Connect with us

Zdravlje

Uticaj i najmanjih količina alkohola tokom trudnoće na dugoročno zdravlje deteta

Novo istraživanje pokazuje da čak minimalna konzumacija alkohola u trudnoći može povećati rizik od kasnijih problema kod deteta

Published

on

pexels-photo-7156575

Novo istraživanje pokazuje da čak minimalna konzumacija alkohola u trudnoći može povećati rizik od kasnijih problema kod deteta

Najnovije naučno istraživanje sa Univerziteta Viskonsin-Medison donosi zabrinjavajuće podatke za buduće mame i žene koje planiraju trudnoću. Naučnici su proučavali kako čak i vrlo male količine alkohola mogu uticati na razvoj mozga kod potomstva, a rezultati jasno ukazuju na dugotrajne posledice koje se mogu javiti i kasnije u životu.

Studija je sprovedena na rezus majmunima, čiji mozak ima sličnosti sa ljudskim, što rezultatima daje dodatnu težinu. Trudne ženke bile su podeljene u tri grupe: jedna izložena umerenim količinama alkohola, druga blagom, ali čestom stresu, dok je treća dobijala kombinaciju oba faktora. Naučnici su zatim pratili potomstvo kroz godine, analizirajući promene u mozgu i ponašanju kada su prvi put došli u dodir sa alkoholom kao odrasle jedinke.

Otkriveno je da su se kod mladunaca koji su u prenatalnom periodu bili izloženi alkoholu pojavile ozbiljne promene u dopaminskom sistemu mozga, koji je ključan za osećaj zadovoljstva, motivaciju i sistem nagrađivanja. Ove promene su dovele do toga da su, kada su prvi put probali alkohol kao odrasli, pokazali veću sklonost ka rizičnom pijenju i slabiju kontrolu unosa, što ukazuje na povećan rizik za razvoj zavisnosti.

Posebna zabrinutost proizilazi iz toga što su razlike u funkcionisanju mozga uočene i pre nego što su životinje prvi put konzumirale alkohol. To sugeriše da predispozicija za problematično ponašanje u vezi sa alkoholom može nastati još pre rođenja deteta. Dr Aleksandar Konvers, jedan od autora studije, ističe: “Naši nalazi pokazuju da izloženost alkoholu u trudnoći može trajno promeniti način na koji mozak reaguje na nagrade, što kasnije u životu povećava rizik od razvoja zavisnosti.”

Iako samo izlaganje stresu tokom trudnoće nije uticalo na povećanu konzumaciju alkohola, naučnici upozoravaju da stres ipak može doprineti emocionalnim i ponašajnim problemima kod dece u kasnijim godinama. Alkohol, s druge strane, može izazvati ozbiljne poremećaje poznate kao fetalni alkoholni sindrom i poremećaji fetalnog alkoholnog spektra (FASD), što uključuje probleme sa rastom, razvojem organa, specifične promene na licu, kao i poteškoće sa učenjem i pažnjom.

Stručnjaci poručuju: “Ne postoji bezbedna količina alkohola tokom trudnoće” i preporučuju potpuno izbegavanje alkohola. Zdravstvene organizacije širom sveta naglašavaju ovu preporuku jer alkohol prolazi kroz placentu i može negativno uticati na razvoj fetusa u najosetljivijim fazama.

Ukoliko ste zabrinuti zbog izloženosti alkoholu tokom trudnoće ili drugih faktora rizika, preporučuje se da se konsultujete sa izabranim lekarom ili ginekologom, jer samo stručnjak može dati precizne informacije i preporuke prilagođene vašoj situaciji.

Za tačnu dijagnozu i savet obratite se lekaru.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Zdravlje

Kako prepoznati prve znake slabijeg stiska šake kod žena nakon 50. godine

Pad snage stiska može signalizirati promene vezane za starenje, ali i ozbiljne zdravstvene probleme – evo šta treba znati

Published

on

persons hand with white manicure

Pad snage stiska može signalizirati promene vezane za starenje, ali i ozbiljne zdravstvene probleme – evo šta treba znati

Žene koje su prešle pedesetu često primećuju da svakodnevni zadaci, poput otvaranja tegli ili nošenja kesa, postaju sve zahtevniji. Slabljenje snage stiska šake prirodni je deo procesa starenja, ali ponekad može predstavljati i prvi znak ozbiljnijih zdravstvenih problema. Jak stisak se povezuje sa boljim zdravljem srca, mentalnim sposobnostima i kvalitetom života.

