Connect with us

Svet

Senat SAD odbio predlog za ograničenje predsedničkih ovlašćenja u vezi sa Iranom

Američki Senat nije usvojio šesti predlog za ograničenje ovlašćenja predsednika po pitanju vojnih operacija protiv Irana, potvrđeno u Vašingtonu

Published

on

pexels-photo-6610685

Američki Senat nije usvojio šesti predlog za ograničenje ovlašćenja predsednika po pitanju vojnih operacija protiv Irana, potvrđeno u Vašingtonu

Senat Sjedinjenih Američkih Država odbio je šesti po redu predlog demokratskih senatora kojim bi se ograničila ovlašćenja predsednika u pokretanju vojnih operacija protiv Irana. Glasanje je održano u četvrtak u Vašingtonu, dok se približava zakonski rok od 60 dana, navodi se u izveštajima sa lica mesta.

Predlog rezolucije o ratnim ovlašćenjima, koji je podneo senator iz Kalifornije Adam Šif, nije dobio potrebnu većinu, jer je 47 senatora glasalo za, a 50 protiv. Ovom merom bi bilo naloženo predsedniku da povuče američke snage iz neprijateljstava sa Iranom ukoliko Kongres nije dao izričitu saglasnost za rat.

Prema Zakonu o ratnim ovlašćenjima iz 1973. godine, predsednik je dužan da povuče vojne snage iz sukoba nakon 60 dana ako Kongres nije odobrio vojnu akciju. Odbrojavanje počinje kada predsednik pošalje zvaničnu obavest Kongresu o početku neprijateljstava. Predsednik Donald Tramp je 2. marta formalno obavestio Kongres o angažmanu američkih snaga u vezi sa Iranom, što znači da rok ističe u petak, 1. maja. Postoji mogućnost produžetka ovog roka za 30 dana kako bi se omogućilo povlačenje trupa.

Demokratski članovi oba doma Kongresa najavili su da će nastaviti sa pokušajima da ograniče predsednička ovlašćenja u vojnom angažmanu sa Iranom i u poslednjih nekoliko nedelja podneli su veći broj sličnih rezolucija. Članovi Progresivnog kokusa u Kongresu najavili su da će nastaviti da insistiraju na glasanju o ovom pitanju.

Republikanski senatori su, prema izveštajima, nastavili da podržavaju trenutnu administraciju i nisu podržali rezoluciju. Izjave senatskih lidera i članova odbora za oružane snage ukazuju na oprez u vezi sa ograničavanjem izvršnih ovlašćenja u vreme aktuelnih međunarodnih tenzija.

Prema postojećim pravilima, u slučaju da Kongres ne izglasa podršku za nastavak vojnog angažmana, predsednik ima mogućnost da produži rok za povlačenje snaga za dodatnih 30 dana, što se koristi za organizovano povlačenje trupa i opreme. Ova procedura deo je šire rasprave o ulozi Kongresa u odlučivanju o upotrebi vojne sile u inostranstvu.

Odbijanje najnovije rezolucije dolazi u trenutku kada se nastavlja debata o ovlašćenjima predsednika u vođenju spoljne politike i vojnih operacija, posebno u kontekstu odnosa sa Iranom. Slične inicijative su u prethodnim pokušajima takođe nailazile na podeljena mišljenja među senatorima i nisu usvojene.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

SAD zvaničnici procenjuju da su troškovi rata u Iranu dvostruko viši od ranijih podataka

Prema izveštajima američkih zvaničnika, ukupni troškovi vojne operacije premašuju prethodne procene, sa razlikama u obračunu vojnih gubitaka

Published

on

By

Prema izveštajima američkih zvaničnika, ukupni troškovi vojne operacije premašuju prethodne procene, sa razlikama u obračunu vojnih gubitaka

Američki zvaničnici naveli su da su stvarni troškovi rata u Iranu bliži sumi od 50 milijardi dolara, što je znatno više od ranije procenjenih 25 milijardi dolara koje su javno iznete tokom svedočenja pred Kongresom. Ova informacija dolazi nakon što je zvaničnik Ministarstva odbrane Sjedinjenih Američkih Država na svedočenju u sredu na Kapitol Hilu naveo da su izdaci za operaciju pod nazivom Epic Fury iznosili približno 25 milijardi dolara, ali da taj iznos ne uključuje troškove povezane sa oštećenom ili uništenom vojnom opremom, kao ni sa infrastrukturom i instalacijama vojske SAD.

