Connect with us

Domaće

Trgovinski lanci u Crnoj Gori ostvarili prihode od 1,12 milijardi evra uz marže do 4,3 odsto

Najveći lanac Voli zabeležio je neto dobit od 16 miliona evra, dok prosečna profitna marža trgovaca u Srbiji iznosi 2,8 odsto

Published

on

pexels-photo-4971909

Najveći lanac Voli zabeležio je neto dobit od 16 miliona evra, dok prosečna profitna marža trgovaca u Srbiji iznosi 2,8 odsto

Najveći trgovački lanci u Crnoj Gori ostvarili su u 2025. godini ukupne prihode veće od 1,12 milijardi evra, ali im neto profitne marže jedva prelaze 4 odsto, pokazuju ekonomske analize. Kompanija Voli, vodeći trgovinski lanac u Crnoj Gori, imala je prihod od oko 390 miliona evra i neto dobit od 16 miliona evra, što odgovara neto marži od 4,1 odsto.

HD Laković je ostvario najveću neto maržu među konkurentima, sa 4,3 odsto, dok je dobit po zaposlenom iznosila 7.200 evra, a povrat na imovinu 8 odsto. Domaća trgovina beleži neto maržu od 2,5 odsto, a Idea CG svega 0,5 odsto, iako je promet te kompanije bio gotovo 276 miliona evra.

Niske marže karakteristične su za maloprodaju robe široke potrošnje u regionu. U Crnoj Gori su dodatno pritisnute visokim uvozom, cenovnim ratom među lancima, rastom troškova rada, skupom logistikom i gorivom, kao i inflatornim pritiscima na nabavne cene.

Slična je situacija i u Srbiji, gde trgovci prema podacima Privredne komore Srbije beleže prosečnu neto profitnu stopu od svega 2,8 odsto. U 2024. godini profit je opao za četvrtinu u odnosu na prethodnu godinu, a tri od četiri najveća trgovinska lanca poslovala su sa gubicima. Iako su bruto marže često iznad 45 odsto, operativna efikasnost (EBIT) iznosi između 0,91 i 1,42 odsto. Vlada Srbije je krajem godine ograničila marže i rabate trgovcima kako bi odgovorila na rast cena, a novi zakon donet je u martu 2026. godine.

Uporedni podaci pokazuju da su profitne marže i u Evropskoj uniji niske. U Austriji, koja ima sličan broj potrošača kao Srbija, prosečna profitabilnost u maloprodaji hrane kreće se između 0,5 i 2,5 odsto. SPAR, lider tržišta, ostvario je 2024. godine dobit pre oporezivanja od 255 miliona evra, što odgovara marži od 1,7 odsto, dok je neto marža u REWE oko 1 odsto. Diskonter Lidl, koji posluje i u Srbiji, ima efikasnost između 2 i 3 odsto. Bruto marže u Austriji su znatno niže nego u Srbiji i Crnoj Gori i iznose između 20 i 25 odsto.

Zaključak je da su male profitne marže karakteristika maloprodajnog sektora, kako u regionu tako i u Evropskoj uniji, uprkos velikim prometima i prihodima.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Visa imenovala Sergija Martinčuka za rukovodioca poslovanja na 17 tržišta

Novi regionalni menadžer iz Ciska preuzima odgovornost za strategiju digitalnih plaćanja u Ukrajini, Moldaviji i još 15 tržišta

Published

on

By

Novi regionalni menadžer iz Ciska preuzima odgovornost za strategiju digitalnih plaćanja u Ukrajini, Moldaviji i još 15 tržišta

Kompanija Visa, svetski lider u digitalnim plaćanjima, imenovala je Sergija Martinčuka za višeg potpredsednika i regionalnog menadžera za oblast koja obuhvata Ukrajinu, Moldaviju, Južnu i Istočnu Evropu, centralnu Aziju i Kavkaz, saopšteno je iz kompanije. Martinčuk će iz Kijeva upravljati poslovanjem i strategijom na ukupno 17 tržišta, preuzimajući funkciju od Kristine Doroš, koja je prešla na globalnu poziciju u sedištu kompanije Visa u San Francisku u okviru sektora Value Added Services.

U fokusu njegovog rada biće jačanje saradnje sa finansijskim institucijama, regulatorima, bankama, trgovcima i tehnološkim partnerima, kao i ubrzanje procesa digitalizacije plaćanja u regionu. Pre dolaska u Vizu, Martinčuk je skoro dve decenije bio na rukovodećim pozicijama u kompaniji Cisco, gde je sticao iskustvo u digitalnim transformacijama i operativnom menadžmentu.

“Čast mi je što se pridružujem kompaniji Visa i što ću voditi ovaj dinamičan region u trenutku koji je izuzetno važan za industriju plaćanja”, izjavio je Sergij Martinčuk. Po obrazovanju, on je stručnjak u oblastima računarskih nauka i finansija, a tokom karijere je upravljao velikim organizacijama, podsticao rast i gradio odnose poverenja sa klijentima, partnerima i regulatorima.

