Connect with us

Domaće

Intesa Sanpaolo ostvarila neto dobit od 2,8 milijardi evra u prvom kvartalu 2026

Operativni prihod dostigao 7,2 milijarde evra, a stopa isplate dividende među najvišima u Evropi

Published

on

pexels-photo-7947634

Operativni prihod dostigao 7,2 milijarde evra, a stopa isplate dividende među najvišima u Evropi

Intesa Sanpaolo, međunarodna bankarska grupacija u čijem sastavu je i Banca Intesa, ostvarila je neto dobit od 2,8 milijardi evra u prvom kvartalu 2026. godine, što predstavlja najbolji kvartalni rezultat u istoriji kompanije i rast od 6% u poređenju sa istim periodom prošle godine. Prema zvaničnim podacima, operativni prihod dostigao je rekordnih 7,2 milijarde evra, što je povećanje od 5,3% u odnosu na prvi kvartal 2025. godine.

Neto prihod od kamata iznosio je 3,6 milijardi evra, dok su neto naknade i provizije dostigle 2,5 milijardi evra, obe kategorije beležeći rast i rekordne rezultate. Prihod od osiguranja iznosio je 476 miliona evra, a dobit od finansijske imovine 505 miliona evra. Operativni troškovi smanjeni su za 0,7%, na ukupno 2,6 milijardi evra, dok je operativna marža iznosila 4,6 milijardi evra. Banka je ostvarila ROE od 21% i ROTE od 25%, što potvrđuje najvišu profitabilnost u svojoj klasi.

Upravljanje imovinom ostaje ključni segment rasta, sa više od 1,4 biliona evra finansijske imovine klijenata. Neto NPL koeficijent iznosio je 0,8% na dan 31. marta 2026, a pokrivenost NPL plasmana povećana je na 49,5%, što su među najboljim pokazateljima u sektoru. CET1 koeficijent ostao je iznad 13%, dok je trošak rizika smanjen na 16 baznih poena, u poređenju sa 21 baznim poenom godinu dana ranije.

Grupa je od 2022. godine uložila oko 5,7 milijardi evra u tehnologiju, sa ciljem unapređenja digitalne transformacije i optimizacije poslovanja. Od 2023. godine, Intesa Sanpaolo je izdvojila oko 1,1 milijardu evra za inicijative protiv siromaštva i smanjenje nejednakosti, dok su u prvom kvartalu 2026. plasirane 4,2 milijarde evra za podršku održivoj tranziciji.

Prinos za akcionare takođe je na visokom nivou, sa oko 2,6 milijardi evra obračunatih u prvom kvartalu, uključujući 2,1 milijardu evra gotovinskih dividendi. U maju će biti isplaćene još 3,3 milijarde evra kroz dividende, a u julu sledi otkup sopstvenih akcija vredan 2,3 milijarde evra. Ukupna stopa isplate iznosi 95% neto dobiti – 75% u novcu i 20% kroz otkup akcija – dok prinos od dividende iznosi 7,5%, što je među najvišima u Evropi.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Kamatne stope na stambene kredite u Hrvatskoj i Sloveniji pale na tri odsto

Depoziti na istorijski maksimum smanjuju trošak finansiranja, marže banaka u regionu ostaju iznad dva i po odsto

Published

on

By

Depoziti na istorijski maksimum smanjuju trošak finansiranja, marže banaka u regionu ostaju iznad dva i po odsto

U Adria regionu zabeležen je jasan raskol između zemalja evrozone i onih van nje kada su u pitanju kamatne stope na stambene kredite. Hrvatska i Slovenija, kao članice evrozone, imaju najniže kamatne stope na stambene kredite u regionu, koje su pale na oko tri odsto, što je izjednačeno za obe zemlje. Tokom perioda monetarnog stezanja 2023. i 2024. godine, kamatne stope na stambene kredite u regionu su rasle usled povećanja osnovne kamatne stope Evropske centralne banke (ECB) na skoro četiri odsto, ali su se sada vratile na niže nivoe.

