Connect with us

Svet

Viktor Orban optužio Ukrajinu za obustavu isporuke ruske nafte ka Mađarskoj

Premijer Mađarske izjavio da je njegova zemlja pod naftnom blokadom i najavio protivljenje zahtevima Ukrajine

Published

on

Foto Izvor: Pink.rs

Premijer Mađarske izjavio da je njegova zemlja pod naftnom blokadom i najavio protivljenje zahtevima Ukrajine

Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je danas u Estergomu da je Mađarska stavljena pod “naftnu blokadu” nakon što je Ukrajina obustavila isporuku ruske nafte kroz naftovod Družba. Orban je istakao da njegova zemlja neće prihvatiti zahteve ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog i najavio da će Mađarska razbiti ovu blokadu.

Premijer je tokom antiratnog skupa naglasio da neuspeh u suprotstavljanju, kako je naveo, uceni na početku može dovesti do daljih pokušaja, a kasnije bi, prema njegovim rečima, bilo prekasno za reakciju. “Mađarska ne može da bude ucenjena”, poručio je Orban.

On je dodao da je prilikom inspekcije rafinerije u Sažalombati, koja je projektovana za preradu ruske nafte, saznao da Ukrajina već nekoliko nedelja “blefira” i da nema nameru da ponovo pokrene isporuke kroz naftovod Družba. Orban je upozorio da bi, da Mađarska nije povećala svoje strateške rezerve, cena benzina mogla da poraste za više od 1.000 forinti (oko 2,7 evra) po litru.

“Mađarska će razbiti tu blokadu i odbiti zahteve Zelenskog”, rekao je Orban na skupu. Zvanične reakcije iz Ukrajine na ove navode za sada nema.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Evropska unija uvodi zabranu uvoza ruskog tečnog gasa, Rusija najavljuje odgovor

Brisel sprovodi prvi korak ka potpunoj energetskoj nezavisnosti, ruski predsednik najavio moguće prevremeno povlačenje

Published

on

By

Brisel sprovodi prvi korak ka potpunoj energetskoj nezavisnosti, ruski predsednik najavio moguće prevremeno povlačenje

Zabrana uvoza ruskog tečnog prirodnog gasa po kratkoročnim ugovorima na teritoriju Evropske unije stupila je danas na snagu, čime je otpočela nova faza energetskih mera između EU i Rusije. Odluka je deo strategije kojom Brisel planira da do 2027. godine potpuno prekine zavisnost od ruskih energenata.

Prema zvaničnom planu Evropske unije, sledeći rokovi su određeni: do 17. juna 2026. predviđen je prekid svih kratkoročnih ugovora za gas iz gasovoda, od 1. januara 2027. potpuna zabrana isporuke ruskog tečnog gasa, dok je za 30. septembar 2027. planirana potpuna obustava uvoza ruskog gasa putem gasovoda.

Statistički podaci pokazuju da je tokom 2025. godine Rusija bila drugi najveći izvoznik tečnog prirodnog gasa u Evropu, odmah iza Sjedinjenih Američkih Država, sa udelom od 16,1 odsto. Od ukupno 38 milijardi kubnih metara gasa isporučenog prošle godine, više od polovine, odnosno 20 milijardi kubnih metara, činio je upravo tečni prirodni gas iz Rusije.

Na odluku Evropske unije reagovao je predsednik Ruske Federacije Vladimir Putin, koji je izjavio da Rusija neće čekati 2027. godinu ukoliko Brisel nastavi sa pritiscima. “Rusija bi mogla da razmotri prevremeni izlazak sa evropskog tržišta i preusmeri isporuke ka drugim kupcima, pre svega u Aziji”, naveo je Putin, naglašavajući da su alternative već spremne.

Primena zabrane i najave ruskih vlasti stavile su evropsko tržište energenata pred značajan izazov, posebno u pogledu stabilnosti cena i sigurnosti snabdevanja u narednim zimskim sezonama.

Pročitaj još

Svet

Dečak iz Njujorka dobio transplantaciju bubrega nakon dugog čekanja na donora

Lekari potvrdili da je transplantacija obavljena u Njujorku, porodica prethodno tražila donora putem različitih kanala

Published

on

By

Lekari potvrdili da je transplantacija obavljena u Njujorku, porodica prethodno tražila donora putem različitih kanala

Trinaestogodišnji dečak iz Long Ajlenda, Njujork, podvrgnut je transplantaciji bubrega nakon što mu je tokom 2025. godine značajno pogoršano zdravstveno stanje zbog urođene bolesti. Zvaničnici zdravstvene ustanove u kojoj je operacija izvedena naveli su da je dečak rođen sa opstrukcijom ureterovezikalnog spoja, što je retko urođeno oboljenje koje izaziva blokadu između uretera i bešike, dovodeći do vraćanja mokraće u bubrege. Ova zdravstvena komplikacija često dovodi do infekcija, povišene telesne temperature i potrebe za višestrukim bolničkim lečenjima i operacijama.

