Connect with us

Ostali sportovi

Najduži prekidi u istoriji Formule 1: od duela Sena-Prost do dominacije Šumahera

Michael Schumacher i Mika Häkkinen obeležili su parone devedesetih, dok je Ayrton Senna u sezoni 1990. čekao sedam nedelja na revanš protiv Alaina Prosta

Published

on

pexels-photo-29283585

Michael Schumacher i Mika Häkkinen obeležili su parone devedesetih, dok je Ayrton Senna u sezoni 1990. čekao sedam nedelja na revanš protiv Alaina Prosta

Formula 1 je kroz istoriju retko pravila dugačke pauze tokom sezone, ali svaki put kada se to dogodi, navijače i analitičare podseća na neka od najuzbudljivijih razdoblja šampionata. Današnji petonedeljni prekid, uzrokovan promenama u kalendaru nakon trka u Bahreinu i odlaganja događaja u Saudijskoj Arabiji, izaziva osećaj neizvesnosti i nostalgije, posebno u eri kada su timovi fokusirani na što više vožnje i testiranja zbog novih tehničkih pravila.

Poslednji put kada su ljubitelji Formule 1 morali da čekaju toliko između dve trke bio je 2012. godine, tokom tradicionalnog letnjeg odmora. Međutim, kalendar se od tada zgusnuo, a broj trka povećao, pa su ovakve pauze postale prava retkost. U prošlosti, tokom devedesetih, viđeni su slični paroni: u sezonama 1991, 1998. i 1999. razmak između dve trke znao je da traje i po pet nedelja. Posebno je upamćen kraj 1998. godine, kada su Michael Schumacher i Mika Häkkinen vodili žestoku borbu za titulu, a poslednje dve trke su bile razdvojene upravo tim intervalom, što je dodatno rasplamsalo iščekivanje navijača. Sličan ritam zadržan je i početkom sledeće sezone.

Za najduži razmak između dve trke u modernoj eri mora se vratiti u rane devedesete. Tokom 1990. godine, kada je rivalitet između Ayrtona Sene i Alaina Prosta bio na vrhuncu, sezona je počela pobedom Sene u Feniksu, gde je vodio briljantnu borbu sa Jeanom Alesijem. U nastavku, na trci u Interlagosu, Senna je bio blizu trijumfa na domaćem terenu, ali ga je incident sa Satoruom Nakajimom, tadašnjim timskim kolegom Alesija, koštao pobede. Nakon toga, kako je bilo predviđeno kalendarom, usledio je rekordni paron od sedam nedelja pre treće trke u Imoli, što je dalo Prost-u i Senni dovoljno vremena da analiziraju prethodna dešavanja i dodatno podgreje rivalitet između Ferrarija i McLarena.

Ipak, ni taj period ne može da se meri sa pauzama iz pedesetih i šezdesetih godina prošlog veka, kada je šampionat bio potpuno drugačije strukturisan. Najduži zabeleženi prekid desio se 1965. godine: Jim Clark je trijumfovao na otvaranju sezone u Istočnom Londonu u Južnoj Africi, 1. januara, dok je sledeća bodovana trka održana tek gotovo pet meseci kasnije, 30. maja, kada je Graham Hill pobedio na Velikoj nagradi Monaka. Tokom tih 149 dana, vozači su nastupali na brojnim nebodovanim trkama i Tasman seriji, ali je za titulu odlučujuće bilo strpljenje i priprema tokom izuzetno dugih pauza.

Dugotrajni prekidi dešavali su se i između sezona. Posle prve, istorijske šampionske godine 1950, čekalo se čak 266 dana do početka sledeće godine, što je i danas najduži interval između dve trke u istoriji Formule 1. Za poređenje, pandemija COVID-19 2020. godine izazvala je paron od 217 dana, što je treći najduži prekid u istoriji ovog sporta. Sve to pokazuje koliko su ritam i dinamika šampionata značajno promenjeni tokom decenija, čineći današnje pauze istovremeno izuzetkom i povratkom korenima takmičenja.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Ostali sportovi

FIA najavila razgovore sa vozačima Formule 1 nakon incidenta Bearmana u Japanu

Aleksander Vurc i Karlos Sainc ističu potrebu za većom bezbednošću i fleksibilnošću u novim pravilima

Published

on

By

Aleksander Vurc i Karlos Sainc ističu potrebu za većom bezbednošću i fleksibilnošću u novim pravilima

Međunarodna automobilska federacija (FIA) najavila je da će u narednim danima organizovati virtuelne sastanke sa vozačima Formule 1, nakon što je pažnju javnosti izazvao incident Olivera Bearmana tokom trke u Japanu, gde je izbegavao kontakt sa Frankom Kolapintom. Ovaj događaj bio je povod za otvaranje šire diskusije o bezbednosti i potrebnim izmenama novog tehničkog pravilnika, koji je stupio na snagu ove sezone.

