Connect with us

Domaće

Građevinski sektor u Srbiji beleži rast od 1,7 odsto u tekućim cenama

Vrednost radova porasla samo u Beogradu za 35 odsto, dok su ostali regioni beležili pad

Published

on

g172ba5b3eb27484db185b4a45f6d5027023e763544595a3b005d872158adb067db68963fe11c33bb42d51fd67071e9ca0275f5a47c0441bb08400477fc11a138_1280

Vrednost radova porasla samo u Beogradu za 35 odsto, dok su ostali regioni beležili pad

Vrednost građevinskih radova u Srbiji u prvom kvartalu 2026. godine povećana je za 1,7 odsto u tekućim cenama u poređenju sa istim periodom 2025. godine, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku. Međutim, kada se isključi uticaj inflacije, u stalnim cenama zabeležen je pad od 5,0 odsto, što ukazuje na smanjen obim poslova, posebno u sektoru niskogradnje.

Analizirajući po vrstama građevina, vrednost radova na zgradama u stalnim cenama porasla je za 25,4 odsto, dok je na ostalim građevinama zabeležen pad od 21,5 odsto. Regionalno posmatrano, povećanje vrednosti izvedenih građevinskih radova registrovano je jedino u Beogradskom regionu, i to za 35 odsto u stalnim cenama. U drugim regionima zabeležen je pad: u Regionu Južne i Istočne Srbije za 13,7 odsto, u Regionu Vojvodine za 17,2 odsto, a u Regionu Šumadije i Zapadne Srbije za 31,7 odsto u odnosu na isti kvartal prethodne godine.

Ukupno 98,9 odsto vrednosti građevinskih radova realizovano je na teritoriji Republike Srbije, dok je 1,1 odsto ostvareno na gradilištima u inostranstvu. Vrednost izvedenih radova izvođača iz Srbije, uključujući i inostrana gradilišta, porasla je za 0,5 odsto u tekućim cenama u poređenju sa prvim kvartalom 2025. godine, dok je u stalnim cenama zabeležen pad od 6,2 odsto.

Ovi podaci pokazuju da je rast građevinskog sektora u Srbiji u velikoj meri ograničen na stambenu izgradnju u Beogradu, dok su ostali regioni i vrste građevina suočeni sa padom obima radova.

Domaće

Narodna banka Srbije smanjila devizne rezerve na 28,1 milijardu evra, zlato dostiglo 53,96 tona

Neto devizne rezerve pale na 23,63 milijarde evra, pokrivenost novčane mase M1 iznosi 159,7 odsto

Published

on

By

Neto devizne rezerve pale na 23,63 milijarde evra, pokrivenost novčane mase M1 iznosi 159,7 odsto

Narodna banka Srbije (NBS) saopštila je da su bruto devizne rezerve na kraju aprila 2026. godine iznosile 28.156,3 miliona evra, što je smanjenje od 329,5 miliona evra u odnosu na kraj marta. Ovaj nivo deviznih rezervi obezbeđuje pokrivenost novčane mase M1 od 159,7 odsto i pokriva uvoz robe i usluga za 6,5 meseci, što je više nego dvostruko iznad međunarodnog standarda adekvatnosti.

Neto devizne rezerve, koje predstavljaju bruto rezerve umanjene za sredstva banaka i obaveze prema Međunarodnom monetarnom fondu, iznosile su 23.625,5 miliona evra, što je pad od 315 miliona evra u odnosu na mart. “Odlivi iz deviznih rezervi realizovani su po osnovu neto razduženja države na ime deviznih kredita i izmirenja drugih deviznih obaveza u ukupnom iznosu od 226,3 miliona evra, kao i po osnovu intervencija NBS na domaćem deviznom tržištu u iznosu od 30 miliona evra (s tim da je kupovina od 45 miliona evra ugovorena krajem aprila, a izvršena/saldirana je, odnosno ima efekat na priliv deviza u maju)”, navodi se u saopštenju NBS-a.