U poređenju sa inflacijom, kamatne stope na stambene kredite u regionu ostaju niže, što znači da je realna kamatna stopa negativna i inflacija smanjuje realnu vrednost rata kredita. Bankarski sistem u regionu je trenutno visoko likvidan, sa depozitima stanovništva i kompanija na istorijski najvišim nivoima, što omogućava bankama da smanje troškove finansiranja i agresivnije spuštaju kamatne stope na stambene kredite.

Neto kamatne marže (NIM) hrvatskih i slovenačkih banaka ostaju iznad dugoročnih proseka i iznose oko dva i po odsto, iako su tokom 2023. godine dostizale skoro tri odsto. U ovom ciklusu banke su brže povećavale kamate na kredite nego na depozite, što je dovelo do rasta profitabilnosti sektora.

Ipak, dok stambeni krediti pojeftinjuju, kamatne stope na potrošačke kredite ostaju visoke. U Adria regionu kamate na potrošačke kredite su iznad pet odsto, pri čemu Slovenija beleži stopu iznad šest odsto, a Hrvatska ima najnižu stopu od pet odsto. Razlog je što su stambeni krediti osigurani nekretninama i imaju niže stope neplaćanja, dok su potrošački krediti rizičniji i sporije reaguju na smanjenje referentnih stopa.

U Srbiji je situacija drugačija, jer Narodna banka Srbije zadržava restriktivniju monetarnu politiku, a referentna stopa NBS se dugo zadržala na 5,75 odsto. Kao rezultat toga, prosečne kamatne stope na stambene kredite sa valutnom klauzulom u Srbiji iznose oko pet odsto. Bosna i Hercegovina i Severna Makedonija se nalaze između ova dva bloka, sa kamatnim stopama na stambene kredite oko četiri odsto.

U narednih 12 meseci očekuje se nastavak postupnog pada kamatnih stopa na stambene kredite u evrozoni i delu Adria regiona, pre svega u Hrvatskoj i Sloveniji, dok će pad kamatnih stopa na potrošačke kredite biti znatno sporiji zbog visoke marže i pregovaračke snage banaka u ovom segmentu.

Adria region se sve jasnije deli na dva finansijska bloka: Hrvatska i Slovenija funkcionišu kao produžetak monetarne politike ECB, dok zemlje van evrozone i dalje snose dodatni trošak zbog više inflacije i nezavisne monetarne politike.

Pročitaj još

Domaće

Preduzeća u Srbiji registrovala 8.037 novih društava i 46.751 preduzetnika u 2025. godini

Na kraju februara 2026. godine u Srbiji je bilo 136.514 privrednih društava i 373.980 preduzetnika, a kreativna imena firmi postaju ključ za tržišnu prepoznatljivost

Published

on

By

Na kraju februara 2026. godine u Srbiji je bilo 136.514 privrednih društava i 373.980 preduzetnika, a kreativna imena firmi postaju ključ za tržišnu prepoznatljivost

Na kraju februara 2026. godine, prema podacima Agencije za privredne registre (APR), u Srbiji su bila registrovana ukupno 136.514 privrednih društava i 373.980 preduzetnika. Samo tokom 2025. godine, otvoreno je 8.037 novih privrednih društava i čak 46.751 preduzetnik, što ukazuje na intenzivnu preduzetničku aktivnost i konkurenciju na domaćem tržištu.

U uslovima gde se pažnja potrošača meri u sekundama, privrednici sve češće biraju duhovita i upečatljiva imena za svoje firme kako bi se izdvojili među konkurencijom. Primeri kao što su “Skroz dobra pekara”, “Pite svevišnje”, “Hrabri krojač”, “Razbeerbriga” i “Al paćinko” ilustrativno pokazuju nove trendove u poslovnom imenovanju, dok tradicionalni nazivi poput imena vlasnika ili klasičnih odrednica polako gube primat.

