Connect with us

Svet

Ministar spoljnih poslova Češke naveo pritiske prilikom priznavanja nezavisnosti Kosova 2008. godine

Češki ministar spoljnih poslova Petr Macinka izjavio da je odluka o priznanju Kosova doneta pod uticajem međunarodnih pritisaka i veza sa tadašnjom američkom državnom sekretarkom

Published

on

Foto Izvor: Pink.rs

Češki ministar spoljnih poslova Petr Macinka izjavio da je odluka o priznanju Kosova doneta pod uticajem međunarodnih pritisaka i veza sa tadašnjom američkom državnom sekretarkom

Ministar spoljnih poslova Češke Petr Macinka izjavio je da je Vlada Češke 2008. godine priznala nezavisnost Kosova pod određenim pritiscima i ocenio da je pitanje Kosova i Metohije pre svega srpsko i regionalno pitanje, a ne međunarodno. Macinka je ukazao da je tadašnja odluka verovatno bila rezultat veza tadašnjeg ministra spoljnih poslova Karela Švarcenberga sa bivšom američkom državnom sekretarkom Medlin Olbrajt, poreklom iz Češke, i njenim interesima u vezi sa Kosovom.

Dodao je da je u vreme priznavanja bio član kabineta predsednika Vaclava Klausa, čiji je stav o tom pitanju bio drugačiji. “Mi smo mislili da je Češka tada mogla da postupa malo opreznije, obzirnije. Što se današnje politike tiče, ne želimo da dodajemo novu dinamiku ni da pravimo teatralne ili iznenadne poteze. To nije priroda naše vlade. Mislimo da je pitanje Kosova srpsko pitanje, pitanje regiona, a ne međunarodno pitanje”, rekao je Macinka novinarima nakon sastanka sa ministrom spoljnih poslova Markom Đurićem, koji boravi u zvaničnoj poseti Češkoj.

Prema njegovim rečima, situacija sa Kosovom i Metohijom trebalo bi da bude rešena kompromisom. “Ukoliko bih mogao da preporučim srpskoj strani, iako mislim da nisam pitan i da ne bi trebalo da budem pitan, jer je u takvoj situaciji bolje da se ne slušaju saveti sa strane, mislim da je najbolji sporazum onaj koji vi sami napravite”, dodao je češki ministar spoljnih poslova.

Zvanične institucije nisu saopštile dodatne detalje o eventualnim promenama u zvaničnoj politici Češke prema Kosovu i Metohiji.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Izrael i Liban postigli dogovor o desetodnevnom prekidu vatre

Međunarodni posmatrači prate sprovođenje sporazuma, tenzije ostaju oko Ormuškog moreuza

Published

on

By

Međunarodni posmatrači prate sprovođenje sporazuma, tenzije ostaju oko Ormuškog moreuza

Izrael i Liban postigli su dogovor o desetodnevnom prekidu vatre, kako je saopšteno 6. juna 2024. godine. Sporazum dolazi usred povećanih tenzija u regionu, posebno u oblasti Ormuškog moreuza, gde su pomorcima i britanskoj službi za pomorsku trgovinu (United Kingdom Maritime Trade Operations) upućena upozorenja da će blokada važiti za sav pomorski saobraćaj, bez obzira na zastavu broda.

Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da će brodovi koji se približe američkoj blokadi iranskih luka biti “eliminisani”. U isto vreme, NATO saveznici saopštili su da neće učestvovati u planu predsednika Trampa o blokadi moreuza. Najmanje dva broda promenila su pravac nakon što su prišla Ormuškom moreuzu.

U saopštenju američkog predsednika navedeno je da je postizanje dogovora između Libana i Izraela rezultat diplomatskih napora i da je ovo deseti konflikt čije je rešenje pomogao da se postigne. “Bila mi je čast da rešim devet ratova širom sveta, ovo će biti moj deseti”, rekao je Tramp.

Međunarodni posmatrači prate situaciju na terenu, dok se primirje sprovodi. Za sada nije bilo informacija o incidentima od stupanja na snagu prekida vatre.

“Pratimo sprovođenje dogovora i održavamo kontakte sa svim relevantnim stranama”, saopšteno je iz diplomatskih izvora. Tenzije u oblasti Ormuškog moreuza i dalje traju, a pomorskim operaterima preporučeno je da prate bezbednosna upozorenja.

Pročitaj još

Svet

Predlog za ograničavanje ovlašćenja predsednika SAD prema Iranu nije usvojen u Predstavničkom domu

Predstavnički dom odbio rezoluciju kojom bi se ograničila vojna ovlašćenja predsednika prema Iranu, potvrđuju izvori iz Kongresa

Published

on

By

Predstavnički dom odbio rezoluciju kojom bi se ograničila vojna ovlašćenja predsednika prema Iranu, potvrđuju izvori iz Kongresa

Predstavnički dom Kongresa Sjedinjenih Američkih Država nije usvojio najnoviji predlog kojim bi se ograničila ovlašćenja predsednika Donalda Trampa za dalje vojne akcije prema Iranu. Glasanje je održano 16. aprila 2026. godine u Vašingtonu, a rezolucija nije prošla sa 213 glasova za i 214 protiv, dok je jedan poslanik bio uzdržan, navode izvori iz američkog Kongresa.

