Connect with us

Politika

Rusija objavila spisak potencijalnih meta među fabrikama dronova u Evropi

Zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije upozorio da bi evropska industrijska postrojenja mogla biti ciljana, istraga međunarodnih reakcija u toku

Published

on

An unmanned aircraft is presented in this image. Photo by Sergey Koznov

Zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije upozorio da bi evropska industrijska postrojenja mogla biti ciljana, istraga međunarodnih reakcija u toku

Rusko Ministarstvo odbrane objavilo je spisak industrijskih lokacija širom Evrope za koje tvrdi da proizvode dronove i vojnu opremu namenjenu Ukrajini. Zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije Dmitrij Medvedev saopštio je da bi ova postrojenja mogla postati potencijalne mete ruskih oružanih snaga, navodeći da će odluka o eventualnim udarima zavisiti od daljeg razvoja situacije.

U objavi na društvenoj mreži, Medvedev je istakao da evropske fabrike koje učestvuju u proizvodnji dronova i druge vojne tehnike predstavljaju spisak potencijalnih ciljeva za rusku vojsku. “Kada će udari postati stvarnost, zavisi od onoga što sledi. Spavajte mirno, evropski partneri”, naveo je Medvedev.

Prema dostupnim informacijama, ruske vlasti nisu precizirale koje su tačno fabrike na spisku, niti je iznet vremenski okvir kada bi eventualne akcije mogle biti realizovane. Zvaničnici Evropske unije do sada nisu izdali saopštenje povodom ovih navoda.

Izjave ruskih predstavnika dolaze u trenutku pojačanih tenzija u vezi sa oružanom podrškom evropskih država Ukrajini. U analizi bezbednosne situacije, međunarodni posmatrači ocenjuju da ovakve poruke predstavljaju dodatni pritisak na zemlje koje snabdevaju Ukrajinu vojnom opremom.

Nadležne institucije prate razvoj situacije i analiziraju moguće posledice ovakvih pretnji na bezbednost i stabilnost regiona. Očekuje se da će u narednim danima uslediti zvanične reakcije iz evropskih država i međunarodnih organizacija.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Politika

Aljbin Kurti i Ljumir Abdidžiku kandidati za premijera na vanrednim izborima u Prištini

Pokret Samoopredeljenje i Demokratski savez Kosova potvrdili su lidere Aljbina Kurtija i Ljumira Abdidžikua kao kandidate za premijera uoči izbora 7. juna, dok Vjosa Osmani predvodi listu DSK-a.

Published

on

By

Pokret Samoopredeljenje i Demokratski savez Kosova potvrdili su lidere Aljbina Kurtija i Ljumira Abdidžikua kao kandidate za premijera uoči izbora 7. juna, dok Vjosa Osmani predvodi listu DSK-a.

Pokret Samoopredeljenje imenovao je danas svog lidera Aljbina Kurtija za kandidata za premijera privremenih institucija u Prištini na vanrednim izborima zakazanim za 7. jun. Odluka je doneta na sednici glavnog odbora stranke, a potvrdili su je predstavnici Samoopredeljenja u izjavama medijima. Kurti se trenutno nalazi na čelu prištinskih privremenih institucija u tehničkom mandatu, a ovo bi mu bio treći uzastopni mandat ukoliko ponovo bude izabran.

Prema najavama iz Samoopredeljenja, ova stranka će na predstojeće izbore izaći u koaliciji sa partijama Gudžo, Alternativa i Albanska demohrišćanska partija, čime pokušava da objedini glasove albanskog biračkog tela u Prištini. “Verujemo da naš kandidat ima dovoljno iskustva i podršku građana da nastavi započete reforme”, saopšteno je iz stranke.

Istovremeno, na sednici rukovodstva Demokratskog saveza Kosova (DSK), treće po snazi albanske političke partije, odlučeno je da predsednik DSK-a Ljumir Abdidžiku bude kandidat za premijera privremenih institucija. Bivša predsednica privremenih institucija Vjosa Osmani biće nosilac liste DSK-a i kandidat za predsednika, što je potvrđeno nakon internog glasanja unutar stranke. “DSK ulazi u izbornu trku sa jasnom vizijom evropske budućnosti i jačanja institucija”, izjavio je Abdidžiku.

Vanredni izbori za skupštinu privremenih institucija samouprave u Prištini raspisani su nakon što skupština nije uspela da izabere novog predsednika u roku koji je propisao ustavni sud. Prema navodima iz pravnih izvora, neuspeh u formiranju većine produbio je političku krizu na Kosovu i Metohiji, što je dovelo do raspisivanja vanrednih izbora.

Analitičari ističu da će predstojeći izbori predstavljati test političke stabilnosti i odnosa među albanskim partijama, a pažnja međunarodne zajednice biće usmerena na regularnost izbornog procesa. “Očekuje se napeta kampanja, ali i značajan pritisak na sve strane da proces protekne u skladu sa evropskim standardima”, ocenjuje politikolog iz Prištine Agron Demiri.

U kontekstu trenutnih političkih dešavanja, izbori 7. juna mogu imati značajan uticaj na odnose Prištine sa međunarodnim partnerima, kao i na nastavak dijaloga sa Beogradom. Dalji razvoj situacije zavisiće od rezultata izbora i mogućih koalicija koje proisteknu iz izbornog procesa.

