Connect with us

Zdravlje

Zašto ne možete prestati da mislite o hrani: šta je uzrok i rešenje

Fenomen ‘food noise’ može otežati svakodnevicu, ali postoje načini da ga prepoznate i olakšate sebi

Published

on

pexels-photo-6643743

Fenomen ‘food noise’ može otežati svakodnevicu, ali postoje načini da ga prepoznate i olakšate sebi

Mnoge žene, bez obzira na životno doba, često se suočavaju sa upornim mislima o hrani čak i kada nisu fizički gladne. Ovaj osećaj, poznat kao ‘food noise’, karakteriše konstantno razmišljanje o obrocima i namirnicama, što može otežati svakodnevno funkcionisanje, pa čak izazvati i osećaj krivice ili prejedanje. Za razliku od emocionalnog prejedanja, gde hrana služi kao uteha u stresnim periodima, ‘food noise’ nastaje zbog samih misli koje se ne vezuju direktno za emocije ili konkretne povode. Najčešće pogađa žene koje su dugo bile na restriktivnim dijetama ili su stalno opterećene izgledom i težinom. Umesto da stroga pravila donesu kontrolu i mir, ona mogu dodatno pojačati zaokupljenost hranom i stvoriti začarani krug opsesivnih misli.

Prema nedavnom istraživanju sprovedenom na 550 osoba, među kojima je bilo mnogo žena, pokazalo se da terapije koje deluju na centre u mozgu odgovorne za apetit – kao što su lekovi na bazi semaglutida (koji su registrovani i kod nas) – mogu značajno smanjiti intenzitet ‘šuma’ u mislima vezanih za hranu. Ispitanice su izjavile da su uporne misli o hrani bile smanjene skoro za polovinu, a oko dve trećine žena prijavilo je i poboljšanje mentalnog blagostanja.

Psihijatar i psihoterapeut dr Irena Đorđević objašnjava: „Mnogo je barijera pred kojima se nalaze osobe sa problemom gojaznosti, a stalno razmišljanje o hrani je jedna od najvećih. Zato je važno da lekovi koji utiču na apetit budu deo šire strategije promene životnih navika, uz obavezni nadzor lekara.”

Terapija lekovima nije jedino rešenje i može se koristiti isključivo uz preporuku stručnjaka. Ključ za dugoročno poboljšanje je uvođenje zdravih životnih navika, izgradnja pozitivnog odnosa prema sopstvenom telu i postepena promena stila života. Ako kod sebe prepoznajete uporno razmišljanje o hrani, preporučuje se da se obratite nutricionisti ili lekaru koji će vam pomoći da pronađete ravnotežu između zdrave ishrane i mentalnog zdravlja. Za tačnu dijagnozu i najbolji savet, konsultujte se sa stručnjakom.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Zdravlje

Četrdeset dana sećanja na dr Tamaru Lazić: inspiracija i podrška ženama

Priča o legendarnoj dermatološkinji, njenoj borbi i posveti oca Jadrana Lazića, podseća na snagu ljubavi i važnost pregleda

Published

on

Priča o legendarnoj dermatološkinji, njenoj borbi i posveti oca Jadrana Lazića, podseća na snagu ljubavi i važnost pregleda

Prošlo je četrdeset dana otkako nas je napustila dr Tamara Lazić, izuzetna srpska dermatološkinja koja je svojim radom i ličnim primerom ostavila snažan uticaj na žene širom sveta. Dr Lazić, koja je preminula u 44. godini života, četiri godine je hrabro vodila borbu sa karcinomom četvrtog stadijuma. Njen otac, poznati fotograf Jadran Lazić, podelio je dirljivu poruku i sliku na kojoj pali sveće svojoj ćerki, što je izazvalo saosećanje mnogih. U svojoj poruci napisao je: „Nije prošao nijedan izlazak ni zalazak sunca, niti jedan dah, a da tvoje prisustvo ne živi duboko u mom srcu. Bila si ljubav, svetlost, dobrota, lepota i duša o kojoj se ne može samo rečima pričati. Svet je postao mnogo tiši bez tvog osmeha, ali tvoj duh i dalje sija kroz svaki trenutak, svaku fotografiju i svako sećanje koje si ostavila. Jedan deo mene je otišao sa tobom tog dana, ali će deo tebe zauvek ostati uz mene tokom čitavog života, dok se ponovo ne sretnemo.“

Tamara je još kao srednjoškolka napustila Beograd i upisala medicinu na prestižnom univerzitetu u Njujorku, gde je diplomirala kao najbolja u svojoj generaciji. Svoju karijeru nastavila je u Sjedinjenim Američkim Državama, gde je stekla reputaciju jednog od najcenjenijih dermatologa i otvorila sopstvenu ordinaciju. Posebno je bila poznata po toplom odnosu prema pacijentima, a ženama je bila oslonac i savetnica u teškim trenucima.

U privatnom životu, Tamara je bila u braku sa neurohirurgom Džonom Strugarom, sa kojim je imala dvoje dece, Miju i Luku. Uspešno je balansirala između zahtevne karijere i porodičnih obaveza, a čak i tokom borbe s bolešću zadržala je pozitivan duh, inspirišući druge da ne gube nadu. Posmrtno je dobila priznanje za izuzetnu ženu zbog profesionalne i lične posvećenosti.

Njen otac Jadran, koji je radio sa svetskim zvezdama i živeo između Splita i Los Anđelesa, bio je veoma vezan za Tamaru. Vila na Hvaru, gde su provodili leta, nosi njeno ime, a tokom njene bolesti Jadran joj je posvetio umetničku izložbu kao podršku. Tamara je poslednje dane provela mirno, okružena porodicom i ljubavlju.

