Connect with us

Domaće

Poljoprivrednici u BiH upozoravaju na skok cena hrane do 70 odsto zbog rasta troškova

Mineralna đubriva poskupela i do 50 odsto, gorivo i đubrivo čine polovinu troškova proizvodnje, moguća nestašica osnovnih namirnica

Published

on

pexels-photo-27624218

Mineralna đubriva poskupela i do 50 odsto, gorivo i đubrivo čine polovinu troškova proizvodnje, moguća nestašica osnovnih namirnica

Poljoprivrednici u Bosni i Hercegovini procenjuju da bi cene osnovnih prehrambenih proizvoda mogle da porastu i do 70 odsto do žetve, upozoravajući na posledice trenutne situacije na tržištu inputa i globalne poremećaje u snabdevanju. Prema njihovim rečima, aktuelno dvonedeljno primirje između Sjedinjenih Američkih Država i Irana nije ublažilo već nastalu štetu, naročito zbog rasta cena i nestašica ključnih inputa za proizvodnju hrane.

Predsednik Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH Nedžad Bićo izjavio je da su mineralna đubriva poskupela i do 50 odsto, dok je njihova dostupnost dodatno otežana usled zabrana izvoza iz Kine i Rusije. “Sada smo više uložili, a mora nešto i da se zaradi. Kad se podvuče crta, to je veliko poskupljenje. Možda će ove godine čak biti i veće zasađene površine, ali će rod biti manji zbog manjka đubriva i njegove visoke cene. Strahujem da će poskupljenja ići do 70 odsto, pod uslovom da nas zaobiđu suše i poplave”, rekao je Bićo.

Uslovi prolećne setve dodatno su otežani rastom cena goriva, semena i zaštitnih sredstava, pri čemu đubrivo i gorivo čine gotovo polovinu ukupnih troškova. Poljoprivrednici ističu i da akcize nisu ukinute, subvencionisano gorivo za poljoprivrednike ne postoji, a izostala je i intervencija gorivom iz robnih rezervi.

Dugogodišnji predsednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača – mlekara Republike Srpske Vladimir Usorac ocenio je da je krah poljoprivrede u BiH neizbežan: “Sve je poskupelo, a nikakvih mera nema. Kolege iz Federacije su čak i optimistične kada prognoziraju samo poskupljenja. Plašim se da će doći do potpunih nestašica.”

Poljoprivrednici u BiH napominju da cene hrane prate globalne trendove, a aktuelna energetska kriza dodatno podstiče rast cena na tržištu. U takvim okolnostima, proizvođači očekuju da će krajnji proizvodi biti značajno skuplji, dok istovremeno postoji rizik od smanjenog roda i mogućih nestašica osnovnih namirnica.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Pravoslavni vernici obeležavaju Vaskrs, rasprava o jeziku sa dva pravilna izraza

Vernici širom Srbije slave Vaskrs 11. aprila 2026, dok se istovremeno koristi i izraz Uskrs kao deo narodnog jezika

Published

on

By

Vernici širom Srbije slave Vaskrs 11. aprila 2026, dok se istovremeno koristi i izraz Uskrs kao deo narodnog jezika

Pravoslavni vernici širom Srbije danas, 11. aprila 2026, obeležavaju jedan od najznačajnijih hrišćanskih praznika – Vaskrs. Kao i svake godine, javnost raspravlja o tome koji je izraz pravilan: „Uskrs“ ili „Vaskrs“. Prema pravopisnim pravilima i mišljenju jezičkih stručnjaka, oba izraza su ispravna, ali se razlika ogleda u poreklu i upotrebi.

Izraz „Vaskrs“ potiče iz srpskoslovenskog jezika i tradicionalno se koristi u okviru Srpske pravoslavne crkve i književnosti. Ovaj oblik bio je standard u svim krajevima pod upravom Srpske pravoslavne crkve do sredine XVIII veka. S druge strane, izraz „Uskrs“ pripada narodnom jeziku i nastao je kao autentična prilagodba crkvenih izraza svakodnevnom govoru.

Sveštenik Zoram Perković izjavio je: „Pravilno je reći i jedno i drugo, bitno je da se razumemo.“ Lingvistički gledano, oba izraza su ispravna i prihvaćena, a izbor između njih zavisi od konteksta i lične tradicije.

Obeležavanje Vaskrsa u Srbiji prate i tradicionalni običaji i narodno verovanje, dok rasprava o jezičkoj ispravnosti ostaje aktuelna svake godine tokom praznika. Iako su pravila jezika jasna, praksa pokazuje da se oba oblika koriste širom zemlje, kako u medijima, tako i u svakodnevnim razgovorima.

