Connect with us

Domaće

Evropski proizvođači automobila prodali fabrike, prodaja pala sa 15,3 na 13 miliona vozila

Prodaja automobila u Evropi smanjena za više od 2,3 miliona između 2019. i 2025. godine, kineski proizvođači preuzimaju kapacitete

Published

on

pexels-photo-32845683

Prodaja automobila u Evropi smanjena za više od 2,3 miliona između 2019. i 2025. godine, kineski proizvođači preuzimaju kapacitete

Glavni evropski proizvođači automobila, uključujući Volkswagen, Ford i Nissan, prodaju ili ustupaju svoje fabrike kineskim rivalima nakon što je prodaja automobila u Evropi pala sa 15,3 miliona u 2019. godini na manje od 13 miliona u 2025. godini. Prema navodima iz industrije, kineske kompanije kao što su BYD i Xpeng beleže rast i sve češće preuzimaju pogone u Evropi, dok evropski proizvođači smanjuju kapacitete zbog viška prostora i smanjenog izvoza usled američkih carina.

Nemački Volkswagen želi da smanji broj svojih pogona, dok je kineski Xpeng u potrazi za fabrikom u Evropi, ali je generalni direktor Xpeng-a za severoistočnu Evropu Elvis Čeng ocenio nemačku fabriku kao „malo zastarelu”. Nissan pregovara sa kompanijom Čeri o ustupanju dela fabrike u Sanderlendu, nakon što je već prodao pogon u Barseloni, a Ford je postigao dogovor o prodaji dela pogona u španskoj Valensiji kompaniji Geely. Stelantis je prošle nedelje objavio partnerstvo sa kineskim Lipmotorom, prema kojem će dve fabrike u Španiji proizvoditi vozila za kinesku marku.

Kineski kapital omogućava evropskim proizvođačima da izbegnu zatvaranje fabrika i otpuštanje radnika, ali istovremeno jača konkurenciju na evropskom tržištu. Najveći svetski proizvođač električnih vozila, kineski BYD, preferira potpunu kontrolu nad proizvodnjom. Izvršna potpredsednica Stela Li izjavila je: „Mislim da je bolje da upravljamo sami. Veoma je teško stalno tražiti dozvolu od partnera. To jednostavno nije u našem DNK. Mi se krećemo brzo i odluke donosimo za pet minuta.”

Analitičari ističu da kineske kompanije realizuju plan u četiri faze: od uvoza, preko otvaranja istraživačkih centara, do pokretanja punog ciklusa proizvodnje u Evropi, čime se ravnoteža moći u globalnoj auto-industriji značajno menja.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

MOL pregovara o kupovini 56,15 odsto udela u NIS-u, rok za licencu ističe 16. juna

Američki OFAC produžio licencu NIS-u do 16. juna, dogovor sa Gasprom Neftom postignut, ali finalizacija zavisi od regulatora

Published

on

By

Američki OFAC produžio licencu NIS-u do 16. juna, dogovor sa Gasprom Neftom postignut, ali finalizacija zavisi od regulatora

Mađarska naftna kompanija MOL Grupa intenzivno pregovara o kupovini 56,15 odsto udela u Naftnoj industriji Srbije (NIS), dok trenutna licenca za rad, koju je izdao američki OFAC, ističe 16. juna. Izvršni direktor za strategiju MOL-a Đerđ Bača izjavio je da pregovori sa prodavcem, Vladom Srbije i međunarodnim regulatorima iz SAD i EU traju na tri nivoa i da su u kritičnoj fazi zbog strogih pravila.

Bača je naglasio da je usklađivanje sa sankcijama OFAC-a glavni izazov, ali da očekuje nastavak pregovora i napredak. „Moramo da poštujemo sve regulatorne zahteve“, rekao je, ne želeći da precizira procenat postignutog dogovora. Bača je dodao da, ukoliko bude pokazan napredak, američka praksa omogućava produženje roka za realizaciju, budući da licenca za razgovore o izmenama vlasništva važi do 22. maja 2026. godine.

