Connect with us

Domaće

Cena nafte pala 15 odsto na 95 dolara po barelu posle dogovora SAD i Irana

Otvaranje Ormuskog moreuza dovelo do pada cene gasa u Evropi za 20 odsto

Published

on

pexels-photo-1036866

Otvaranje Ormuskog moreuza dovelo do pada cene gasa u Evropi za 20 odsto

Sjedinjene Američke Države i Iran postigli su primirje sat vremena pre isteka ultimatuma o ponovnom otvaranju Ormuskog moreuza, što je dovelo do značajnog pada cena energenata na svetskom tržištu. Cena nafte pala je za oko 15 odsto, sa 110 dolara po barelu na približno 95 dolara, dok je u Evropi cena gasa zabeležila pad od 20 odsto. Primirje podrazumeva dvonedeljni prekid direktnih napada i pregovore u Islamabadu o mogućem trajnom miru, a za to vreme iranska vojska koordinira prolazak brodova kroz Ormunski moreuz.

Obe strane, i SAD i Iran, proglasile su dogovor o prekidu vatre svojom pobedom, dok je Izrael naveo da sporazum ne važi za njega niti za Liban i nastavio je sa napadima na ovu zemlju. Ormunski moreuz, kroz koji prolazi petina svetske nafte, ponovo je otvoren za plovidbu, što je trenutno stabilizovalo tržište energenata.

Tržišta su reagovala brzo – cena nafte je u jednom danu pala za oko 15 odsto, sa 110 dolara po barelu na približno 95 dolara, dok je evropski gas pojeftinio čak 20 odsto. Međutim, prema oceni Kirila Dmitrijeva, šefa Ruskog fonda za direktne investicije (RDIF) i specijalnog predstavnika ruskog predsednika za investicije i ekonomsku saradnju sa inostranstvom, globalnim energetskim tržištima biće potrebni meseci da se u potpunosti oporave čak i uz otvaranje Ormuskog moreuza.

Američki predsednik je prethodno izazvao zabrinutost dramatičnim izjavama o mogućem smaku sveta i potpunoj promeni režima, napominjući da 47 godina iznude, korupcije i smrti treba da prestanu. Ipak, noć je donela smirivanje tenzija i privremenu stabilizaciju situacije na Bliskom istoku, a tržišta su reagovala odgovarajućim korekcijama cena.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Srpski izvoz u Kinu porastao 85 odsto u četiri meseca 2026. godine

Izvoz prema Kini u prva četiri meseca 2026. godine beleži rast od 85 odsto, dok će ulaz srpskih proizvoda biti olakšan za 20 do 40 odsto

Published

on

By

Izvoz prema Kini u prva četiri meseca 2026. godine beleži rast od 85 odsto, dok će ulaz srpskih proizvoda biti olakšan za 20 do 40 odsto

Izvoz Republike Srbije u Kinu zabeležio je rast od 85 odsto u prva četiri meseca 2026. godine u odnosu na isti period prethodne godine, izjavio je predsednik Republike Aleksandar Vučić tokom zvanične posete Pekingu. Prošle godine izvoz iz Srbije u Kinu bio je veći za 20 odsto u poređenju sa 2024. godinom.

Govoreći nakon sastanka sa kineskim premijerom Li Đijangom, Vučić je naglasio da, iako su rezultati značajni, postoji prostor za dalji napredak, kako smatraju i kineski premijer i on lično. “To su i dalje nedovoljni brojevi, imamo mnogo širokog prostora koji naše kompanije mogu da iskoriste”, izjavio je Vučić.

Prva tema razgovora bila je primena ugovora o slobodnoj spoljnoj trgovini između Srbije i Kine. Vučić je istakao važnost veće aktivnosti i posvećenosti u saradnji sa kineskim kompanijama, regionalnim i lokalnim komorama, kako bi srpski proizvodi našli svoje mesto na zahtevnom kineskom tržištu. Predsednik je takođe najavio da će za dve ili tri godine ulaz srpskih vina na kinesko tržište biti olakšan za 30 odsto, dok će za poljoprivredne proizvode, uključujući med, suve i sirove šljive, smrznutu malinu, marmelade, džemove i kobasičarske proizvode, olakšice iznositi od 20 do 40 odsto.

“Sa tri trgovinska lanca smo već razgovarali i verujemo da ćemo u tim lancima moći da predstavljamo i prodajemo našu robu, rakije takođe”, naveo je Vučić.

Druga tema razgovora odnosila se na pronalaženje strateškog partnera za kompanije Jumko i Simpo, posebno važno za Vranje i jug Srbije. “To za nas nisu lake stvari, ali verujem da ćemo uspeti to da rešimo. I verujem da ćemo time dugoročno rešiti pitanje zapošljavanja u Pčinjskom okrugu, posebno u Vranju, gde smo imali i imamo uvek bezbroj problema”, istakao je Vučić.

Takođe je rečeno da su u okviru razgovora razmatrani i drugi projekti vezani za dolazak novih kompanija u Srbiju, kao i razvoj transporta, energetike i izgradnje infrastrukture. Vučić je naglasio da su kineske kompanije značajno doprinele ubrzanom infrastrukturnom razvoju Srbije.

Treća tačka bila je inovaciona saradnja, sa posebnim akcentom na veštačku inteligenciju i nuklearnu energiju. “Ponudili su nam gotovo neverovatne uslove, te ćemo morati o tome u najhitnijem roku da razgovaramo, što može bukvalno da znači spas u uslovima sve veće upotrebe veštačke inteligencije, električnih automobila, data centara i svega drugog”, izjavio je Vučić. On je dodao da je zatražio podršku kineske strane kako bi Srbija išla u korak sa najrazvijenijim zemljama u oblasti veštačke inteligencije i robotike.