Prema navodima kompanije, ovo imenovanje deo je šire strategije jačanja prisustva i inovacija na tržištima digitalnih plaćanja u regionu koji obuhvata ukupno 17 zemalja.

Pročitaj još

Domaće

Evropska unija povećala troškove uvoza energenata za 30 milijardi evra zbog krize

EU je tokom 2025. potrošila 340 milijardi evra na energente, dodatnih 24 milijarde od februara 2026.

Published

on

By

EU je tokom 2025. potrošila 340 milijardi evra na energente, dodatnih 24 milijarde od februara 2026.

Troškovi Evropske unije za uvoz nafte i gasa porasli su za više od 30 milijardi evra od početka sukoba na Bliskom istoku, izjavio je evropski komesar za energetiku Dan Jergensen. Evropska komisija insistira na ubrzanju prelaska energetskog sistema EU na alternativne izvore energije. „Troškovi EU za nabavku fosilnih energenata od početka sukoba povećani su za više od 30 milijardi evra“, rekao je Jergensen na konferenciji za novinare u Briselu.

Prema podacima Evropske komisije, 57 odsto energije koju Unija troši dolazi iz uvoza ugljovodonika. Tokom 2025. godine, EU je za uvoz energenata izdvojila oko 340 milijardi evra, dok je od 28. februara 2026. godine, od početka sukoba između Izraela, SAD i Irana, potrošeno dodatnih 24 milijarde evra.

Evropska komisija je u aprilu predstavila plan za prevazilaženje energetske krize, koji uključuje ubrzanje prelaska na čiste izvore energije unutar EU. “Troškovi su značajno porasli zbog geopolitičkih tenzija, što dodatno potvrđuje potrebu za većim ulaganjem u obnovljive izvore”, naglasio je Jergensen.

EU nastavlja sa merama za smanjenje zavisnosti od uvoza fosilnih goriva, uz fokus na diverzifikaciju energetskih izvora i povećanje energetske bezbednosti, navodi se u saopštenju Evropske komisije.

Pročitaj još

Domaće

Projekat „Svaka limenka se računa“ prikupio više od 900 hiljada limenki u Srbiji

Više od 900 hiljada aluminijumskih limenki prikupljeno tokom 2025. godine, uz podršku Ball Corporation i saradnju sa 20 događaja

Published

on

By

Više od 900 hiljada aluminijumskih limenki prikupljeno tokom 2025. godine, uz podršku Ball Corporation i saradnju sa 20 događaja

Inicijativa „Svaka limenka se računa“ zabeležila je rekordnu godinu u Srbiji, prikupivši više od 900 hiljada iskorišćenih aluminijumskih limenki tokom 2025. godine, koje su upućene na reciklažu i vraćene u proizvodni ciklus. Ovaj rezultat, saopštili su iz projekta, ukazuje na rastuću svest građana o reciklaži i potvrđuje spremnost javnosti da se uključi u očuvanje životne sredine kada postoje adekvatni uslovi.

Tokom prethodnih 12 meseci, projekat je realizovan u saradnji sa više od 20 manifestacija i događaja širom Srbije i regiona, uključujući EXIT festival, Business Run, Arsenal Fest, Limenka Teatar Fest, kao i brojne street food i urbane manifestacije. Akcije su obuhvatile sakupljanje ambalaže i direktnu edukaciju posetilaca o značaju reciklaže, a značajan deo aktivnosti sproveden je i u saradnji sa Udruženjem građana Bodrog.

Nemanja Marjanović, koordinator projekta, izjavio je: „Ovaj rezultat pokazuje da postoji stvarna spremnost građana da učestvuju u reciklaži, ali i koliko je važno dalje razvijati infrastrukturu i dostupnost sistema – dakle primarnu selekciju kao i raditi na uvođenju depozitnog sistema, među građanima poznatijeg kao kaucionog, koji će omogućiti sakupljanje, selekciju i zatim reciklažu iskorišćene ambalaže.”

Projekat je veliki deo aktivnosti usmerio ka inovativnim aktivacijama i interakciji sa publikom, približavajući koncept cirkularne ekonomije posebno mlađim generacijama. Podršku projektu pruža Ball Corporation, sa ciljem širenja svesti o važnosti pravilnog upravljanja otpadom. Posebno je istaknuto da reciklaža aluminijuma omogućava uštedu i do 95 odsto energije u odnosu na proizvodnju iz primarnih sirovina, dok se materijal može reciklirati neograničen broj puta bez gubitka kvaliteta.

Rast količine prikupljenih limenki iz godine u godinu potvrđuje pozitivne promene u odnosu prema otpadu u Srbiji. Projekat „Svaka limenka se računa“ nastaviće sa širenjem mreže partnera i edukacijom građana u cilju jačanja doprinosa zaštiti životne sredine.

Pročitaj još

U Trendu