Porodica dečaka istakla je da je tokom godina često bio hospitalizovan, a da su mu simptomi ograničili ishranu i fizičku aktivnost. Zbog bolesti, dečak je redovno izostajao iz škole i bio udaljen od društva vršnjaka. U februaru 2025. godine zabeležen je značajan pad energije i pogoršanje opšteg stanja, što je navelo lekare da preporuče transplantaciju bubrega kao sledeći korak u lečenju.

Prema navodima porodice, medicinsko osoblje informisalo ih je da bi čekanje na odgovarajući organ moglo potrajati do dve godine, zbog veće potražnje u odnosu na broj raspoloživih donora. U želji da ubrzaju proces, roditelji su pokrenuli sopstvenu potragu za donatorom, koristeći društvene mreže, kontakte sa humanitarnim organizacijama i lokalnim medijima da prošire informaciju o dečakovoj potrebi.

Tokom ovog perioda, zdravstveno stanje dečaka nastavilo je da se pogoršava. Prema rečima njegove majke, došlo je do postepenog smanjenja fizičkih sposobnosti i izražene iscrpljenosti. Porodica je svakodnevno pratila stanje i bila u kontaktu sa medicinskim timom.

Na kraju potrage, donator je pronađen, a operacija transplantacije uspešno je izvedena u bolnici u Njujorku. Nadležni lekari nisu davali dodatne informacije o identitetu donora, u skladu sa medicinskom privatnošću. Porodica je izrazila zahvalnost svima koji su učestvovali u potrazi i podršci tokom procesa.

Prema međunarodnim zdravstvenim organizacijama, broj pacijenata kojima je potrebna transplantacija bubrega i dalje premašuje broj raspoloživih organa, zbog čega se porodice i pacijenti često odlučuju na pokretanje sopstvenih kampanja za pronalazak donora. Ovakvi slučajevi ukazuju na izazove sa kojima se suočavaju hronični bolesnici i njihove porodice u procesu lečenja.

Pročitaj još

Svet

Volodimir Zelenski najavio spremnost Ukrajine za pregovore sa Rusijom u Bakuu

Predsednik Ukrajine istakao značaj trilateralnog formata i uloge Azerbejdžana u mirovnom procesu

Published

on

By

Predsednik Ukrajine istakao značaj trilateralnog formata i uloge Azerbejdžana u mirovnom procesu

Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je danas u Bakuu, tokom zvanične posete Azerbejdžanu, da je Ukrajina spremna za novu rundu pregovora sa Rusijom na teritoriji te zemlje. Nakon sastanka sa predsednikom Azerbejdžana Ilhamom Alijevim, Zelenski je naglasio da Kijev podržava trilateralni format razgovora, ističući važnost posredovanja partnera u postizanju mira.

“Podelili smo sa predsednikom Azerbejdžana da smo spremni za trilateralne pregovore. Imali smo slično iskustvo u Turskoj, kao i sa američkim partnerima u Švajcarskoj”, rekao je Zelenski, pozivajući se na prethodne diplomatske pokušaje.

Tokom posete Bakuu, potpisano je šest važnih dokumenata, od kojih se deo odnosi na saradnju u oblasti bezbednosti. Ukrajinski predsednik je naglasio da Kijev veoma ceni napore Azerbejdžana u mirovnom procesu, ocenjujući da se ova zemlja pozicionira kao potencijalni domaćin za rešavanje sukoba u Evropi.

Prema zvaničnim informacijama, trilateralni format podrazumeva uključivanje Azerbejdžana kao posrednika u mogućim pregovorima između Ukrajine i Rusije. Sličan model već je korišćen tokom ranijih sastanaka u Turskoj i Švajcarskoj sa različitim međunarodnim akterima.

“Ukrajina ostaje posvećena diplomatskom rešenju sukoba i nastaviće da traži partnere za mir”, izjavio je Zelenski tokom zajedničke konferencije za novinare.

Zvanični izvori navode da su tokom susreta dva predsednika potpisani i sporazumi koji se tiču bezbednosti i bilateralne saradnje, ali detalji nisu saopšteni javnosti.

Pročitaj još

U Trendu