Ova priča osvetljava važnost redovnih pregleda i samopregleda, kao i snagu podrške u borbi sa teškim dijagnozama. Svim ženama se savetuje da obrate pažnju na promene na koži i druge simptome i blagovremeno potraže stručnu pomoć. Za pravu dijagnozu i savet, obavezno se obratite svom lekaru.

Pročitaj još

Zdravlje

Porodična svakodnevica nakon dolaska druge bebe: izazovi i prilagođavanje

Kratak razmak između trudnoća donosi emotivne i fizičke izazove roditeljima, ali i mogućnosti za porodično zbližavanje

Published

on

Kratak razmak između trudnoća donosi emotivne i fizičke izazove roditeljima, ali i mogućnosti za porodično zbližavanje

Kada majka ostane u drugom stanju ubrzo nakon dolaska prve bebe, cela porodica se nalazi pred nizom novih izazova. Ovakva situacija je česta među ženama u reproduktivnom dobu i zahteva posebnu pažnju, naročito ako roditelji još uvek brinu o malom detetu. Kratak period između trudnoća često dovodi do izraženog umora, emotivne nestabilnosti i osećaja da nema dovoljno vremena za sve obaveze tokom dana.

I dok na prvi pogled može delovati praktično što će deca zajedno odrastati, realnost zna biti veoma zahtevna. Majke koje se još nisu u potpunosti oporavile od prethodne trudnoće prolaze kroz novi talas hormonskih promena, a istovremeno pokušavaju da zadovolje potrebe starijeg deteta. Ovakve okolnosti mogu izazvati osećaj preopterećenosti, kao i napetost u partnerskim odnosima, čak i kod parova koji su inače stabilni.

Psihološkinja dr Marija Jovanović objašnjava: “Druga trudnoća ubrzo nakon prve često iznenadi i emotivno zatekne žene. Njihovo telo se još uvek oporavlja, a istovremeno se suočavaju sa potrebama dvoje male dece.” Ona naglašava koliko je važno da majke sebi priznaju pravo na umor i da potraže podršku od partnera, porodice ili prijatelja.

Važno je znati da mali razmak između trudnoća povećava rizik od iscrpljenosti, smanjuje vreme za odmor i zahteva veću organizaciju svakodnevnih obaveza. Partnerski odnos može biti dodatno opterećen zbog manjka zajedničkih trenutaka.

Stručnjaci preporučuju otvorenu komunikaciju sa partnerom, raspodelu obaveza i uključivanje šire porodice u svakodnevne aktivnosti, što može olakšati proces prilagođavanja. Praktični saveti uključuju planiranje vremena za odmor, pojednostavljivanje ishrane, pripremu obroka unapred i delegiranje kućnih poslova.

Ako primetite izražen umor, tugu ili osećaj anksioznosti, savetuje se razgovor sa izabranim lekarom ili psihologom. Za svaku dilemu i tačnu dijagnozu obratite se stručnjaku.

Pročitaj još

Zdravlje

Kako obim struka utiče na kognitivno zdravlje žena u srednjim godinama

Nakupljanje masnoća oko stomaka povezano je sa pamćenjem, koncentracijom i rizikom od demencije kod žena posle četrdesete

Published

on

Nakupljanje masnoća oko stomaka povezano je sa pamćenjem, koncentracijom i rizikom od demencije kod žena posle četrdesete

Žene koje se nalaze u četrdesetim i pedesetim godinama i primećuju probleme sa pamćenjem i koncentracijom, trebalo bi da obrate pažnju na obim struka, upozoravaju najnovija medicinska istraživanja. Povećana masnoća u predelu stomaka, naročito tzv. visceralna mast koja se nalazi oko unutrašnjih organa, može imati velik uticaj na zdravlje mozga i mentalne sposobnosti.

Abdominalne masnoće se dele na potkožne (ispod kože) i visceralne (dublje, oko organa kao što su jetra i creva). Visceralna mast, za razliku od potkožne, oslobađa upalne supstance koje preko krvotoka mogu stići do mozga i izazvati hronične upale niskog intenziteta. Takva stanja mogu dovesti do smanjenja zapremine mozga, posebno u regionima koji su odgovorni za pamćenje i donošenje odluka.

Istraživanja su pokazala da žene sa izraženijim obimom struka, čak i uz normalnu telesnu težinu, češće imaju manju količinu sive mase u mozgu. Siva masa je ključna za obradu informacija i kontrolu pokreta. Takođe, gojaznost u srednjim godinama povećava rizik od pojave demencije i drugih oblika kognitivnog slabljenja kasnije u životu.

Prema rečima dr Snežane Petrović, specijaliste interne medicine: “Visceralne masnoće su metabolički aktivne i mogu pokrenuti procese koji utiču na rad mozga. Redovno merenje obima struka može biti jednostavan način za rano prepoznavanje rizika.”

U srednjim godinama, usporavanje metabolizma i hormonske promene kod žena dodatno doprinose taloženju masnoće u predelu struka. Ipak, promena životnih navika može značajno pomoći. Preporučuje se ishrana bogata vlaknima, manje prerađenih šećera i redovno vežbanje kao najefikasniji načini za smanjenje masnoća na stomaku.

Korisni saveti uključuju svakodnevno hodanje, vežbe snage, više povrća i integralnih žitarica u jelovniku. Važno je i obezbediti dovoljno sna i smanjiti stres, jer i oni utiču na količinu masnoća u organizmu. Za preciznu dijagnozu i individualne preporuke o zdravlju mozga i metabolizmu, najbolje je konsultovati se sa lekarom koji može predložiti potrebne analize i personalizovane savete.

Pročitaj još

U Trendu