Prema rečima Niklasa Tombazisa, direktora odeljenja za jednosede u FIA, predstojeće promene u regulativama mogle bi se uvoditi postepeno, a fokus će biti na poboljšanju bezbednosti i promenama u kvalifikacionim formatima. Tombazis je istakao da je bezbednost najvažnija tema i da će ona biti prioritet u razmatranju novih mera, uz napomenu da će se vozači čuti, ali neće imati pravo glasa u ključnim odlukama.

Aleksander Vurc, predsednik sindikata vozača GPDA, istakao je da je nezadovoljstvo među vozačima izraženo kao nikada ranije, što potvrđuje velika aktivnost u zajedničkoj WhatsApp grupi. „U grupi koju smo osnovali 2015. ili 2016. godine sada je prava eksplozija poruka. Vozači dele ideje, predlažu rešenja i razmenjuju tehnička mišljenja“, naveo je Vurc. On je dodao: „Želimo da budemo saslušani“, podvukavši zajednički stav svih članova GPDA.

Karlos Sainc, španski vozač Formule 1 i jedan od direktora GPDA, direktno je ukazao na bezbednosne rizike koji su proistekli iz novog pravilnika. „Upozoravali smo da može doći do nesreće poput one koju je imao Bearman, bilo je pitanje vremena“, rekao je Sainc. Posebno je istakao opasnost od značajno većih brzina koje se postižu sa novim ‘boost’ dugmetom, izražavajući zabrinutost za staze koje nemaju dovoljne zone izletanja, kao što su Las Vegas ili Bakuu. „Nadam se da će Formula 1 na vreme reagovati i da timovi neće pružiti otpor promenama“, dodao je Sainc.

Prva runda sastanaka biće održana uoči trkačkog vikenda za Veliku nagradu Majamija, koji se održava od 1. do 3. maja. Na agendi će biti pitanje kvalifikacionih formata i unapređenje bezbednosnih protokola, dok će se o drugim izmenama razgovarati naknadno, u skladu sa povratnim informacijama vozača.

Pročitaj još

Ostali sportovi

Žan Tod priznao namerne poteze Mihaela Šumahera protiv Fernanda Alonsa 2006. godine

Nekadašnji šef Ferarija otkrio da je incident u Monaku bio svesna odluka, što je uticalo na ishod borbe za titulu sa Alonsom

Published

on

By

Nekadašnji šef Ferarija otkrio da je incident u Monaku bio svesna odluka, što je uticalo na ishod borbe za titulu sa Alonsom

Žan Tod, bivši predsednik FIA i dugogodišnji sportski direktor Ferarija, javno je priznao da je Mihael Šumaher tokom sezone Formule 1 2006. godine namerno prekršio pravila kako bi pokušao da uspori Fernanda Alonsa. Tokom pauze izazvane otkazivanjem trka u Bahreinu i Saudijskoj Arabiji, Tod je u razgovoru za medije otvoreno govorio o događajima koji su obeležili jednu od najuzbudljivijih sezona u modernoj istoriji Formule 1.

Šumaher, koji je sa Ferarijem dominirao od 2000. do 2004. godine, tada je već bio pod pritiskom mladog Fernanda Alonsa, koji je 2005. godine prekinuo višegodišnju nemačku dominaciju. Rivalstvo između Šumahera i Alonsa doseglo je vrhunac 2006. godine, a posebno je ostao upamćen incident na Velikoj nagradi Monaka. Nemac je tada zaustavio bolid u krivini Raskas tokom završnih trenutaka kvalifikacija, čime je sprečio Alonsa da ostvari brže vreme.

Šumaher je zbog tog poteza kažnjen startom sa začelja grida, dok je Alonso iskoristio priliku i trijumfovao na legendarnim ulicama Monaka. Gotovo dve decenije kasnije, Tod je potvrdio ono što se tada samo nagađalo: ‘Mihael je bio sjajan momak, ali je skupo plaćao svaki put kada izgubi kontrolu. To ga je koštalo i titule, kao kada se namerno zaustavio u Monte Karlu protiv Alonsa.’

