Connect with us

Ostali sportovi

Najduži prekidi u istoriji Formule 1: od duela Sena-Prost do dominacije Šumahera

Michael Schumacher i Mika Häkkinen obeležili su parone devedesetih, dok je Ayrton Senna u sezoni 1990. čekao sedam nedelja na revanš protiv Alaina Prosta

Published

on

pexels-photo-29283585

Michael Schumacher i Mika Häkkinen obeležili su parone devedesetih, dok je Ayrton Senna u sezoni 1990. čekao sedam nedelja na revanš protiv Alaina Prosta

Formula 1 je kroz istoriju retko pravila dugačke pauze tokom sezone, ali svaki put kada se to dogodi, navijače i analitičare podseća na neka od najuzbudljivijih razdoblja šampionata. Današnji petonedeljni prekid, uzrokovan promenama u kalendaru nakon trka u Bahreinu i odlaganja događaja u Saudijskoj Arabiji, izaziva osećaj neizvesnosti i nostalgije, posebno u eri kada su timovi fokusirani na što više vožnje i testiranja zbog novih tehničkih pravila.

Poslednji put kada su ljubitelji Formule 1 morali da čekaju toliko između dve trke bio je 2012. godine, tokom tradicionalnog letnjeg odmora. Međutim, kalendar se od tada zgusnuo, a broj trka povećao, pa su ovakve pauze postale prava retkost. U prošlosti, tokom devedesetih, viđeni su slični paroni: u sezonama 1991, 1998. i 1999. razmak između dve trke znao je da traje i po pet nedelja. Posebno je upamćen kraj 1998. godine, kada su Michael Schumacher i Mika Häkkinen vodili žestoku borbu za titulu, a poslednje dve trke su bile razdvojene upravo tim intervalom, što je dodatno rasplamsalo iščekivanje navijača. Sličan ritam zadržan je i početkom sledeće sezone.

Za najduži razmak između dve trke u modernoj eri mora se vratiti u rane devedesete. Tokom 1990. godine, kada je rivalitet između Ayrtona Sene i Alaina Prosta bio na vrhuncu, sezona je počela pobedom Sene u Feniksu, gde je vodio briljantnu borbu sa Jeanom Alesijem. U nastavku, na trci u Interlagosu, Senna je bio blizu trijumfa na domaćem terenu, ali ga je incident sa Satoruom Nakajimom, tadašnjim timskim kolegom Alesija, koštao pobede. Nakon toga, kako je bilo predviđeno kalendarom, usledio je rekordni paron od sedam nedelja pre treće trke u Imoli, što je dalo Prost-u i Senni dovoljno vremena da analiziraju prethodna dešavanja i dodatno podgreje rivalitet između Ferrarija i McLarena.

Ipak, ni taj period ne može da se meri sa pauzama iz pedesetih i šezdesetih godina prošlog veka, kada je šampionat bio potpuno drugačije strukturisan. Najduži zabeleženi prekid desio se 1965. godine: Jim Clark je trijumfovao na otvaranju sezone u Istočnom Londonu u Južnoj Africi, 1. januara, dok je sledeća bodovana trka održana tek gotovo pet meseci kasnije, 30. maja, kada je Graham Hill pobedio na Velikoj nagradi Monaka. Tokom tih 149 dana, vozači su nastupali na brojnim nebodovanim trkama i Tasman seriji, ali je za titulu odlučujuće bilo strpljenje i priprema tokom izuzetno dugih pauza.

Dugotrajni prekidi dešavali su se i između sezona. Posle prve, istorijske šampionske godine 1950, čekalo se čak 266 dana do početka sledeće godine, što je i danas najduži interval između dve trke u istoriji Formule 1. Za poređenje, pandemija COVID-19 2020. godine izazvala je paron od 217 dana, što je treći najduži prekid u istoriji ovog sporta. Sve to pokazuje koliko su ritam i dinamika šampionata značajno promenjeni tokom decenija, čineći današnje pauze istovremeno izuzetkom i povratkom korenima takmičenja.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Ostali sportovi

Maks Verstapen izrazio zabrinutost za budućnost Formule 1, traži promene u sportu

Četvorostruki šampion ističe potrebu za promenama u pravilima, ali želi da F1 ostane kvalitetan sport i nakon njegove karijere

Published

on

By

Četvorostruki šampion ističe potrebu za promenama u pravilima, ali želi da F1 ostane kvalitetan sport i nakon njegove karijere

Maks Verstapen, četvorostruki šampion Formule 1, javno je govorio o svom stavu prema aktuelnom stanju u ovom sportu tokom događaja u Amsterdamu, gde je bio gost u okviru programa posvećenog F1. Nakon brojnih spekulacija o njegovom nezadovoljstvu i mogućem povlačenju iz najprestižnijeg automobilističkog takmičenja, Verstapen je istakao da mu je prioritet da Formula 1 ostane kvalitetan sport, čak i ako on odluči da se povuče za nekoliko godina.