Prema izjavama iz državnog vrha Srbije, Vlada će do kraja dana MOL-u predložiti konačan stav o preuzimanju udela u NIS-u. Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović istakla je da je revidirani predlog MOL-a stigao 14. maja, ali da Srbija nije u potpunosti zadovoljna ponuđenim rešenjima. Najvažnije pitanje ostaje budući rad rafinerije u Pančevu, što direktno utiče na pokrivenost tržišta Srbije, privredni rast i sigurnost snabdevanja.

MOL je još 19. januara 2026. potpisao obavezujući okvirni sporazum sa Gasprom Neftom o kupovini 56,15 odsto udela u NIS-u, a u pregovorima je i sa kompanijom ADNOC iz Ujedinjenih Arapskih Emirata o mogućem ulasku kao manjinskog akcionara. SAD su 9. oktobra 2025. uvele sankcije NIS-u zbog većinskog ruskog vlasništva. Guvernerka Narodne banke Srbije Jorgovanka Tabaković upozorila je da odugovlačenje prodaje ruskog udela iscrpljuje državu i stvara dodatne troškove, naglašavajući potrebu za nesmetanim radom NIS-a i po isteku licence.

Bača je na Biznis samitu u Beogradu istakao da su poslednje tri velike krize – pandemija, rat u Ukrajini i zatvaranje Ormuskog moreuza – pokazale kako energetski šokovi direktno utiču na pad BDP-a i rast globalne inflacije, koja trenutno iznosi oko pet odsto. On je ocenio da za male i otvorene ekonomije nema jednostavnih rešenja, već je potrebna diverzifikacija izvora i jače lobiranje u evropskim institucijama. “Radikalno i brzo odustajanje od fosilnih goriva imalo bi katastrofalne posledice po ekonomski standard građana”, upozorio je Bača.

Konačna odluka MOL-a o preuzimanju ruskog udela biće doneta na sednici Odbora direktora u ponedeljak, dok iz Vlade Srbije najavljuju iznošenje zvaničnog stava do kraja dana.

Pročitaj još

Domaće

Cene dizela i benzina u Srbiji ostaju na 223 i 191 dinar po litru

Nafta brent porasla 0,3% na 105,6 dolara, dizel na Mediteranu od 737 do 755 dolara po toni

Published

on

By

Nafta brent porasla 0,3% na 105,6 dolara, dizel na Mediteranu od 737 do 755 dolara po toni

Maloprodajne cene goriva u Srbiji ostaju nepromenjene, tako da će dizel koštati 223 dinara (1,9 evra) po litru, a bezolovni benzin BMB95 191 dinar (1,63 evra), prema odluci nadležnih organa. Ova odluka dolazi nakon što je cena fjučersa brenta na svetskim berzama tokom nedelje rasla sa 101 na 109 dolara, ali je prosečna nedeljna cena povećana samo 0,3%, na 105,6 dolara za barel.

Na Mediteranu se cena niskosumpornog dizela (ULSD, CIF Med Genoa/Lavera) kretala između 737 i 755 dolara po toni, što predstavlja blagi rast od 5 do 15 dolara po toni ili stagnaciju u odnosu na prethodni period. Cena premijum bezolovnog benzina bila je u rasponu od 710 do 730 dolara po toni, beležeći blagi nedeljni pad.

Odluka o zadržavanju cena goriva na domaćim pumpama sledi trend sa Mediterana, ali za razliku od okruženja, u Srbiji nije došlo do pojeftinjenja. U Hrvatskoj je dizel pojeftinio i ta cena ostaje do sledećeg utorka, dok je u Crnoj Gori dizel snižen na 1,67 evra, a benzin na 1,6 evra po litru.

