Connect with us

Fitnes

Svesno i sporo disanje: jednostavan način za niži pritisak za 15 minuta dnevno

Duboko disanje aktivira vagusni nerv i pomaže u snižavanju pritiska – naučno potvrđene tehnike za svakodnevnu rutinu

Published

on

Foto Izvor: Pexels / Arthouse studio

Duboko disanje aktivira vagusni nerv i pomaže u snižavanju pritiska – naučno potvrđene tehnike za svakodnevnu rutinu

Prema doktorki Bet Frejts sa Harvarda, žene koje svakog dana izdvoje 15 minuta za svesno i sporo disanje mogu značajno poboljšati kontrolu svog krvnog pritiska. Ova tehnika predstavlja praktičan i lako primenljiv način da se smanji rizik od povišenog pritiska, što potvrđuju i brojna naučna istraživanja.

Iako prosečna odrasla osoba udahne oko 22.000 puta dnevno, većina nas diše automatski, ne obraćajući pažnju na ritam. Usporavanje disanja na između 6 i 10 udisaja u minuti može pozitivno uticati na zdravlje. Doktorka Frejts ističe: „vežbanje sporog, dubokog disanja 15 minuta dnevno može pomoći u snižavanju krvnog pritiska”. Kod osoba koje imaju povišene vrednosti, ova navika može dovesti do smanjenja sistolnog pritiska i do 10 jedinica.

Duboko disanje pokreće vagusni nerv, šaljući telu signal za opuštanje, što dovodi do širenja krvnih sudova i usporavanja rada srca. Prilikom udaha dijafragma se spušta, omogućavajući više kiseonika mozgu i telu, dok produženi izdah dodatno smanjuje hormone stresa i podstiče lučenje endorfina.

Analiza 20 naučnih studija pokazuje da različite vežbe disanja – poput dijafragmalnog disanja ili tehnike brojanja udaha – doprinose snižavanju i sistolnog i dijastolnog pritiska. Iako se preporuke razlikuju u pogledu trajanja i učestalosti, jasno je da većina ovih metoda ima blagotvoran uticaj na zdravlje srca.

Za sve koji žele da isprobaju ove tehnike, doktorka Frejts savetuje metodu „4-7-8” (udah na nos 4 sekunde, zadržavanje 7 sekundi, izdah 8 sekundi), kao i „box breathing”, gde svaki deo disanja (udah, zadržavanje daha, izdah, zadržavanje) traje po 4 sekunde. Dijafragmalno disanje, uz jednu ruku na grudima i drugu na stomaku, pomaže da lakše osvestite pokret dijafragme i dodatno smanjite stres.

Svakodnevno praktikovanje ovih vežbi donosi brojne koristi, naročito ženama koje su izložene stresu i ubrzanom tempu. Uvođenjem ovih navika u svakodnevicu, možete napraviti jednostavan, ali efikasan korak ka boljoj kontroli krvnog pritiska i opštem osećaju ravnoteže.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Fitnes

Jednostavna vežba za ublažavanje bola u vratu tokom radnog vremena

Otkrijte kako desetosekundna tehnika može smanjiti napetost i ukočenost vrata bez napuštanja kancelarije

Published

on

Otkrijte kako desetosekundna tehnika može smanjiti napetost i ukočenost vrata bez napuštanja kancelarije

Sve više žena oseća bol i zatezanje u predelu vrata i ramena zbog dugotrajnog korišćenja računara i mobilnog telefona. Ova neprijatnost uglavnom nastaje zbog lošeg držanja i dugo provedenog vremena u sedećem položaju, što može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema ako se ne reaguje na vreme. Stručnjaci preporučuju jednu vrlo jednostavnu vežbu koja traje svega deset sekundi i može se raditi bilo gde – čak i dok ste na poslu.

Kako objašnjava osteopatkinja Nađa Alibaj, nepravilan položaj glave i stalno saginjanje ka ekranu stvara dodatni pritisak na mišiće vrata. Vremenom, to može izazvati ukočenost, ograničenu pokretljivost i bol u gornjem delu leđa ili ramenima. Ipak, kratke i redovne pauze tokom radnog dana mogu značajno smanjiti rizik od hroničnih tegoba.

Vežba koju možete praktikovati u svakom trenutku je veoma jednostavna: postavite jednu ruku na potiljak, glavu lagano zabacite unazad i uvučete bradu ka vratu, stvarajući osećaj pravljenja “podbradka”. U ovom položaju ostanite deset sekundi. Tokom vežbe trebalo bi da osetite aktivaciju mišića u zadnjem delu vrata i gornjim leđima. Redovno izvođenje ove tehnike pomaže jačanju vratne muskulature i može sprečiti pojavu ozbiljnijih problema.

Osim vežbe, važno je i prilagoditi radno okruženje: monitor treba da bude u visini očiju kako biste izbegli nepotrebno saginjanje glave. Povremeno ustanite – na svakih 30 do 60 minuta napravite kratku šetnju. Za kvalitetan san, birajte jastuk koji dobro podržava vrat i održava prirodan položaj kičme.

Žene često zanemaruju male navike koje zapravo prave veliku razliku tokom dana. Po potrebi možete koristiti tople ili hladne obloge za dodatno olakšanje, ali pre toga se obavezno posavetujte sa lekarom ili fizioterapeutom. „Redovno pravite kratke pauze i obratite pažnju na svoj položaj tela tokom dana. Tako ćete smanjiti dugoročne posledice modernog načina života“, savetuje Nađa Alibaj.