Pročitaj još

Domaće

Istraživanje: 58 starijih osoba testirano, razlike u brzini rukopisa povezane sa zdravljem mozga

Učesnici od 62 do 92 godine, od kojih 38 sa kognitivnim oštećenjem, pokazali specifične obrasce tokom zadataka pisanja

Published

on

By

Učesnici od 62 do 92 godine, od kojih 38 sa kognitivnim oštećenjem, pokazali specifične obrasce tokom zadataka pisanja

Novo istraživanje sprovedeno među korisnicima domova za stare u Portugalu pokazalo je da brzina i složenost rukopisa mogu ukazivati na zdravlje mozga kod starijih osoba. U studiji je učestvovalo 58 ispitanika starosti od 62 do 92 godine, a kod 38 njih već je bio dijagnostikovan neki oblik kognitivnog oštećenja.

Tokom testiranja, učesnici su koristili digitalnu olovku i tablet za rešavanje zadataka različite težine. Prvi zadatak, koji je podrazumevao crtanje 10 horizontalnih linija ili najmanje 10 tačaka u roku od 20 sekundi, nije pokazao značajnu vezu sa kognitivnim oštećenjem. Međutim, prilikom složenijih zadataka, kao što je prepisivanje rečenice sa kartice ili pisanje diktirane rečenice, naučnici su uočili jasne razlike, naročito kod diktata.

Tri pokazatelja su bila posebno istaknuta: vertikalna veličina slova, vreme početka pisanja i ukupno trajanje zadatka. Glavna autorka studije, dr Ana Rita Matijaš, vanredna profesorka Univerziteta u Evori, izjavila je: „Pisanje nije samo motorička aktivnost; ono je prozor u mozak.“ Dodala je da starije osobe sa kognitivnim oštećenjem pokazuju specifične obrasce u vremenskom rasporedu i organizaciji pokreta tokom pisanja, te da zadaci diktata dodatno opterećuju kognitivne resurse jer zahtevaju istovremeno slušanje, obradu jezika i koordinaciju pokreta.

Istraživanje sugeriše da bi zadaci pisanja mogli predstavljati praktičan, pristupačan i neinvazivan metod za rano otkrivanje kognitivnog propadanja. Međutim, autori napominju da su potrebne dodatne, dugoročne studije sa većim i raznovrsnijim uzorcima kako bi se ovi nalazi potvrdili i eventualno primenili u kliničkoj praksi.

Pročitaj još

Domaće

Privatni detektivi u Srbiji obavili 55 testova za industrijsku špijunažu u jednoj firmi

Poligraf korišćen u građanskim parnicama, 100 odsto preciznosti prema detektivima, dok kompanije traže opsežne bezbednosne provere kadra

Published

on

By

Poligraf korišćen u građanskim parnicama, 100 odsto preciznosti prema detektivima, dok kompanije traže opsežne bezbednosne provere kadra

Privatni detektivi u Srbiji sve češće se angažuju na poslovima prikupljanja informacija i bezbednosnih provera za kompanije, a poligraf, instrument koji ima istoriju dužu od 100 godina, sada se koristi i u civilnim građanskim parnicama, uz tvrdnju detektiva da je 100 odsto precizan. Direktor Poligraf centra i detektivske agencije Nikola Novak navodi da je poligraf instrument koji ne greši, dok samo ispitivač može da pogreši u tumačenju rezultata. On ističe da je poligraf priznat kao dokaz na sudovima u Japanu, Indiji, Americi i Mađarskoj, a u Srbiji ga sve češće traže klijenti i policijske službe za izradu izveštaja sa pečatom i mišljenjem.

U jednom od slučajeva industrijske špijunaže, privatna detektivska agencija sprovela je 55 testova zaposlenih u jednoj firmi, što je trajalo danima, kako bi identifikovala osobu koja je kontinuirano odavala poverljive informacije konkurenciji. Osoba, koja je bila godinama zaposlena i imala pristup velikom broju informacija, otkrivena je kao deo ‘payroll-a’ konkurentske firme, od koje je mesečno primala novac za dostavljanje imena klijenata i poverljivih podataka. Prema rečima Novaka, zaposleni su bili iznenađeni ovim otkrićem, jer nisu sumnjali na tog čoveka.

Savremeni privatni detektivi u Srbiji ističu da se danas njihov rad više oslanja na analizu i proveru podataka nego na tradicionalno praćenje partnera ili upotrebu filmskih rekvizita. Poligraf meri fiziološke reakcije koje nisu pod kontrolom svesti, a trema i stres ne utiču na rezultate, tvrdi Novak. “Svako ko dođe na poligraf ima tremu, ali nema šanse da poligraf pokaže da neko laže samo zbog neprijatnosti ili stresa. Moj posao je da osobu smirim, a onog ko je kriv ne mogu da smirim, jer se plaši da ne bude otkriven”, navodi Novak.

Detektivi takođe sprovode specijalizovane testove za špijunažu i sabotažu kada kompanije sumnjaju na curenje informacija. Bez upotrebe tehničkih sredstava, laž se može otkriti kroz tehniku postavljanja pitanja, pri čemu istina može biti ispričana iz više uglova, dok laž zahteva mehanično ponavljanje iste priče. Novak naglašava da su u realnom poslu dvogledi i mantili beskorisni, jer privlače pažnju, a detektivski rad zahteva diskreciju i analitičnost.

Pročitaj još

U Trendu