Connect with us

Svet

Gradonačelnik Njujorka navodi da demokratski socijalizam može biti uspešan u raznim sredinama

Zvanične izjave ukazuju na ostvarene ciljeve u prvih 100 dana mandata, pojedini planovi još u fazi realizacije

Published

on

pexels-photo-35755251

Zvanične izjave ukazuju na ostvarene ciljeve u prvih 100 dana mandata, pojedini planovi još u fazi realizacije

Gradonačelnik Njujorka, Zohran Mamdani, izjavio je tokom osvrta na prvih 100 dana mandata da smatra kako demokratski socijalizam može biti uspešan u različitim delovima Sjedinjenih Američkih Država. Izjavu je dao tokom intervjua, ističući da je radnička klasa centralna za politička rešenja koja zagovara. Mamdani je naveo da je pre stupanja na funkciju bio mišljenja da je moguće biti demokratski socijalista samo u određenim gradskim četvrtima, ali da sada veruje da takav pristup može biti primenjen na širem nivou.

Gradonačelnik je preuzeo dužnost 1. januara i započeo realizaciju nekoliko ključnih predizbornih obećanja. Među postignućima su proširenje besplatnih programa za brigu o deci, uspostavljanje Kancelarije za bezbednost zajednice i najava otvaranja prve gradske prodavnice prehrambenih proizvoda. Međutim, određene inicijative, uključujući zamrzavanje kirija i obezbeđivanje besplatnog prevoza autobusima, još uvek nisu sprovedene.

Mamdani je izrazio zadovoljstvo dosadašnjim rezultatima i istakao napredak koji je, prema njegovim rečima, ranije bio ocenjen kao teško ostvariv. Kao primer je naveo rad na popunjavanju upražnjenih mesta u odboru koji donosi odluke o stanovima sa regulisanim zakupom, dok se odluka o budućim merama očekuje tokom leta. Dodao je i da su ubrzane autobuske linije već dovele do uštede vremena za veliki broj korisnika, dok su pregovori sa državnim vlastima o besplatnom prevozu još u toku.

Gradonačelnik je naglasio da je unapređenje javne bezbednosti deo šireg plana, navodeći da se aktivnosti u vezi sa pristupačnošću i bezbednošću sprovode istovremeno. U izjavi je istakao i zajedničku sklonost prema Njujorku sa bivšim predsednikom SAD Donaldom Trampom, navodeći da oba političara imaju poseban odnos prema gradu. Ove izjave dolaze u trenutku kada se u javnosti vodi rasprava o ulozi demokratskog socijalizma u američkom političkom sistemu. Sprovedene promene i nerealizovane inicijative deo su šireg političkog konteksta i delovanja lokalne administracije.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Libanski predsednik odbio razgovor sa izraelskim premijerom u trenutku pojačanih tenzija

Zvaničnik potvrdio da predsednik Libana nije prihvatio razgovor sa Netanjahuom, američke trupe pojačavaju prisustvo na Bliskom istoku

Published

on

By

Zvaničnik potvrdio da predsednik Libana nije prihvatio razgovor sa Netanjahuom, američke trupe pojačavaju prisustvo na Bliskom istoku

Predsednik Libana Džozef Aun odbio je da razgovara sa izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom, saopštio je neimenovani libanski zvaničnik. Do ovog poteza dolazi nakon što je američki predsednik Donald Tramp najavio mogućnost održavanja istorijskog sastanka lidera Libana i Izraela, prvog nakon 34 godine.

U isto vreme, tenzije su pojačane u zoni Ormuškog moreuza, gde su pomorcima i službi za pomorsku trgovinu Ujedinjenog Kraljevstva upućena upozorenja o mogućoj blokadi pomorskog saobraćaja, bez obzira na zastavu broda. Prema navodima, nekoliko brodova promenilo je kurs nakon što su se približili ovom području.

Predsednik SAD Donald Tramp poručio je da će brodovi koji se približe američkoj blokadi iranskih luka biti “eliminisani”, dok su NATO saveznici saopštili da neće učestvovati u američkom planu blokade moreuza.

Poslanik Hezbolaha Husein Hadž Hasan ocenio je da je odluka o održavanju direktnih pregovora sa Izraelom “teška greška” i pozvao vlasti da prekinu ustupke prema Izraelu i Sjedinjenim Državama. “Direktni pregovori sa neprijateljem su težak greh i teška greška… i ne služe nikakvom interesu zemlje”, izjavio je Hadž Hasan.

Istovremeno, prema informacijama američkih zvaničnika, Sjedinjene Američke Države planiraju da do kraja aprila pošalju više od 10.000 dodatnih vojnika na Bliski istok, uključujući 6.000 vojnika na nosaču aviona i pratećim brodovima, kao i 4.200 pripadnika amfibijske borbene grupe “Boxer”.

