgovor sa lekarom mogu ukazati na probleme koji se ne primećuju u svakodnevnom životu.

Kontrola krvnog pritiska jedan je od najjednostavnijih, ali veoma važnih pregleda. Povišen pritisak često nema izražene simptome, a dugoročno može povećati rizik od srčanih bolesti, moždanog udara i drugih komplikacija.

Provera nivoa šećera u krvi može pomoći u ranom otkrivanju poremećaja koji mogu voditi ka dijabetesu. Pravovremene promene životnih navika i odgovarajuća terapija mogu značajno smanjiti rizike povezane sa ovom bolešću.

Posebnu ulogu imaju preventivni pregledi za rano otkrivanje malignih bolesti. Određeni pregledi, u zavisnosti od pola, godina i faktora rizika, mogu pomoći da se promene otkriju u fazi kada su mogućnosti lečenja veće.

Za žene su važni redovni ginekološki pregledi i kontrole koje omogućavaju rano otkrivanje promena na reproduktivnim organima. Za muškarce, naročito u određenim godinama ili kod povećanog rizika, važni su pregledi koji prate zdravlje prostate i opšte stanje organizma.

Kontrola vida i sluha takođe je deo prevencije, posebno zato što se određeni problemi mogu razvijati postepeno. Pravovremeno reagovanje može poboljšati kvalitet života i sprečiti dalje pogoršanje.

Osim pregleda, prevencija podrazumeva i svakodnevne navike. Zdrava ishrana, fizička aktivnost, dovoljno sna, izbegavanje štetnih supstanci i upravljanje stresom imaju veliki uticaj na dugoročno zdravlje.

Jedan od razloga zbog kojih ljudi izbegavaju preglede jeste strah od mogućeg rezultata. Međutim, ignorisanje problema ne uklanja rizik. Naprotiv, rano otkrivanje često znači više mogućnosti za uspešno lečenje.

Briga o zdravlju ne bi trebalo da počne tek kada se pojavi bol. Preventivni pregledi su način da čovek preuzme odgovornost za svoje telo i reaguje pre nego što mali problem preraste u veliki.

Nekoliko minuta provedenih kod lekara može predstavljati razliku između kasnog otkrivanja bolesti i pravovremene reakcije. Prevencija nije znak straha – već znak odgovornosti prema sopstvenom životu.

Pročitaj još

Lepa&Zdrava

PRESS.RS OBJAŠNJAVA! Anksioznost – nevidljiva borba savremenog čoveka

Objavljeno pre

,

Objavio:

A young woman holds her head in distress while sitting indoors, capturing an emotional moment.

Na prvi pogled, osoba koja sedi u autobusu, radi u kancelariji ili razgovara sa prijateljima može delovati potpuno mirno. Međutim, iza tog osmeha ponekad se krije unutrašnja borba koju drugi ne mogu da vide. To je svakodnevica mnogih ljudi koji žive sa anksioznošću.

Anksioznost je prirodna reakcija organizma na stres i opasnost. Svi ljudi ponekad osećaju nervozu, strah ili zabrinutost, posebno u važnim životnim situacijama. Problem nastaje kada taj osećaj postane prejak, traje dugo i počne da utiče na svakodnevni život.

Osoba koja se bori sa anksioznošću često ima osećaj stalne napetosti iako ne postoji neposredna opasnost. Misli mogu stalno da se vraćaju na najgore moguće scenarije, stvarajući osećaj da nešto loše samo što se nije dogodilo.

Među najčešćim znacima anksioznosti mogu biti ubrzan rad srca, osećaj stezanja u grudima, nemir, problemi sa koncentracijom, teškoće sa spavanjem i stalni osećaj iscrpljenosti. Kod nekih ljudi javljaju se i napadi panike – iznenadni talasi intenzivnog straha praćeni jakim fizičkim simptomima.

Jedan od najvećih problema jeste to što anksioznost često ostaje skrivena. Mnogi ljudi se plaše da će biti neshvaćeni, da će ih drugi smatrati slabima ili da će im reći da „previše razmišljaju“. Zbog toga pokušavaju da sakriju svoje stanje i nastavljaju da funkcionišu kao da je sve u redu.

Savremeni način života dodatno može doprineti povećanju stresa. Konstantna dostupnost putem telefona, pritisak da budemo uspešni, finansijska nesigurnost i poređenje sa drugima na društvenim mrežama stvaraju okruženje u kojem mnogi ljudi teško pronalaze pravi odmor.

Poseban problem predstavlja činjenica da se anksioznost često ne shvata ozbiljno. Rečenice poput „samo se opusti“ ili „nemoj da razmišljaš o tome“ mogu dodatno otežati osobi da potraži pomoć. Razgovor, podrška bliskih ljudi i stručna pomoć mogu biti važni koraci u suočavanju sa ovim problemom.

Briga o mentalnom zdravlju jednako je važna kao i briga o fizičkom zdravlju. Kao što ne ignorišemo bol u telu, tako ne bi trebalo ignorisati ni dugotrajnu psihičku patnju.

Anksioznost možda nije vidljiva spolja, ali njen uticaj može biti veoma stvaran. Razumevanje, empatija i otvoren razgovor mogu pomoći da ljudi koji se bore sa ovim problemom ne ostanu sami u tišini.

Jer iza mnogih osmeha postoje priče koje ne vidimo.

Pročitaj još

U Trendu