“Samo pokušavam da se prilagodim onome što je trenutno dostupno. Čak i ako se povučem kroz nekoliko godina, želim da F1 ostane pristojan sport”, naglasio je Verstapen, ističući da i dalje nije doneo konačnu odluku o svojoj budućnosti, ali da ga zanima dugoročni kvalitet samog sporta.

Verstapen je naglasio potrebu za izmenama u pravilima, navodeći: “Nešto mora da se promeni.” Dodao je i da bi voleo da se u budućnosti vrate motori sa deset ili osam cilindara, poput V10 ili V8, mada je svestan da je tako nešto teško ostvarivo bez radikalnog zaokreta u celokupnoj organizaciji Formule 1. Istovremeno, istakao je da trenutni pravilnik ima nedostatke: “Razgovaramo sa F1 i FIA, ali problem je što ovo pravilo ne funkcioniše kako treba. Ne žele to javno da priznaju, ali promene koje sprovode to pokazuju.”

Njegova izjava dolazi u trenutku kada se spekuliše o njegovoj budućnosti u timu Red Bull i mogućem prelasku u druge velike timove poput Mercedesa ili Ferrarija. Nedavno je objavljena informacija da Gianpiero Lambiase, Verstapenov glavni trkački inženjer, napušta Red Bull. “Obavestio me je o ponudi i rekao sam mu da bi bio lud da je ne prihvati. Već smo sve zajedno ostvarili, a ponuda mu pruža sigurnost. Pitao me je za mišljenje i rekao sam mu da mora da je prihvati. To je želeo da čuje”, istakao je Verstapen.

Ove izjave pokazuju Verstapenovu odlučnost da bude iskren i transparentan u vezi sa sopstvenom karijerom, ali i sa budućnošću Formule 1, u kojoj želi da vidi napredak i kvalitet, bez obzira na lične planove.

Pročitaj još

Ostali sportovi

Álex Márquez veruje u napredak Ducatija i nastavak karijere Marka Márqueza

Španac ističe motivisanost tima pred trku u Heresu i smatra da će njegov brat Marc ostati još nekoliko sezona u MotoGP-u

Published

on

By

Španac ističe motivisanost tima pred trku u Heresu i smatra da će njegov brat Marc ostati još nekoliko sezona u MotoGP-u

Álex Márquez, vozač MotoGP-a, sledeće nedelje će proslaviti 30. rođendan, što se poklapa sa Velikom nagradom Španije u Heresu, mestu gde je 2020. godine zabeležio svoju prvu pobedu u nedeljnoj trci. Ove sezone situacija na stazi se značajno promenila, pre svega zahvaljujući snažnom nastupu Aprilije. Ipak, Márquez zadržava čvrstu veru u mogućnosti Ducatija i tehničkog direktora Gigi Dall’Igne da ostanu u vrhu i naprave uspešnu sezonu.

Govoreći o rivalstvu sa Aprilijom i očekivanjima od Ducatija, Márquez navodi: „Ducati dominira poslednjih sedam ili osam godina, još od 2018. godine, kada su već tada imali konkurentnu mašinu sa Doviziosom i Iannonem. Tokom svih ovih sezona, uvek su uspevali da dodatno unaprede motocikl, čak i kada su svi mislili da više nema prostora za napredak. Zato verujem u ovu ekipu i u način na koji rade – imaju glad za pobedama i uverenje da mogu ponovo da dominiraju.”

Na pitanje o inovacijama Aprilije, poput „F kanala” i novih otvora na motociklu, Márquez objašnjava da nije dovoljno blizak fabričkom timu da bi znao da li su u Ducatiju iznenađeni novitetima rivala. „Normalno je da svako pokušava nešto novo. Ducati je dugo bio lider, ali ponekad neko pogodi rešenje koje funkcioniše. Međutim, ti vidljivi dodaci nisu jedino što pravi razliku – većina važnih stvari ostaje nevidljiva oku,” dodaje Márquez.

Kada je reč o ambicijama unutar Ducatija, Márquez ističe da Gigi Dall’Igna, tehnički direktor, pokazuje snažnu želju za pobedama. „Gigi je prvi koji se uzruja kada motocikli nisu u vrhu. Cilj tima je da svih šest Ducatijevih vozača budu među prvom šestoricom, a Dall’Igna tu energiju prenosi na celu fabriku i sve timove, uključujući Gresini. Zato verujem da imaju potrebnu motivaciju i uverenje da preokrenu trenutnu situaciju.”

Márquez je govorio i o realnim ciljevima za sezonu, ističući da se pravi rezultatski planovi postavljaju nakon šest ili sedam trka, a ne na samom početku godine. „Možete reći da vam je cilj titula, ali realnost se zna tek posle nekoliko trka. Prošle godine sam išao iz trke u trku, tražeći maksimum na svakom nastupu, i to je pristup koji daje rezultate,” kaže Márquez.