Pročitaj još

Politika

Miloš Vučević ocenio predstojeće izbore kao najteže od 2012. godine

Predsednik SNS istakao značaj izbora i pozvao na jedinstvo u obraćanju građanima u Velikoj Lomnici

Published

on

By

Predsednik SNS istakao značaj izbora i pozvao na jedinstvo u obraćanju građanima u Velikoj Lomnici

Predsednik Srpske napredne stranke (SNS) i savetnik predsednika Republike Miloš Vučević izjavio je tokom obraćanja građanima u Velikoj Lomnici kod Kruševca da će predstojeći parlamentarni izbori biti najteži od 2012. godine i da će imati sudbonosni značaj za narednih 15 godina. Vučević je naglasio da će SNS biti spreman za izbore bez obzira na to kada budu održani, poručivši okupljenima da je ključna odluka u rukama građana.

“Izbori, kad god da budu, mi ćemo biti spremni za njih. Da li su na leto, jesen ili zimu, manje je bitno. Ključno je kako će građani da glasaju, odnosno šta će da odluče. Biće teški izbori. Nemojte da se opuštate. Ovo će biti najteži izbori od 2012. godine. Možda sudbonosni za narednih 10-15, rekao bih više godina. Ali suštinski jednostavni. Imaće građani da biraju između političara Đokića i između predsednika Vučića. To je izbor koji se nalazi pred građanima Srbije. Sve ostalo su nebitne stvari, sve ostalo je zamagljivanje”, rekao je Vučević.

Vučević je istakao da je stranka čula glas građana i prepoznala želju za promenama, ali je naglasio da SNS ne podržava promene koje zagovaraju nasilje ili ometaju rad škola, fakulteta i poljoprivrednika. “Ne promene izbacivanjem đaka iz škola i studenata sa fakulteta. Ne promene tako što ćete zabraniti paoru da ide na svoju njivu i radniku u fabriku, time što ćete hteti da ukinete srpsku vojsku i da kažete da je Kosovo nezavisno. Nego promene koje će ojačati našu Srbiju i našu porodicu. I ja verujem da te promene možemo sprovesti samo mi, zajedno sa Aleksandrom Vučićem. Kad kažem mi – većinski narod Srbije. Narod koji voli svoju državu i ljubi svaki pedalj svoje otadžbine”, rekao je Vučević.

On je okupljene pozvao na zajedničku borbu, sa poštovanjem prema svakom građaninu, istakavši da SNS nije sprovodio lične napade na političke protivnike. Vučević je naveo da su poslednjih 18 meseci bili obeleženi, kako je ocenio, napadima na državu i institucije, ne samo na stranku ili predsednika.

Predsednik Izvršnog odbora SNS-a Darko Glišić je u svom obraćanju pozvao članove stranke da rade na potvrđivanju politike koju vodi Aleksandar Vučić i naglasio značaj kontinuiranog napretka Srbije, dok je član Predsedništva SNS Bratislav Gašić govorio o pritiscima koje su članovi stranke trpeli prethodnih godinu i po dana, ističući da građani Srbije žele razvoj i napredak.

Vučević je na kraju poručio da je vreme da se institucije vrate u službu države i naroda i da se, kako je rekao, prosvetni sistem i pravosuđe vrate građanima.

Pročitaj još

Politika

Mrdić kritikovao izgradnju spomen-obeležja ‘Vrata Hrvatske’ u Jasenovcu

Uglješa Mrdić ocenio da inicijativa šalje negativnu poruku i pozvao evropske lidere na reakciju

Published

on

By

Uglješa Mrdić ocenio da inicijativa šalje negativnu poruku i pozvao evropske lidere na reakciju

Izgradnja spomen-obeležja pod nazivom ‘Vrata Hrvatske’ u Jasenovcu, najavljena povodom 31. godišnjice operacije ‘Bljesak’, izazvala je oštre reakcije u regionu, posebno među srpskim predstavnicima. Uglješa Mrdić je izjavio da ovakva odluka hrvatskih vlasti šalje, kako je naveo, ustašku, nacističku i fašističku poruku, ocenjujući da se time ne pokazuje poštovanje prema žrtvama jednog od najmračnijih stratišta Drugog svetskog rata.

Prema rečima Mrdića, deo hrvatskog stanovništva protivi se ovakvim potezima, ali izražava zabrinutost da bi određene političke stranke mogle da pruže podršku ovom projektu. On je upozorio da bi ovakve odluke mogle izazvati dodatne tenzije u društvu.

Mrdić je postavio pitanje reakcije međunarodnih institucija i organizacija, posebno ističući članstvo Hrvatske u NATO-u, i pozvao evropske lidere da osude izgradnju spomen-obeležja na lokaciji koja ima posebno tragično mesto u istoriji regiona. “Nadam se da će veći broj lidera evropskih država osuditi ovo, jer ako pripadate jednoj svetskoj organizaciji, članica ne bi smela da postupa ovako”, naveo je Mrdić.

Povelja o početku izgradnje spomen-obeležja u Jasenovcu potpisana je 1. maja, a projekat je deo obeležavanja vojno-redarstvene akcije ‘Bljesak’, kojom se u Hrvatskoj obeležava oslobađanje Jasenovca.

U zvaničnim izjavama istaknuta je zabrinutost i poziv međunarodnim institucijama da reaguju na ovu inicijativu.

Pročitaj još

U Trendu