Cena benzina u Srbiji nije menjana šest nedelja, dok je za dizel ovo prva stagnacija posle šesnaest uzastopnih nedelja poskupljenja. Još uvek nije izvesno koliko će iznositi akciza na derivate, jer su privremene mere smanjenja bile ograničene do 15. maja. Prema poslednjoj važećoj uredbi, akciza je iznosila 54 dinara po litru benzina i 55,53 dinara po litru dizela, dok je puna akciza određena na 72 dinara za benzin i 74 dinara za dizel.

Uredba o ograničenju cena goriva, doneta sredinom februara 2022. i produžena do 23. juna 2026, predviđa da se maloprodajna cena formira na osnovu prosečne veleprodajne cene u Srbiji, uz dodatak marže i PDV-a. Pri formiranju veleprodajne cene koristi se prosek kotacija sa Mediteranskog tržišta (PLATTS CIF Mediteran, luka Đenova/Lavera), a ne fabrička cena domaće rafinerije koja ne radi već dva meseca zbog prekida dotoka nafte.

Vlada Srbije poslednjih meseci primenjuje i vanredne mere za stabilnost tržišta, uključujući puštanje nafte i dizela iz Robnih rezervi. Maloprodajni trgovci dužni su da primene nove cene odmah po objavi Ministarstva unutrašnje i spoljne trgovine.

Pročitaj još

Domaće

Kompanija nLine razvila računovodstveni sistem „Džordan“ i objavila više od 50 stručnih radova

Mladi revizor Nemanja Jakovljević osnovao je kompaniju nLine i objavio preko 50 naučnih i stručnih radova iz oblasti revizije i računovodstva

Published

on

By

Mladi revizor Nemanja Jakovljević osnovao je kompaniju nLine i objavio preko 50 naučnih i stručnih radova iz oblasti revizije i računovodstva

Kompanija nLine, čiji je osnivač Nemanja Jakovljević, revizor i pisac, razvila je novi sistem za računovodstvene usluge pod nazivom „Džordan“, koji se pokazao kao efikasan u svim segmentima poslovanja. Jakovljević je do sada objavio više od 50 naučnih i stručnih radova iz oblasti revizije i računovodstva, a iskustvo je sticao kroz rad u nekoliko privatnih kompanija i Državnoj revizorskoj instituciji tokom šest godina.

Radnja njegovog romana „Državni revizor“ prati mladog revizora Luku i obrađuje izazove sa kojima se suočavaju stručnjaci u ovom sektoru, uključujući balans između privatnog života i profesionalnih zahteva, kao i pitanje časti i nezavisnosti u revizorskoj profesiji. Jakovljević je diplomirao na Ekonomskom fakultetu u Beogradu, završio master na Fakultetu organizacionih nauka, a deo studija proveo je na studentskoj razmeni u Češkoj. Po povratku u Srbiju, upisao je doktorat na Ekonomskom fakultetu u Beogradu.

„Moja majka već decenijama radi u računovodstvu i uz nju sam učio o tom poslu. Već kao srednjoškolac sam baratao fakturama i izvodima, ponekad čak i knjižio. Zahvaljujući tom iskustvu, shvatio sam koliko je važno imati dobrog računovođu, a zatim i koliko je značajno da se revizija kvalitetno sprovede“, istakao je Jakovljević.

Tokom proteklih šest godina, radio je na reviziji finansijskih izveštaja, ali i IT-a i svrsishodnosti, a interesovao ga je i razvoj revizije društvenih mreža. Kompanija nLine uskoro će proširiti ponudu i na revizorske usluge, a Jakovljević ističe da je prelazak u preduzetničke vode zahtevan, ali motivišući, budući da je potrebno mnogo truda da bi se došlo do klijenata.

„Naši državni fakulteti školuju dobre revizore, ali svršenim studentima najčešće nedostaju veštine vezane za komunikaciju, koje oni uglavnom stiču kroz rad“, navodi Jakovljević. On dodaje da je za efikasno suzbijanje zloupotreba u računovodstvu i reviziji presudno vraćanje koncepta časti i nezavisnosti, što ne može obezbediti nijedna tehnološka revolucija.

Pročitaj još

U Trendu