Kako je navedeno, odluka predsednika Libana da ne održi razgovor sa izraelskim premijerom dolazi u trenutku pojačanih diplomatskih i vojnih aktivnosti u regionu.

Pročitaj još

Svet

Ministar spoljnih poslova Češke naveo pritiske prilikom priznavanja nezavisnosti Kosova 2008. godine

Češki ministar spoljnih poslova Petr Macinka izjavio da je odluka o priznanju Kosova doneta pod uticajem međunarodnih pritisaka i veza sa tadašnjom američkom državnom sekretarkom

Published

on

By

Češki ministar spoljnih poslova Petr Macinka izjavio da je odluka o priznanju Kosova doneta pod uticajem međunarodnih pritisaka i veza sa tadašnjom američkom državnom sekretarkom

Ministar spoljnih poslova Češke Petr Macinka izjavio je da je Vlada Češke 2008. godine priznala nezavisnost Kosova pod određenim pritiscima i ocenio da je pitanje Kosova i Metohije pre svega srpsko i regionalno pitanje, a ne međunarodno. Macinka je ukazao da je tadašnja odluka verovatno bila rezultat veza tadašnjeg ministra spoljnih poslova Karela Švarcenberga sa bivšom američkom državnom sekretarkom Medlin Olbrajt, poreklom iz Češke, i njenim interesima u vezi sa Kosovom.

Dodao je da je u vreme priznavanja bio član kabineta predsednika Vaclava Klausa, čiji je stav o tom pitanju bio drugačiji. “Mi smo mislili da je Češka tada mogla da postupa malo opreznije, obzirnije. Što se današnje politike tiče, ne želimo da dodajemo novu dinamiku ni da pravimo teatralne ili iznenadne poteze. To nije priroda naše vlade. Mislimo da je pitanje Kosova srpsko pitanje, pitanje regiona, a ne međunarodno pitanje”, rekao je Macinka novinarima nakon sastanka sa ministrom spoljnih poslova Markom Đurićem, koji boravi u zvaničnoj poseti Češkoj.

Prema njegovim rečima, situacija sa Kosovom i Metohijom trebalo bi da bude rešena kompromisom. “Ukoliko bih mogao da preporučim srpskoj strani, iako mislim da nisam pitan i da ne bi trebalo da budem pitan, jer je u takvoj situaciji bolje da se ne slušaju saveti sa strane, mislim da je najbolji sporazum onaj koji vi sami napravite”, dodao je češki ministar spoljnih poslova.

Zvanične institucije nisu saopštile dodatne detalje o eventualnim promenama u zvaničnoj politici Češke prema Kosovu i Metohiji.

Pročitaj još

Svet

Ministar spoljnih poslova Češke izjavio da je priznanje Kosova usledilo pod pritiscima 2008. godine

Petr Macinka naveo vezu tadašnjeg ministra spoljnih poslova sa bivšom državnom sekretarkom SAD kao ključan faktor odluke

Published

on

By

Petr Macinka naveo vezu tadašnjeg ministra spoljnih poslova sa bivšom državnom sekretarkom SAD kao ključan faktor odluke

Ministar spoljnih poslova Češke Petr Macinka izjavio je da je Vlada Češke bila izložena određenim pritiscima prilikom donošenja odluke o priznavanju nezavisnosti Kosova 2008. godine. Ova izjava data je nakon sastanka sa ministrom spoljnih poslova Srbije Markom Đurićem, koji se nalazi u zvaničnoj poseti Češkoj.

Macinka je ocenio da je takva odluka verovatno bila rezultat povezanosti tadašnjeg ministra spoljnih poslova Karela Švarcenberga sa bivšom državnom sekretarkom Sjedinjenih Američkih Država Medlin Olbrajt, koja je poreklom iz Češke, te njenim interesima u vezi sa Kosovom. Dodao je da je u vreme priznanja Kosova bio član kabineta predsednika Vaclava Klausa, čiji je stav, kako je naveo, bio drugačiji od tadašnje odluke Vlade.

“Mi smo mislili da je Češka tada mogla da postupa malo opreznije, obzirnije. Što se današnje politike tiče, ne želimo da dodajemo novu dinamiku niti da pravimo poteze koji bi bili teatralni ili iznenadni. To nije priroda naše vlade. Mislimo da je pitanje Kosova srpsko pitanje, pitanje regiona, a ne međunarodno pitanje”, rekao je Macinka novinarima.

Prema Macinkinim rečima, pitanje statusa Kosova i Metohije trebalo bi rešavati kompromisom. On je dodao da, iako ne smatra da bi trebalo da daje savete, veruje da je najbolji sporazum onaj koji strane same postignu.

Zvaničnici nisu najavili promene u trenutnoj politici Češke prema Kosovu, ali su naglasili potrebu za oprezom i dijalogom u okviru regiona.

Pročitaj još

U Trendu