Upitan o spekulacijama da bi njegov brat, Marc Márquez, mogao da se povuče na kraju godine, Álex je kategoričan: „Marc će odlučiti sam. On je vlasnik svog života i zna kada je vreme za povlačenje. Uvek je govorio da će ga više fizička sprema nego glava naterati da se povuče. Mislim da Marc ima još nekoliko godina u MotoGP-u, bez brige.”

Pored toga, Márquez je komentarisao i pristup drugih vozača, poput Marca Bezzecchija, koji je lider i pobednik prve tri trke, ali nastupa sa nižim ambicijama. „Možda želi da ide trku po trku, ali na kraju, titula je rezultat doslednosti tokom sezone. U ovom sportu sve se brzo menja i potrebno je imati pravu mentalnu postavku,” zaključio je Márquez.

Pročitaj još

Ostali sportovi

Marc Márquez otvoreno o izazovima i ambicijama posle prelaska na Ducati

Devetostruki svetski šampion otkrio najnapetiji trenutak karijere i ulogu porodice u svojoj podršci

Published

on

By

Devetostruki svetski šampion otkrio najnapetiji trenutak karijere i ulogu porodice u svojoj podršci

Marc Márquez, devetostruki svetski šampion u motociklizmu, govorio je o ključnim trenucima svoje bogate karijere, izazovima i budućnosti tokom gostovanja u prvom izdanju podkasta kompanije za digitalno bankarstvo Imagin. Márquez je tom prilikom detaljno analizirao sopstvenu strast prema takmičenju, odnos sa porodicom i uticaj teških povreda na odluke koje je donosio tokom godina na stazi i van nje.

Márquez je posebno istakao da je najnapetiji trenutak u karijeri doživeo kada je prvi put testirao motocikl Ducati u Valensiji. “Dan kada sam bio najnervozniji bio je kada sam probao Ducati u Valensiji. To je više bilo zbog pritiska, jer ljudi već znaju ko je Marc Márquez. Više od nervoze, to je bila ta pritisak da se vidi da li ću biti brz sa tom motorom ili ne. Pitao sam se da li ću znati da vozim Ducati, a inženjeri su mi govorili da sam lud što uopšte sumnjam u to”, izjavio je Márquez.

Mnogo prostora u razgovoru posvetio je i svojoj ambiciji da nastavi osvajati titule. “Brojevi su dobri, nisu loši – devet svetskih titula, 73 pobede i 126 podijuma u MotoGP. Kada ih čujete, pomislite da je dosta, ali kada imate strast prema nečemu, to postaje kao zavisnost od adrenalina i takmičenja. Ne bih rekao da imam zavisnost od vožnje motora, već od takmičenja i pobede. Samo pobeda donosi osećaj nagrade, jer iza toga stoji veliki trud. Nije samo doći i voziti, postoji priprema iza svega”, rekao je Márquez.

Osvrćući se na period proveden u Hondi, gde je deset godina sarađivao sa istim mehaničarima i ljudima iz tima, Márquez je istakao koliko mu je bilo teško doneti odluku o promeni. “Najviše me je zaustavljalo srce, to što sam proveo deset godina sa istom ekipom. Bez obzira na uspehe, kada probate nešto novo, izlažete se velikom pritisku i javnosti. Nisam želeo da karijera završi posle povrede 2020. godine. Vratio sam se i opet pobeđivao, tako da sam za sebe zatvorio taj krug. Sada sve što dođe, dobrodošlo je, ali ambicija i želja za pobedom ostaju iste”, istakao je Márquez.

Veliku zaslugu za svoju motivaciju pripisuje porodici, posebno bratu Álexu Márquezu i dedi, koji su mu uvek pružali bezuslovnu podršku. “Álex nije samo moj brat, on je i moj najbolji prijatelj i kolega. Putujemo zajedno, takmičimo se zajedno i prošle godine smo imali sezonu koju je nemoguće ponoviti. Oboje smo mnogo naučili jedan od drugog, kako kao sportisti, tako i kao osobe”, naglasio je Márquez.

Govoreći o strahu i rizicima u sportu, Márquez je istakao da je tokom karijere često ignorisao opasnost: “Unutar staze jedno od mojih najvećih prednosti i slabosti bilo je što nisam video strah ni opasnost. Na tome sam morao da radim, da naučim gde ne treba previše da rizikujem. Najviše me je tome naučilo iskustvo sa povredama.”

Na pitanje o budućnosti, devetostruki prvak je poručio da će se takmičiti dokle god mu telo dozvoljava: “Svaki put kažem – dok moje telo izdrži. Znam da ću karijeru završiti pre zbog tela nego zbog mentaliteta i želje za takmičenjem.”

Márquez je takođe istakao da ga tokom karijere nikada nije vodio novac, iako je uvek imao dobre ugovore zahvaljujući rezultatima. “Moja sportska karijera nikada se nije vodila novcem, ali sam uvek bio dobro plaćen, što je normalno kad pobeđujete”, zaključio je Márquez.

Pročitaj još

U Trendu