Reagujte čim primetite prve znake bola ili ukočenosti, jer tako možete sprečiti razvoj hroničnih tegoba. Ova kratka i jednostavna vežba lako se uklapa u svakodnevnu rutinu i može vam doneti primetno olakšanje i bolju pokretljivost vrata i ramena.

Pročitaj još

Fitnes

Kada izbegavati breskve: preporuke za žene sa osetljivim digestivnim sistemom

Breskve su bogate vitaminima, ali kod žena sa osetljivim stomakom ili alergijama mogu izazvati neprijatnosti—evo kako ih pažljivo uključiti u ishranu.

Published

on

Breskve su bogate vitaminima, ali kod žena sa osetljivim stomakom ili alergijama mogu izazvati neprijatnosti—evo kako ih pažljivo uključiti u ishranu.

Letnji period donosi popularnost breskvi kao lagane i osvežavajuće užine među ženama u Srbiji. Iako ovo voće obiluje vitaminima i mineralima, nije pogodno za svaku osobu. Prema savetu nutricionista, žene koje pate od sindroma iritabilnog creva (IBS) moraju biti posebno oprezne. Breskve sadrže visoke nivoe fruktoze i FODMAP ugljenih hidrata, što kod osetljivih može izazvati nadimanje, grčeve i druge probavne smetnje.

Važno je naglasiti da osobe sa IBS ne moraju potpuno izbaciti breskve iz svoje ishrane. Najbolji pristup je eliminaciona dijeta, gde se voće postepeno uvodi kako biste utvrdili koji tip i količina odgovaraju vašem organizmu. Ukoliko primetite simptome kao što su pojačano stvaranje gasova, bolovi u stomaku ili dijareja, savetuje se smanjenje unosa breskvi.

Pored digestivnih tegoba, breskve mogu predstavljati rizik za žene koje su alergične na koštunjavo voće, u koje spadaju i kajsije, šljive i nektarine. Osobe sa ovom alergijom mogu doživeti svrab u ustima, oticanje usana ili grla, a u težim slučajevima čak i osip, otežano disanje ili povraćanje, što zahteva hitnu intervenciju lekara. Ako se jave simptomi alergije nakon konzumacije breskve, potrebno je odmah prestati sa njenom upotrebom i obratiti se lekaru.

Breskve su izuzetno korisne zbog obilja vlakana i antioksidanasa, što ih čini dobrim izborom za žene koje žele izbalansiranu ishranu. Ipak, za one sa osetljivim sistemom za varenje ili sklone alergijama, preporučuje se praćenje reakcija tela. “Najbolje je započeti sa manjim količinama i pratiti kako telo reaguje”, savetuje nutricionista dr Jelena Petrović. Ona naglašava da žene koje imaju problema sa varenjem ili su sklone alergijama treba da se konsultuju sa stručnjakom pre nego što breskve postanu deo njihove svakodnevne ishrane.

Breskve ostaju omiljeno letnje voće, ali je važno slušati potrebe svog organizma i uživati u njihovom ukusu na zdrav način.

Pročitaj još

Fitnes

Brzi trik za uklanjanje gorčine iz krastavca: rešenje za ukusnije salate

Jednostavan metod za neutralisanje gorkog ukusa krastavca za samo 10 sekundi – idealno za svakodnevnu pripremu salata

Published

on

Jednostavan metod za neutralisanje gorkog ukusa krastavca za samo 10 sekundi – idealno za svakodnevnu pripremu salata

Krastavci su nezaobilazan izbor za letnje salate, ali često se desi da pojedini plodovi imaju neprijatnu gorčinu. Ovaj problem je poznat mnogim domaćicama i može pokvariti uživanje u obroku. Ipak, postoji brz i lak trik koji će vam pomoći da sačuvate plod i izbegnete bacanje hrane – a potrebno je svega deset sekundi.

Gorčinu u krastavcu izaziva prirodno jedinjenje poznato kao kukurbitacin, koje je najzastupljenije pri peteljci. Da biste uklonili ovu neprijatnost, odsecite dva do tri centimetra pri peteljci, a zatim odsečenim krajem trljajte presek krastavca kružnim pokretima oko deset sekundi. Tokom trljanja pojaviće se bela pena, za koju se smatra da sadrži najviše gorkih materija. Nakon toga, isperite krastavac pod hladnom vodom i nastavite s pripremom.

Način guljenja krastavca takođe ima uticaja na ukus. Ako ljuštite koru od peteljke prema vrhu, postoji rizik da se gorak sok rasporedi po čitavom plodu. Preporuka je da, nakon uklanjanja peteljke, koru ljuštite u suprotnom smeru – od vrha ka peteljci. Još jedan praktičan savet je da pre dodavanja krastavca u salatu, posolite ga sa pola kašičice soli i ostavite da odstoji petnaest minuta. So će izvući višak vode i deo gorkih materija, čineći vašu salatu ukusnijom i sprečavajući da pusti previše tečnosti.

Važno je znati da gorčina ne znači da krastavac nije svež – često nastaje zbog stresa biljke tokom rasta, poput visokih temperatura ili suše. Zahvaljujući ovim jednostavnim trikovima, lako ćete neutralisati gorak ukus i sačuvati hranu. Mnoge žene su isprobale ove metode i potvrdile njihovu delotvornost, a Dragana S. iz Novog Sada ističe: “Otkad primenjujem ovaj trik, nijedna salata mi više nije bila gorka. To je pravo otkriće za svaku ženu koja vodi računa o ukusu i izgledu obroka.” Da bi krastavac što duže ostao svež, čuvajte ga u frižideru, a pri kupovini birajte zdrave plodove bez oštećenja i znakova kvarenja.

Pročitaj još

U Trendu