Pročitaj još

Domaće

Srbija povećala BDP za 1,9 odsto, deficit budžeta porastao na 70,5 milijardi dinara

U prva dva meseca 2026. godine zabeležen rast izvoza od 1,6 odsto, dok je uvoz pao za 3,5 odsto

Published

on

By

U prva dva meseca 2026. godine zabeležen rast izvoza od 1,6 odsto, dok je uvoz pao za 3,5 odsto

Realni bruto domaći proizvod (BDP) Srbije u prva dva meseca 2026. godine porastao je za 1,9 odsto u odnosu na isti period prethodne godine, što je za 0,9 procentnih poena više nego u isto vreme 2025, pokazuju podaci iz najnovijeg izdanja Makroekonomskih analiza i trendova (MAT). Istovremeno, deficit budžeta dostigao je 70,5 milijardi dinara, što predstavlja povećanje od 44,8 milijardi dinara u poređenju sa istim periodom prošle godine.

Najveći doprinos rastu BDP-a imali su sektori ostalih usluga, građevinarstva i neto poreza, dok je industrija zabeležila negativan uticaj. Industrijska proizvodnja je u februaru 2026. godine bila neznatno niža nego u istom mesecu 2025, uz napomenu da je februar imao jedan radni dan manje i da su poslovanje pančevačke rafinerije i geopolitički izazovi uticali na rezultat.

U spoljnotrgovinskoj razmeni, robni izvoz Srbije porastao je za 1,6 odsto međugodišnje, dok je robni uvoz smanjen za 3,5 odsto. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je približno 85 odsto, što je značajno više u odnosu na 80,7 odsto godinu dana ranije.

U sektoru trgovine na malo, promet robe u februaru 2026. bio je realno veći za 4,6 odsto nego u istom mesecu prethodne godine. U januaru 2026. godine prosečna neto zarada u Srbiji porasla je nominalno za 10,2 odsto, a realno za 7,6 odsto u odnosu na januar prethodne godine.

Inflacija je u januaru i februaru 2026. godine iznosila 0,3 odsto i 0,5 odsto na mesečnom nivou, dok je međugodišnja inflacija u tim mesecima bila 2,4 odsto i 2,5 odsto. Od septembra 2025. inflacija se kreće u okviru cilja Narodne banke Srbije, ispod tri odsto, zahvaljujući ograničenju marži u trgovini robom široke potrošnje, koje je prestalo da važi od marta 2026. godine.

Međugodišnja inflacija u Srbiji u februaru 2026. iznosila je 2,5 odsto, dok je u Evropskoj uniji bila 2,1 odsto, a u evrozoni 1,9 odsto.

Pročitaj još

Domaće

Vlada Srbije smanjuje akcize na gorivo na 54 i 55,53 dinara po litru do 24. aprila

Akcize na bezolovni benzin i dizel privremeno umanjene za 20 odsto zbog rasta cena nafte na svetskom tržištu

Published

on

By

Akcize na bezolovni benzin i dizel privremeno umanjene za 20 odsto zbog rasta cena nafte na svetskom tržištu

Vlada Republike Srbije donela je dopunu Uredbe o ograničenju visine cena derivata nafte, kojom se u periodu od 10. aprila do 24. aprila 2026. godine dodatno umanjuju akcize na gorivo. Akciza na bezolovni benzin iznosiće 54 dinara po litru, dok će za dizel biti određena na 55,53 dinara. Ova mera predstavlja privremeno smanjenje akciza na derivate nafte za 20 odsto, što je maksimalno dozvoljeno Zakonom o akcizama, a odluka je doneta sredinom marta 2026. godine.

Prema saopštenju Ministarstva finansija, država preuzima deo fiskalnog tereta s obzirom na rast cena sirove nafte na globalnom tržištu, te smanjuje iznose akciza na olovni i bezolovni benzin, kao i na gasna ulja ili dizel. Ovo privremeno smanjenje omogućava da rast cena goriva ne dostigne dvocifreni procenat, što je slučaj u nekim susednim državama. Prethodno sprovedena mera smanjenja akciza za 20 odsto primenjena je pre mesec dana i ostaje na snazi do 24. aprila 2026. godine.

Uredbom su tako utvrđene sledeće cifre: akciza na bezolovni benzin iznosi 54 dinara po litru, dok je za dizel određena na 55,53 dinara. Ove mere imaju za cilj da stabilizuju cene goriva na domaćem tržištu u uslovima povećanih svetskih cena sirove nafte, kako je objavljeno u Službenom glasniku.

Pročitaj još

U Trendu