Prilivi u devizne rezerve tokom aprila ostvareni su po osnovu upravljanja deviznim rezervama u iznosu od 52 miliona evra, kao i kroz donacije, izdvajanja devizne obavezne rezerve banaka i druge izvore, ukupno 48,4 miliona evra. Neto tržišni efekti bili su negativni u iznosu od 173,6 miliona evra, što je rezultat kretanja na međunarodnim tržištima – pre svega slabljenja dolara prema evru za 1,7 odsto, dok je povećanje cene zlata u dolarima iznosilo 0,1 odsto.

Rezerve zlata, koje čine deo deviznih rezervi, na kraju aprila su dostigle rekordnih 53.963,0 kilograma (53,96 tona), sa vrednošću od 6.857,9 miliona evra, čime čine 24,4 odsto bruto deviznih rezervi. Tokom aprila zlatne rezerve povećane su za 225,8 kilograma, kupovinom 18 zlatnih poluga od kompanije SERBIA ZIJIN COPPER. Vrednost zlatnih rezervi u aprilu je smanjena za 82,9 miliona evra zbog tržišnih faktora – slabljenja dolara za 1,7 odsto i rasta cene zlata za 0,1 odsto. Od početka 2026. godine, zlatne rezerve su porasle za oko 1,5 tona, a njihova vrednost povećana za 662,2 miliona evra, pre svega zahvaljujući rastu vrednosti fine unce zlata u dolarima od 7,0 odsto i jačanju dolara prema evru za 0,6 odsto.

Obim realizovane trgovine devizama na međubankarskom tržištu u aprilu iznosio je 773,1 milion evra, što je za 142,2 miliona evra više nego u martu. Od početka godine, ukupni međubankarski promet iznosio je 2.404,0 miliona evra. U aprilu je dinar bio gotovo nepromenjen prema evru, dok je za prva četiri meseca dinar nominalno oslabio za 0,1 odsto. NBS je u aprilu neto kupila 15 miliona evra na tržištu, dok je od početka godine neto prodala 1.205 miliona evra radi održavanja stabilnosti kursa dinara.

Pročitaj još

Domaće

Zapadni Balkan smanjuje razmenu električne energije sa EU za 25 odsto u prvom kvartalu 2026

Region beleži pad prekogranične razmene električne energije, CBAM utiče na konkurentnost, potrebne hitne reforme

Published

on

By

Region beleži pad prekogranične razmene električne energije, CBAM utiče na konkurentnost, potrebne hitne reforme

Zemlje Zapadnog Balkana zabeležile su pad komercijalno planirane prekogranične razmene električne energije sa državama članicama Evropske unije od 25% u prvom kvartalu 2026. godine, prema analizi Sekretarijata Energetske zajednice. Ova promena je ocenjena kao posledica nove ekonomske realnosti uzrokovane uvođenjem mehanizma za prekogranično usklađivanje ugljenika (CBAM), koji je stupio na snagu 1. januara ove godine.

Na Beogradskom energetskom forumu (BEF) 2026, koji se održava 11. i 12. maja u Beogradu, istaknuto je da Zapadni Balkan ne sme da čeka članstvo u Evropskoj uniji kako bi sproveo neophodne energetske reforme i tranziciju ka dekarbonizovanom tržištu. Direktor Sekretarijata Energetske zajednice Artur Lorkovski naglasio je da bi odlaganje tih reformi bilo preskupo i dovelo do gubitka konkurentnosti, dok bi zastarela infrastruktura i viši troškovi proizvodnje dodatno opteretili region.

“Postoji jedan jedini odgovor na aktuelne izazove, a to je integrisana, dekarbonizovana energetska tržišta, kakva promovišu EU i Energetska zajednica”, izjavio je Lorkovski. On je dodao da Zapadni Balkan ima značajan neiskorišćen potencijal obnovljivih izvora energije, i da bi slobodno kretanje domaće evropske energije preko granica doprinelo konkurentnosti tržišta, stabilnosti poslovanja i pristupačnijim cenama u kriznim periodima.