Predlog rezolucije o ratnim ovlašćenjima, koji je podneo demokratski kongresmen iz Njujorka Gregory Meeks, imao je cilj da spreči predsednika da preduzima dodatne vojne akcije prema Iranu bez odobrenja Kongresa. Glasanje je usledilo u trenutku kada sukob između Sjedinjenih Država i Irana ulazi u treći mesec, a kraj sukoba ostaje neizvestan.

Prema dostupnim informacijama, jedan republikanski poslanik podržao je rezoluciju zajedno sa gotovo svim demokratskim članovima, ali predlog nije uspeo da prikupi dovoljno glasova za usvajanje. Ova inicijativa je deo šire debate o ulozi i nadležnostima Kongresa u donošenju odluka o vojnim operacijama, posebno u svetlu nedavnih izjava predsednika Trampa o mogućnosti napada na iransku infrastrukturu.

Demokrate u oba doma Kongresa istakle su potrebu za ograničavanjem predsedničkih ovlašćenja nakon što je predsednik Tramp nedavno zapretio “uništavanjem cele civilizacije” ukoliko Iran ne pristane na ponovno otvaranje moreuza Ormuz, važnog za svetsku trgovinu naftom. U međuvremenu, mirovni pregovori između Sjedinjenih Država i Irana prekinuti su u Pakistanu tokom dvonedeljnog primirja, dok su Sjedinjene Države uvele blokadu brodovima koji koriste iranske luke.

Nedavna izjava predsednika Trampa o mogućem napadu na civilnu infrastrukturu Irana izazvala je određene reakcije među republikanskim poslanicima, ali to nije značajno uticalo na rezultate glasanja o ratnim ovlašćenjima. Slična rezolucija, koju su predložili demokrate u Senatu, takođe nije usvojena ranije ove nedelje, uz podršku samo jednog republikanskog senatora.

Prošle nedelje, demokrate u Predstavničkom domu pokušale su da izglasaju predlog tokom kratke zasedanja bez rasprave, ali nisu uspele da ga stave na glasanje. Situacija oko sukoba između SAD i Irana ostaje nestabilna, a zvaničnici Kongresa i dalje razmatraju mogućnosti za dalju kontrolu izvršnih ovlašćenja predsednika u sferi spoljne politike i vojnih intervencija.

Pročitaj još

Svet

Rezervista mornarice SAD uhapšen zbog sumnje na ubistvo supruge, potvrđuju američke vlasti

FBI saopštio da je osumnjičeni za ubistvo uhapšen posle višenedeljne potrage i čeka izručenje u Sjedinjene Države

Published

on

By

FBI saopštio da je osumnjičeni za ubistvo uhapšen posle višenedeljne potrage i čeka izručenje u Sjedinjene Države

Američki Federalni istražni biro (FBI) potvrdio je da je rezervista mornarice Sjedinjenih Država uhapšen u inostranstvu pošto je protiv njega podignuta optužnica za ubistvo supruge u saveznoj državi Virdžinija. David Varela, star 38 godina, tražen je zbog sumnje da je počinio ubistvo prvog stepena nad Linom Gerom početkom 2026. godine. Prema navodima FBI, Varela je uhapšen u sredu nakon višenedeljne međunarodne potrage, a u toku je proces njegovog izručenja u Sjedinjene Države.

Telo Line Gere pronađeno je 5. februara 2026. godine u zamrzivaču kuhinje u porodičnoj kući u Norfolku, u saveznoj državi Virdžinija, kako je saopštila lokalna policija. Dan pre toga, policiji je prijavljen njen nestanak. Prema podacima policijske uprave Norfolka, žrtva je imala 39 godina.

Direktor FBI Kaš Patel izjavio je da je hapšenje rezultat saradnje više agencija. “Želim da istaknem zajednički rad svih službi na brzom pronalasku i vraćanju osumnjičenog u Sjedinjene Države”, naveo je Patel nakon hapšenja. On je dodao da je Varela proveo skoro dva meseca izbegavajući gonjenje, ali da je, kako je rekao, ‘pravda uporna’.

Policija Norfolka je navela da su detektivi podneli krivičnu prijavu protiv Varele nakon što je obdukcijom utvrđeno da je smrt Line Gere nastupila nasilnim putem. Prema izveštaju medicinskog veštaka, uzrok smrti bila je kombinacija povreda zadobijenih tupim predmetom i gušenja. Lokalni istražioci su detalje slučaja saopštili nakon što je telo pronađeno, a osumnjičeni se u tom trenutku već nije nalazio na teritoriji Sjedinjenih Država.

Po navodima iz saopštenja FBI, slučaj je privukao pažnju zbog činjenice da je Varela bio rezervista američke mornarice u trenutku kada je protiv njega pokrenuta istraga. Savezne i lokalne službe bezbednosti, uključujući Odeljenje za unutrašnju bezbednost, sarađivale su na prikupljanju informacija o kretanju osumnjičenog i lociranju njegove tačne pozicije van zemlje.

Prema zvaničnim podacima, međunarodna potraga trajala je gotovo dva meseca, a hapšenje je izvršeno u koordinaciji sa stranim bezbednosnim službama. Drugi detalji o mestu i okolnostima hapšenja nisu objavljeni. Iz FBI navode da će Varela, nakon završetka procedura izručenja, biti prebačen u Sjedinjene Države radi nastavka krivičnog postupka.

Slučaj ostaje predmet istrage lokalnih i saveznih organa, a dalja saopštenja očekuju se po okončanju izručenja i nastavku sudskog procesa.

Pročitaj još

U Trendu