Connect with us

Domaće

WPP Black Mud investira u vetropark snage 180 MW kod Ražnja, izgradnja startuje 2026.

Ukupna površina 1.134 hektara, do 25 vetrogeneratora i priključenje na mrežu snage do 178,2 MW

Published

on

gc0a0106e210cc73b1352136c4098eac457a0176ab919b0990f00ce946afaaa8bec56ecc08ac708c8d24995b3215726bbf9025a86d4db05e255240ff146510c9d_1280

Ukupna površina 1.134 hektara, do 25 vetrogeneratora i priključenje na mrežu snage do 178,2 MW

Kompanija WPP Black Mud d.o.o. iz Beograda podnela je zahtev Ministarstvu zaštite životne sredine za procenu uticaja na životnu sredinu povodom fazne izgradnje vetroelektrane Crni Kao i Rujište u opštini Ražanj. Planirani vetropark biće lociran istočno od Ražnja, na udaljenosti od oko 2,5 kilometra, u zoni povezanoj sa autoputem E-75 Beograd-Niš.

Obuhvat projekta pokriva delove katastarskih opština Crni Kao, Rujište, Varoš i Lipovac, na ukupnoj površini od 1.134 hektara. Maksimalna instalirana snaga vetroelektrane iznosiće 180 MW, uz ograničenje da priključna snaga ne prelazi 178,2 MW. Predviđena je izgradnja do 25 vetrogeneratora, sa pratećom infrastrukturom, uključujući interne pristupne puteve, platoe, podzemnu kablovsku i optičku mrežu, transformatornu stanicu 33(35)/400 kV i baterijski sistem za skladištenje električne energije.

Projekat uključuje i priključenje na visokonaponsku prenosnu mrežu, kao i rekonstrukciju atarskih puteva radi transporta opreme. Maksimalna visina vetrogeneratora (gornji dohvat) iznosi do 240 metara, dok je prečnik rotora do 172 metra.

Većina zemljišta namenjenog za izgradnju je poljoprivredno i u privatnom vlasništvu, a investitor je rešio imovinsko-pravne odnose. Na lokaciji nema zaštićenih prirodnih dobara, dok se severna granica projekta nalazi u blizini potencijalnog Natura 2000 područja “Bukovik II”.

Planirani početak radova je u 2026. godini, a puštanje vetroparka u rad očekuje se tokom 2027. godine.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Bosch Mobility Aftermarket predstavio sijalice sa 200% više svetla za veću bezbednost

Nove halogene Plus 200 Gigalight sijalice nude do 200% više svetla i izuzetno dug radni vek, predstavljene 20. maja 2026.

Published

on

By

Nove halogene Plus 200 Gigalight sijalice nude do 200% više svetla i izuzetno dug radni vek, predstavljene 20. maja 2026.

Kompanija Bosch Mobility Aftermarket organizovala je događaj 20. maja 2026. godine, na kojem su predstavljene najnovije sijalice za putnička i teretna vozila, sa naglaskom na modele koji obezbeđuju i do 200% više svetla u poređenju sa standardnim halogenim sijalicama. Fokus je bio na Plus 200 Gigalight sijalicama, najmoćnijim u Bosch asortimanu, koje omogućavaju vozačima snažniji kontrast i duži svetlosni snop, čime se povećava vreme za reakciju u vožnji.

Bosch je na ovom događaju istakao širok portfolio osvetljenja, od osnovnih Pure Light sijalica sa odličnim odnosom cene i kvaliteta, do naprednih LED i Xenon rešenja, kao i Ultra White sijalica koje pružaju 100% više svetlosti na putu i karakterišu se izuzetno dugim radnim vekom zahvaljujući upotrebi najkvalitetnijih materijala. Prisustvovali su predstavnici medija, influenseri i partneri, koji su imali priliku da učestvuju u testiranju vidljivosti u specijalno dizajniranoj tamnoj sobi i da se uvere u značaj kvalitetnog osvetljenja.

U zvaničnom obraćanju, direktor prodaje Bosch Mobility Aftermarket divizije za Srbiju i Crnu Goru, Bratislav Kocić, izjavio je: „Kada govorimo o bezbednosti u vožnji, kvalitet svetla nije pitanje komfora, već poverenja i sigurnosti. Bosch sijalice razvijene su tako da vozačima pruže maksimalnu vidljivost u svim uslovima vožnje, uz dug radni vek i pouzdanost koje Bosch standard podrazumeva.“

Bosch, globalni lider sa skoro 140 godina iskustva u razvoju inovacija za mobilnost, ponovo ističe važnost jasne vidljivosti na putu. Poruka kompanije svim vozačima glasi: „Verujte samo onome što jasno vidite. Verujte u Bosch.“

Pročitaj još

Domaće

Mastercard ekonomski institut: šest od 10 najposećenijih destinacija u Evropi, Pariz beleži najveći rast

Turisti iz Velike Britanije troše 32% više u španskim barovima, luksuzna putovanja vozom čine 20% globalnog železničkog turizma

Published

on

By

Turisti iz Velike Britanije troše 32% više u španskim barovima, luksuzna putovanja vozom čine 20% globalnog železničkog turizma

Mastercard ekonomski institut (MEI) objavio je izveštaj „Trendovi putovanja 2026“ koji otkriva da Evropa ostaje globalni centar za kulturni, gastronomski i iskustveni turizam. Na osnovu analize transakcija i nezavisnih izvora, izveštaj prikazuje otpornost evropskog tržišta uprkos ekonomskoj i geopolitičkoj neizvesnosti, sa snažnim rastom rezervacija za period jun–septembar i šest od 10 najpopularnijih globalnih destinacija iz Evrope. Pariz prednjači po rastu dolazaka, a slede ga Amsterdam i Brisel, dok Barselona, Madrid i Frankfurt takođe beleže rast.