Branislava Jovičić, direktorka BEF i osnivač medijske platforme Balkan Green Energy News, istakla je da su energetika, sigurnost i tranzicija ključne teme za razvoj sektora. Ona je upozorila da geopolitičke krize, ratovi i novi evropski propisi, uključujući CBAM, stvaraju dodatni pritisak na snabdevanje i rast cena energenata. “Energetska politika više nije samo pitanje unutrašnje ekonomije, ona je strateški instrument i element spoljne politike koji definiše bezbednost država i regiona”, rekla je Jovičić.

Ministar energetike i rudarstva Crne Gore Admir Šahmanović ocenio je da regionu treba više zajedničkih inicijativa za uspešnu energetsku tranziciju i dekarbonizaciju. On je naglasio da zemlje regiona ne mogu samostalno sprovesti intenzivan tranzicioni proces i da je regionalna saradnja ključ za stabilne energetske sisteme i put ka EU. Lorkovski je podsetio da je Srbija usvojila relevantno zakonodavstvo za integraciju tržišta električne energije sa EU i da se do 16. maja očekuje mišljenje Evropske komisije o usklađenosti.

Zaključeno je da će za privlačenje investicija i uspešnu tranziciju biti potrebna kontinuirana ulaganja u tehničku ekspertizu, jačanje regulatornih institucija i bolja koordinacija među ministarstvima. Postepeno uvođenje sistema određivanja cene ugljenika, usklađenih sa standardima EU, ocenjuje se kao neophodno za uspostavljanje predvidivih i kredibilnih sistema klimatskog upravljanja u regionu.

Pročitaj još

Domaće

Evropski ekosistem električnih vozila privukao investicije od 200 milijardi evra

Najveći deo ulaganja, 109 milijardi evra, usmeren na lanac snabdevanja baterijama, dok je u infrastrukturu punjenja investirano do 46 milijardi evra

Published

on

By

Najveći deo ulaganja, 109 milijardi evra, usmeren na lanac snabdevanja baterijama, dok je u infrastrukturu punjenja investirano do 46 milijardi evra

Države Evropskog ekonomskog prostora i Švajcarska investirale su skoro 200 milijardi evra u razvoj ekosistema električnih vozila, prema podacima organizacije Nju automotiv. Od ukupnog iznosa, oko 109 milijardi evra uloženo je u lanac snabdevanja baterijama, u nastojanju da se ojačaju domaći kapaciteti u sektoru kojim dominira Kina. Približno 60 milijardi evra investirano je u proizvodnju električnih vozila, što uključuje konverziju postojećih fabrika automobila i izgradnju novih postrojenja namenjenih isključivo električnim vozilima.

U infrastrukturu za punjenje električnih vozila uloženo je između 23 i 46 milijardi evra iz javnih sredstava. Na teritoriji Evrope instalirano je više od milion javnih punjača, dok je dodatnih 3,5 milijardi evra investirano u proizvodnju same infrastrukture za punjenje. Prema procenama, ove investicije podržavaju oko 150.000 radnih mesta, a broj zaposlenih bi mogao da dostigne 300.000 ukoliko budu realizovani svi najavljeni projekti.

Analiza ukazuje na neravnomernu raspodelu investicija, pri čemu Nemačka privlači gotovo četvrtinu ukupnih ulaganja u sektor električnih vozila, zahvaljujući snažnoj industrijskoj bazi i transformaciji automobilskog sektora. Kompanije iz Nemačke, Italije i istočne Evrope sve više prelaze sa motora sa unutrašnjim sagorevanjem na električna vozila, dok su Francuska i Španija među najvećim dobitnicima trenutnog investicionog ciklusa.

Evropska komisija je predložila ublažavanje plana o zabrani prodaje novih automobila sa motorima sa unutrašnjim sagorevanjem od 2035. godine, kao odgovor na pritisak industrije. Ova izmena predstavlja jedan od najznačajnijih zaokreta u zelenoj politici Evropske unije u poslednjim godinama.

Pročitaj još

U Trendu