Prema izjavama zvaničnika koji su upoznati sa internim procenama, a na koje se pozivaju međunarodni mediji, ukupni troškovi do sada iznose oko 50 milijardi dolara. Ova razlika objašnjava se pre svega potrebom za zamenom potrošenih i izgubljenih sredstava, pre svega municije i vojne opreme. Primer koji je istaknut u izveštaju jeste gubitak 24 MQ-9 Reaper bespilotne letelice, čija pojedinačna vrednost može premašiti 30 miliona dolara. Zvaničnici navode da su ovi gubici značajno uticali na ukupan finansijski bilans operacije.

Sekretar za odbranu SAD Pit Hegset i general Dan Kejn, predsedavajući Združenog generalštaba, prethodno su pred Kongresom branili zahtev Ministarstva odbrane za budžet od 1,5 biliona dolara, objašnjavajući da su sredstva potrebna za održavanje i obnovu vojnih kapaciteta. Tokom izlaganja, naglašeno je da se deo troškova može pojaviti u narednim godinama, kako se procenjuju oštećenja i planiraju zamene opreme.

Iako su javno iznete brojke bile niže, više izvora iz američkih vojnih i političkih krugova sugerišu da je realan finansijski iznos znatno viši, što se objašnjava složenim načinom obračuna vojne potrošnje. Zvaničnici napominju da su ovi podaci rezultat internih analiza, a ne konačnih javnih izveštaja.

Rat u Iranu ima značajan uticaj na vojni budžet i planiranje SAD. Troškovi uključuju ne samo direktne vojne operacije, već i gubitke naoružanja i opreme, kao i potrebe za obnovom vojnih instalacija pogođenih tokom sukoba. Prema navodima izveštaja, deo opreme koja je uništena ili izgubljena, poput bespilotnih letelica, zahteva skupu zamenu, što dodatno povećava ukupne izdatke.

Zvaničnici ističu da će konačna procena troškova biti poznata tek po završetku operacije i kompletiranja svih finansijskih izveštaja. Do tada, razlika između javno objavljenih i internih procena ostaje predmet pažnje, a detalji o gubicima i troškovima nastavljaju da se razmatraju u okviru relevantnih odbora Kongresa.

Pročitaj još

Svet

Sjedinjene Američke Države ukidaju carine na škotski viski posle kraljevske posete

Američki predsednik najavio ukidanje trgovinskih ograničenja nakon sastanka sa kraljem Čarlsom III i kraljicom Kamilom

Published

on

By

Američki predsednik najavio ukidanje trgovinskih ograničenja nakon sastanka sa kraljem Čarlsom III i kraljicom Kamilom

Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp saopštio je da će SAD ukinuti carine i ograničenja na uvoz škotskog viskija, neposredno nakon završetka zvanične posete britanskog kralja Čarlsa III i kraljice Kamile Beloj kući. Ova odluka, objavljena putem zvanične platforme američkog predsednika, omogućava znatno olakšanu trgovinsku saradnju između Škotske i američke savezne države Kentaki, koje su poznate po proizvodnji viskija i burbona.

U saopštenju je naglašeno da će posebna pažnja biti posvećena olakšavanju trgovine drvenim buradima, što je zahtev koji su privrednici sa obe strane iznosili tokom prethodnog perioda. Predsednik Tramp je istakao da je ovaj potez donet iz poštovanja prema kraljevskom paru, navodeći da su kralj i kraljica jedini koji su mogli da ga motivišu na takvu odluku.