Prvi simptomi opadanja snage hvata najčešće se uočavaju kroz otežano obavljanje rutinskih aktivnosti: otvaranje flaša, ceđenje sunđera ili držanje predmeta duže vreme. “Kada počnete da uviđate da su vam svakodnevni zadaci teži nego ranije, to je signal da vaša snaga stiska opada”, naglašava profesor vežbanja Aleksandar Rotštajn.

Fizioterapeut dr Robyn Culbertson objašnjava da je smanjenje snage šake najčešće posledica gubitka mišićne mase, što je uobičajeno nakon četrdesete godine. Kod žena se to može pojaviti ranije, jer prirodno imaju manje mišićne mase nego muškarci. Stanja poput artritisa, koja izazivaju bol i ukočenost u zglobovima, još više mogu oslabiti stisak.

Posebno je važno obratiti pažnju ako se uz slab stisak pojave trnci ili peckanje u prstima i rukama. “Ako uz slabost osećate utrnulost ili peckanje, to može biti znak da postoji problem sa nervima ili povreda, a ne samo posledica starenja”, kaže dr Culbertson. U takvim slučajevima potrebno je što pre posetiti lekara, naročito ako je prethodno došlo do povrede glave ili vrata.

Žene koje su se povukle iz fizički zahtevnih aktivnosti ili su manje aktivne, često brže gube snagu šake. Stručnjaci savetuju redovno vežbanje otpora, uključujući podizanje tegova ili upotrebu elastičnih traka, dva do tri puta nedeljno. “Najbolji način da održite snagu hvata jeste redovan trening otpora”, ističe Rotštajn. Vežbe sa sopstvenom težinom ili držanjem težine pomažu jačanju mišića šake i ruku.

Ako primetite promene u snazi stiska, posebno u kombinaciji sa bolom, ukočenošću ili utrnulošću, obavezno se obratite lekaru. Pravovremeno prepoznavanje problema i fizička aktivnost mogu značajno doprineti očuvanju samostalnosti i kvaliteta života u zrelijim godinama.

Za preciznu dijagnozu i konkretne savete, konsultujte se sa svojim lekarom.

Pročitaj još

Zdravlje

Šta znači kada stalno odlažemo alarm: signal koji ne treba ignorisati

Redovno pritiskanje dugmeta za odlaganje alarma može ukazivati na poremećaj kvaliteta sna i uticati na vaše zdravlje.

Published

on

Redovno pritiskanje dugmeta za odlaganje alarma može ukazivati na poremećaj kvaliteta sna i uticati na vaše zdravlje.

Mnoge žene, bez obzira na uzrast, suočavaju se sa navikom odlaganja alarma svako jutro, čak i kada spavaju preporučenih sedam do osam sati. Stručnjaci za poremećaje spavanja ističu da ova pojava može biti znak da san nije dovoljno kvalitetan, što može imati posledice po zdravlje.

Kada se alarm oglasi, a vi više puta posežete za dugmetom za odlaganje, to je često pokazatelj da telo nije dovoljno odmorno. Dr Rina Mehra, specijalista za poremećaje sna, objašnjava da način na koji se budimo može ukazati na to da li zapravo odmaramo tokom noći. Kako kaže: “Ako redovno osećate potrebu da produžite spavanje, čak i kada ste spavali dovoljno, savetujem da se obratite lekaru kako bi se proverilo postojanje poremećaja sna”.

San se sastoji iz više faza: ne-REM i REM. Najdublji deo ne-REM sna, faza 3, omogućava nam da se probudimo odmorni. REM faza, tokom koje najviše sanjamo, javlja se oko 90 minuta nakon što zaspimo i veoma je važno da prođe bez prekida. Kada često odlažemo alarm, postoji rizik da ćemo prekinuti REM fazu, što može dovesti do stresa u organizmu – ubrzanog pulsa, povišenog pritiska i umora tokom dana.