Tod je dodao i da je Šumaher retko pribegavao takvim potezima, ali da ih nije izvodio na sofisticiran način: ‘Nije znao kako da vara. Uradio je to dva puta koliko ja znam, ali nije ih dobro izveo. Bilo bi lako činiti to češće, ali svaki put kada bi pokušao, pogrešio bi.’

Incident iz Monaka ostao je jedan od ključnih trenutaka u borbi za titulu 2006. godine. Iako je Šumaher kasnije imao priliku da se vrati u trku za šampionat, kvar na trci u Suzuki omogućio je Alonsu da osvoji svoju drugu uzastopnu titulu i ujedno označio prvu Šumaherovu povlačenje iz sporta. Alonso je kasnije istakao da mu je upravo rivalstvo sa Šumaherom obeležilo karijeru: ‘Mihael je bio veoma hladan, uvek je pokušavao da te zastraši.’

Događaji iz te sezone i danas se prepričavaju kao primeri žestoke borbe za tron, ali i nepopularnih metoda u borbi za pobedu između dva šampiona Formule 1.

Pročitaj još

Ostali sportovi

Bogdan Bogdanović emotivno govorio o Dušku Vujoševiću: Nezaboravna podrška legendarnog trenera

Srpski košarkaš otvorio je srce nakon utakmice i podelio uspomene na Vujoševića, ističući njegovu ulogu u svom razvoju

Published

on

By

Srpski košarkaš otvorio je srce nakon utakmice i podelio uspomene na Vujoševića, ističući njegovu ulogu u svom razvoju

Bogdan Bogdanović, jedan od najpoznatijih srpskih košarkaša, bio je vidno dirnut kada je posle meča upitan o svom nekadašnjem treneru Dušku Vujoševiću. Nakon završetka utakmice u kojoj je Los Anđeles Klipersi savladao Golden Stejt Voriorse rezultatom 115:110, Bogdanović je iskoristio priliku da se priseti čoveka koji je imao ogroman uticaj na njegovu karijeru.

Iako sezona nije bila u skladu sa njegovim očekivanjima, Bogdanović je na kraju regularnog dela NBA šampionata zablistao i pokazao svoj kvalitet. Za nešto manje od 21 minut na terenu, upisao je 17 poena i tri skoka, čime je bio jedan od najefikasnijih igrača svog tima, odmah iza saigrača Maturina i Kolinsa.

Nakon utakmice, novinari su ga pitali o Dušku Vujoševiću, što je izazvalo snažnu emotivnu reakciju. “Hvala vam što ste pitali za to. Da, on je bio neko ko mi je prvi u karijeri pružio šansu, ko je verovao u mene, u moju radnu etiku i u to koliko volim košarku,” rekao je Bogdanović. On je dodao da je njihova povezanost nastala upravo u tom periodu, ističući koliko mu je Vujošević bio važan kao deo porodice i kao očinska figura.

“Bio je to veoma tužan dan za sve nas, za navijače Partizana, za mene i moju porodicu. U tom periodu dok sam bio tamo, bio je kao član porodice, kao otac,” rekao je Bogdanović, ne skrivajući emocije.

Bogdanović je posebno naglasio koliko će mu Vujošević nedostajati kao čovek. “Nedostajaće nam kao čovek, jer je bio drugačiji. Bio je poseban. Kao što sam napisao i na Instagramu, njemu je bilo stalo do tebe kao osobe, razvijao te je kao čoveka. Kupovao nam je knjige za čitanje, knjige o psihologiji, motivaciji, disciplini, slao nas je u pozorišta, muzeje… Uvek je smatrao da sportisti treba da budu primer mladima i svetu.”

Ove reči srpskog reprezentativca najbolje oslikavaju koliko je Vujošević imao uticaja na igrače koje je trenirao. Njegov pristup nije bio usmeren samo na sportski razvoj, već i na formiranje ličnosti. Bogdanović je na kraju još jednom istakao zahvalnost za sve što je legendarni trener učinio za njega, naglašavajući da će ga pamtiti po svemu dobrom što je uneo u njegov život.

Emotivna izjava Bogdana Bogdanovića još jednom potvrđuje koliki je trag Duško Vujošević ostavio u srpskoj košarci i kakav je uticaj imao na generacije igrača.

Pročitaj još

U Trendu