“Kralj i kraljica su me naterali da uradim nešto što niko drugi ne bi mogao, a da me gotovo nisu ni pitali. Velika mi je čast što su posetili Sjedinjene Države”, naveo je predsednik u svojoj izjavi.

Odluka o ukidanju carina ocenjuje se kao korak ka unapređenju trgovinskih odnosa između Sjedinjenih Američkih Država i Ujedinjenog Kraljevstva, pri čemu se koristi diplomatski pristup u jačanju ekonomskih veza tokom kraljevske posete Vašingtonu. Prema zvaničnim izvorima, privrednici sa obe strane pozdravili su ovu meru, očekujući povećanje trgovinske razmene i ulaganja u dve moćne industrije.

Pročitaj još

Svet

Finansiranje test traka za fentanil obustavljeno od strane američke administracije

Zvanična odluka saopštena javnosti, zdravstvene organizacije izrazile zabrinutost zbog mogućeg uticaja na prevenciju predoziranja

Published

on

By

Zvanična odluka saopštena javnosti, zdravstvene organizacije izrazile zabrinutost zbog mogućeg uticaja na prevenciju predoziranja

Američke vlasti saopštile su da federalna sredstva više neće biti korišćena za nabavku test traka koje služe za detekciju prisustva opasnih supstanci poput fentanila u nedozvoljenim drogama. Ova promena politike, potvrđena u pismu državne Agencije za zloupotrebu supstanci i mentalno zdravlje (SAMHSA), stupila je na snagu krajem aprila 2026. godine.

Test trake, čija je cena oko jednog dolara po komadu, omogućavaju korisnicima da provere da li droga sadrži fentanil, ksilazin ili medetomidin, što su supstance koje mogu povećati rizik od fatalnog predoziranja. Prethodno su ove trake mogle biti nabavljene sa federalnim sredstvima, a sada su zdravstvene organizacije upozorile da bi ukidanje finansiranja moglo ugroziti dosadašnji napredak u borbi protiv smrtnih predoziranja.

Maritza Perez Medina, direktorka za federalnu politiku u organizaciji koja se bavi politikom droga, izjavila je da su mnogi zdravstveni radnici i aktivisti iznenađeni ovom odlukom i da je ona izazvala značajnu konfuziju. Prema njenim rečima, test trake predstavljaju važan alat u prevenciji predoziranja smrtonosnim supstancama.

U zvaničnom pismu, agencija SAMHSA je precizirala da sredstva iz federalnog budžeta više ne mogu biti upotrebljena za nabavku opreme koja služi za testiranje droga na prisustvo fentanila i sličnih supstanci. Ova odluka predstavlja promenu u odnosu na prethodnu politiku, koja je još u julu tekuće godine dozvoljavala finansiranje ovih testova.

Zdravstvene organizacije i pojedini stručnjaci su, nakon objavljivanja odluke, izrazili zabrinutost da bi ukidanje finansiranja moglo doprineti povećanju broja predoziranja, s obzirom da test trake omogućavaju korisnicima da izbegnu upotrebu kontaminiranih supstanci. Nije objavljeno da li će biti ponuđene alternative ili drugi vidovi podrške na saveznom nivou.

Test trake su poslednjih godina korišćene u različitim programima prevencije širom Sjedinjenih Američkih Država, posebno u regionima gde su zabeleženi porasti smrtnih slučajeva usled predoziranja fentanilom i drugim opasnim supstancama. Zdravstveni radnici podsećaju da je dostupnost ovih testova omogućila smanjenje rizika po korisnike i da je njihova uloga u prevenciji predoziranja bila značajna.

Nije navedeno da li će ova promena uticati i na finansiranje drugih programa prevencije ili na dostupnost test traka na lokalnom nivou. Javnost i stručna zajednica nastavljaju da prate razvoj situacije, dok zvaničnici nisu dali dodatna obrazloženja o razlozima za promenu politike.

Pročitaj još

U Trendu