U segmentu potrošnje, švajcarski turisti u Francuskoj najviše troše na maloprodaju, dok putnici iz Velike Britanije i Holandije preferiraju gastronomiju. Nemački turisti izdvajaju više za prehrambene proizvode, dok je u Španiji noćni život ključan za britanske putnike, koji u barovima troše 32% više od proseka međunarodnih posetilaca. Pristupačnost je i dalje presudna zbog rasta cena goriva i energije, što utiče na ukupan trošak prevoza i smeštaja, ali snažno tržište rada i fokus na iskustva održavaju tražnju za putovanjima.

Putovanja vozom beleže snažan rast – potrošnja na železnički prevoz porasla je od 2022. do 2025. godine. Španci prednjače s udelom od 2,7% (u poređenju sa 1,8% iz 2022), Holanđani su na 2,2% (sa 1,3% iz 2022), a belgijski i britanski putnici po 2,1%. Luksuzna putovanja vozom čine oko 20% globalne potrošnje na železnički turizam, sa najvećom potražnjom iz Italije, Španije i Velike Britanije. Italijanski putnici više od polovine ukupne potrošnje na vozove usmeravaju na luksuzna iskustva.

Natalia Lechmanova, glavna ekonomistkinja za Evropu u okviru Mastercard Ekonomskog instituta, izjavila je: „Uprkos kontinuiranoj geopolitičkoj neizvesnosti, evropska ekonomija putovanja je do sada pokazala otpornost. Kako se obrasci putovanja normalizuju, Evropljani stavljaju veći naglasak na vrednost, pristupačnost i putovanja usmerena na iskustvo. Naši podaci pokazuju da trajna privlačnost Evrope i dalje predstavlja oslonac globalne turističke potražnje, iako geopolitičko okruženje, promene kurseva valuta i širi ekonomski uslovi sve više utiču na to kako i gde ljudi biraju da putuju.“

Pročitaj još

Domaće

Evropska komisija odobrila 212,8 miliona evra za reforme na Zapadnom Balkanu

Albanija, Crna Gora i Severna Makedonija dobijaju sredstva za konkurentnost, inovacije i digitalizaciju, dok Srbija i BiH nisu uključene u ovom krugu

Published

on

By

Albanija, Crna Gora i Severna Makedonija dobijaju sredstva za konkurentnost, inovacije i digitalizaciju, dok Srbija i BiH nisu uključene u ovom krugu

Evropska komisija je saopštila da je odobrila ukupno 212,8 miliona evra za podršku reformama i investicijama u Albaniji, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji, u okviru Instrumenta za reforme i rast za Zapadni Balkan. Ova sredstva su dodeljena nakon što su pomenute zemlje ispunile kriterijume u oblastima kao što su poslovna konkurentnost, inovacije, obrazovanje i digitalizacija.

Albaniji je odobreno 49 miliona evra, Crnoj Gori 44,2 miliona evra, a Severnoj Makedoniji 65,7 miliona evra. Ovo je deo ukupnih isplata koje za Albaniju dostižu 212,8 miliona evra, za Crnu Goru 89,3 miliona evra, a za Severnu Makedoniju 142,1 milion evra. U Albaniji će od isplaćenih 49 miliona evra, 22,8 miliona evra biti preneto u državni budžet, dok će ostatak biti raspoloživ za investicione projekte kroz Investicioni okvir za Zapadni Balkan (WBIF). Crna Gora će u budžet dobiti 20,6 miliona evra, a preostala sredstva ići će na investicije putem WBIF-a. U Severnoj Makedoniji, 30,6 miliona evra biće uplaćeno u državni budžet, a ostala sredstva usmerena na investicijske projekte preko WBIF-a.

Reforme u Albaniji uključuju poboljšanje poslovnog okruženja, podsticanje investicija i inovacija, kao i proširenje pristupa finansiranju, posebno za startupove i kompanije iz zelenog i digitalnog sektora. U Crnoj Gori reforme obuhvataju istraživanje i inovacije, podršku naučnicima, preduzećima i istraživačkim institucijama, kao i jačanje nacionalnog inovacionog ekosistema. Severna Makedonija ulaže u osnovno i srednje obrazovanje i širenje digitalne infrastrukture i IT opreme u školama.

Sredstva namenjena za WBIF, nakon odobrenja upravnog odbora, biće korišćena za infrastrukturne projekte u održivom transportu, čistoj energiji, digitalizaciji i razvoju ljudskog kapitala, a svi projekti realizovaće se u saradnji sa partnerima iz regiona i međunarodnim finansijskim institucijama.

Evropska komesarka za proširenje Marta Kos istakla je da Plan rasta donosi konkretne koristi za građane Zapadnog Balkana. „U Albaniji je sve lakše pokrenuti i razviti posao. U Crnoj Gori, naučnici dobijaju veću podršku da inovativne ideje pretvore u konkretne proizvode. U Severnoj Makedoniji, studenti će imati bolji pristup modernoj IT opremi u učionicama. Ovo pokazuje kako se reforme prevode u vidljive koristi za građane“, ocenila je Kos.

Plan rasta za Zapadni Balkan, usvojen 2023. godine, ima za cilj da regionu omogući koristi od članstva pre pristupanja Evropskoj uniji, podstakne ekonomsku saradnju i ubrza reforme vezane za EU standarde. U ovom krugu isplata, Srbija i Bosna i Hercegovina nisu dobile sredstva.

Pročitaj još

U Trendu