Hroničan nedostatak kvalitetnog sna može povećati rizik od brojnih zdravstvenih problema, uključujući gojaznost, bolesti srca, visok krvni pritisak, slab imunitet i dijabetes. Ovi problemi posebno pogađaju žene u savremenom tempu života, zbog čega je važno obratiti pažnju na signale koje nam telo šalje.

Dr Mehra naglašava: “Za većinu odraslih osoba, sedam do osam sati sna tokom noći je dovoljno, ali ukoliko i posle toga postoji potreba da odložite alarm, to može biti znak da san nije dovoljno kvalitetan. U tom slučaju preporučujem da potražite savet lekara kako bi se isključili poremećaji sna”.

Neki od praktičnih saveta za bolji san su odlazak na spavanje i buđenje u isto vreme svakog dana, izbegavanje telefona i računara pred odlazak na počinak, kao i stvaranje mirnog okruženja u spavaćoj sobi. Ako i pored ovih promena i dalje osećate umor i potrebu za odlaganjem alarma, najbolje je da se obratite stručnjaku kako biste dobili tačnu dijagnozu i savet.

Pročitaj još

Zdravlje

Praktični načini da jagode ostanu duže sveže: saveti za svaku ženu

Jednostavne metode za sprečavanje kvarenja jagoda i očuvanje njihovog ukusa tokom cele sezone, uz savete stručnjaka.

Published

on

Jednostavne metode za sprečavanje kvarenja jagoda i očuvanje njihovog ukusa tokom cele sezone, uz savete stručnjaka.

Sezona jagoda donosi pregršt svežih plodova, ali mnoge žene se često suočavaju sa izazovom kako sačuvati jagode da što duže ostanu sveže. Ovo voće je veoma osetljivo i lako gubi na ukusu i teksturi, što može predstavljati problem kada želite da ga zadržite u frižideru nekoliko dana. Pravilno čuvanje i priprema su ključni kako bi jagode ostale zdrave i ukusne što duže.

Preporučuje se metoda čišćenja koja uključuje potapanje jagoda u hladnu vodu sa dodatkom sode bikarbone. Ova tehnika, prema istraživanju sa univerziteta u Sjedinjenim Američkim Državama, pomaže ne samo da se uklone nečistoće, bakterije i tragovi pesticida sa površine plodova, već i da se uspori kvarenje. Jagode treba potopiti u rastvor hladne vode i sode bikarbone na 15 minuta, a zatim ih isprati hladnom vodom i pažljivo osušiti na čistom kuhinjskom ubrusu ili papirnom peškiru.

Nakon što ste ih oprali i dobro osušili, najbolje je da jagode složite u staklenu posudu sa hermetičkim poklopcem. Ovako pripremljene mogu zadržati svežinu nekoliko dana duže nego inače. Ako ne želite da koristite sodu bikarbonu, možete pokušati i sa rastvorom sirćeta – u tom slučaju, pomešajte 100 ml sirćeta sa 300 ml vode, potopite jagode na minut-dva i odmah ih isperite hladnom vodom. U oba slučaja, važno je da plodove potpuno osušite pre nego što ih stavite u frižider, jer preostala vlaga može ubrzati razvoj buđi.

Ženama koje često planiraju obroke unapred ili žele da voće ostane što duže spremno za konzumaciju, preporučuje se da odmah odvoje meke ili oštećene jagode. Zdrave plodove poređajte u jednom sloju na papirni ubrus unutar posude i čuvajte ih u frižideru, dalje od izvora toplote i sunca. Ako planirate da ih pojedete istog dana, dovoljno je da ih držite na hladnijem mestu, ali uvek van direktnog svetla.

Nutricionista dr Snežana Jovanović naglašava: “Pravilna priprema i skladištenje jagoda ne samo da čuva njihovu svežinu, već i smanjuje rizik od unošenja bakterija i pesticida. Posebno je važno dobro osušiti plodove pre nego što ih stavite u frižider, kako biste sprečili brzo kvarenje.”

Ovi saveti pomoći će svima koji žele da uživaju u ukusu svežih jagoda, izbegnu nepotrebno bacanje hrane i uštede vreme tokom sezone ovog voća. Za bilo kakve dileme oko zdravlja, savetuje se konsultacija sa lekarom.

Pročitaj još

U Trendu