Dragoljub Rajić iz Mreže za poslovnu podršku ističe da je tržište sve zahtevnije, a očekivanja potrošača viša, zbog čega je prepoznatljivost postala ključna za poslovanje. “Pitanje prepoznatljivosti postalo je ključno, a ime firme jedan od alata u toj borbi za vidljivost”, navodi Rajić. Iako APR ne vodi evidenciju o trendovima u dužini ili strukturi imena, primećuje se sve češća upotreba engleskih termina u IT i kreativnim industrijama.

Zakonska regulativa nalaže da poslovno ime ne može da vređa moral, sadrži pogrdne reči ili izaziva zabludu o pravnoj formi preduzeća. Takođe, naziv mora biti različit od postojećih kako bi se izbegla zabuna u identitetu, a upotreba reči “Srbija” dozvoljena je samo privrednim društvima uz saglasnost Vlade, dok je preduzetnicima ta mogućnost uskraćena.

Kreativnost u davanju imena firmama često ide ruku pod ruku sa pažljivo osmišljenim brendingom i identitetom. Jakov Ninković, vlasnik preduzeća za selidbe “Jaki Momci”, navodi da je želeo da ime bude upečatljivo i da šalje jasnu poruku pouzdanosti i snage, dok Željko Ninić, vlasnik picerije “La Tvorza” u Novom Sadu, ističe da su i naziv i koncept privukli veliki broj gostiju. U zanatskoj pivari “Razbeerbriga”, vlasnik Boško Kustadić smatra da zanimljiv naziv može privući pažnju, ali da je kvalitet proizvoda presudan za dugoročan uspeh.

Iako sve više preduzeća bira originalna imena kao deo svoje strategije, stručnjaci upozoravaju da duhovitost nije uvek prednost u svim delatnostima. Lična reputacija i kvalitet proizvoda i dalje ostaju najvažniji faktor za opstanak na tržištu.

Pročitaj još

Domaće

Građevinski sektor u Srbiji beleži rast od 1,7 odsto u tekućim cenama

Vrednost radova porasla samo u Beogradu za 35 odsto, dok su ostali regioni beležili pad

Published

on

By

Vrednost radova porasla samo u Beogradu za 35 odsto, dok su ostali regioni beležili pad

Vrednost građevinskih radova u Srbiji u prvom kvartalu 2026. godine povećana je za 1,7 odsto u tekućim cenama u poređenju sa istim periodom 2025. godine, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku. Međutim, kada se isključi uticaj inflacije, u stalnim cenama zabeležen je pad od 5,0 odsto, što ukazuje na smanjen obim poslova, posebno u sektoru niskogradnje.

Analizirajući po vrstama građevina, vrednost radova na zgradama u stalnim cenama porasla je za 25,4 odsto, dok je na ostalim građevinama zabeležen pad od 21,5 odsto. Regionalno posmatrano, povećanje vrednosti izvedenih građevinskih radova registrovano je jedino u Beogradskom regionu, i to za 35 odsto u stalnim cenama. U drugim regionima zabeležen je pad: u Regionu Južne i Istočne Srbije za 13,7 odsto, u Regionu Vojvodine za 17,2 odsto, a u Regionu Šumadije i Zapadne Srbije za 31,7 odsto u odnosu na isti kvartal prethodne godine.

Ukupno 98,9 odsto vrednosti građevinskih radova realizovano je na teritoriji Republike Srbije, dok je 1,1 odsto ostvareno na gradilištima u inostranstvu. Vrednost izvedenih radova izvođača iz Srbije, uključujući i inostrana gradilišta, porasla je za 0,5 odsto u tekućim cenama u poređenju sa prvim kvartalom 2025. godine, dok je u stalnim cenama zabeležen pad od 6,2 odsto.

Ovi podaci pokazuju da je rast građevinskog sektora u Srbiji u velikoj meri ograničen na stambenu izgradnju u Beogradu, dok su ostali regioni i vrste građevina suočeni sa padom obima radova.

Pročitaj još

U Trendu