Connect with us

Svet

Senat SAD odbio predlog za ograničenje predsedničkih ovlašćenja u vezi sa Iranom

Američki Senat nije usvojio šesti predlog za ograničenje ovlašćenja predsednika po pitanju vojnih operacija protiv Irana, potvrđeno u Vašingtonu

Published

on

pexels-photo-6610685

Američki Senat nije usvojio šesti predlog za ograničenje ovlašćenja predsednika po pitanju vojnih operacija protiv Irana, potvrđeno u Vašingtonu

Senat Sjedinjenih Američkih Država odbio je šesti po redu predlog demokratskih senatora kojim bi se ograničila ovlašćenja predsednika u pokretanju vojnih operacija protiv Irana. Glasanje je održano u četvrtak u Vašingtonu, dok se približava zakonski rok od 60 dana, navodi se u izveštajima sa lica mesta.

Predlog rezolucije o ratnim ovlašćenjima, koji je podneo senator iz Kalifornije Adam Šif, nije dobio potrebnu većinu, jer je 47 senatora glasalo za, a 50 protiv. Ovom merom bi bilo naloženo predsedniku da povuče američke snage iz neprijateljstava sa Iranom ukoliko Kongres nije dao izričitu saglasnost za rat.

Prema Zakonu o ratnim ovlašćenjima iz 1973. godine, predsednik je dužan da povuče vojne snage iz sukoba nakon 60 dana ako Kongres nije odobrio vojnu akciju. Odbrojavanje počinje kada predsednik pošalje zvaničnu obavest Kongresu o početku neprijateljstava. Predsednik Donald Tramp je 2. marta formalno obavestio Kongres o angažmanu američkih snaga u vezi sa Iranom, što znači da rok ističe u petak, 1. maja. Postoji mogućnost produžetka ovog roka za 30 dana kako bi se omogućilo povlačenje trupa.

Demokratski članovi oba doma Kongresa najavili su da će nastaviti sa pokušajima da ograniče predsednička ovlašćenja u vojnom angažmanu sa Iranom i u poslednjih nekoliko nedelja podneli su veći broj sličnih rezolucija. Članovi Progresivnog kokusa u Kongresu najavili su da će nastaviti da insistiraju na glasanju o ovom pitanju.

Republikanski senatori su, prema izveštajima, nastavili da podržavaju trenutnu administraciju i nisu podržali rezoluciju. Izjave senatskih lidera i članova odbora za oružane snage ukazuju na oprez u vezi sa ograničavanjem izvršnih ovlašćenja u vreme aktuelnih međunarodnih tenzija.

Prema postojećim pravilima, u slučaju da Kongres ne izglasa podršku za nastavak vojnog angažmana, predsednik ima mogućnost da produži rok za povlačenje snaga za dodatnih 30 dana, što se koristi za organizovano povlačenje trupa i opreme. Ova procedura deo je šire rasprave o ulozi Kongresa u odlučivanju o upotrebi vojne sile u inostranstvu.

Odbijanje najnovije rezolucije dolazi u trenutku kada se nastavlja debata o ovlašćenjima predsednika u vođenju spoljne politike i vojnih operacija, posebno u kontekstu odnosa sa Iranom. Slične inicijative su u prethodnim pokušajima takođe nailazile na podeljena mišljenja među senatorima i nisu usvojene.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Rast prodaje osveživača daha i žvaka povezan sa upotrebom lekova za mršavljenje

Kompanija Hershey beleži povećanu potražnju za žvakama i mentol bombonama, navodi direktor, dok stručnjaci ukazuju na moguće nuspojave lekova GLP-1

Published

on

By

Kompanija Hershey beleži povećanu potražnju za žvakama i mentol bombonama, navodi direktor, dok stručnjaci ukazuju na moguće nuspojave lekova GLP-1

Kompanija Hershey je saopštila da u poslednjem kvartalu beleži rast prodaje osveživača daha i žvaka, što se dovodi u vezu sa povećanom upotrebom lekova za mršavljenje iz grupe GLP-1. Generalni direktor Hershey-a, Kirk Tanner, izjavio je da dok ovi lekovi smanjuju apetit i dovode do manjeg konzumiranja slatkiša, istovremeno utiču na porast prodaje proizvoda kao što su mentol bombone i žvake.

Prema rečima Kirk Tannera, prodaja brenda Ice Breakers, koji uključuje mentol bombone i žvake, porasla je za 8% tokom poslednjeg kvartala. On je naveo da je povećana upotreba lekova tipa GLP-1, poput Ozempica i Wegovy-a, uticala na navike potrošača i podstakla tražnju za proizvodima namenjenim osveženju daha.

Medicinski stručnjaci navode da lekovi GLP-1, koji se koriste za regulaciju telesne težine, mogu izazvati određene nuspojave kod pojedinih korisnika. Jedna od mogućih nuspojava je pojava neprijatnog daha ili specifičnog mirisa prilikom podrigivanja, što je u nekim slučajevima opisano kao „riblji miris”. Stručnjaci ističu da proizvođači ovih lekova ne navode neprijatan dah ili halitozu kao registrovanu nuspojavu u zvaničnim uputstvima za upotrebu. Dodaju da se efekti ovih lekova na oralnu higijenu još uvek proučavaju i da neprijatan dah nije klinički dijagnostikovana posledica.

U jednom od kliničkih ispitivanja, proizvođač lekova Ozempic i Wegovy, kompanija Novo Nordisk, zabeležio je da je oko 9% korisnika prijavilo podrigivanje kao nuspojavu. Takođe, više od 40% ispitanika navelo je pojavu mučnine, dok je povraćanje prijavilo skoro 25% korisnika.

Kompanija Hershey navodi da promene u navikama potrošača, uzrokovane povećanom upotrebom lekova za mršavljenje, utiču na strukturu tržišta grickalica i osveživača daha. Kompanija prati dalji razvoj situacije i prilagođava svoje poslovne strategije u skladu sa potrebama kupaca.

Pročitaj još

Svet

Američki i venecuelanski zvaničnici na prvom direktnom letu između SAD i Venecuele posle sedam godina

Let potvrđen od strane zvaničnika, delegacije iz obe zemlje prisustvovale, u fokusu ekonomski sporazumi

Published

on

By

Let potvrđen od strane zvaničnika, delegacije iz obe zemlje prisustvovale, u fokusu ekonomski sporazumi

Zvaničnici administracije SAD i predstavnici Venecuele leteli su u četvrtak, 30. aprila 2026. godine, prvim direktnim komercijalnim letom između Sjedinjenih Američkih Država i Venecuele nakon sedam godina prekida saobraćaja. Let iz Majamija za Karakas obavljen je kompanijom American Airlines, potvrdili su američki i venecuelanski zvaničnici.

Na letu su, prema zvaničnim informacijama, bili predstavnici Nacionalnog saveta za energetsku dominaciju SAD, uključujući Džeroda Agena, koji je predvodio američku delegaciju. Sa venecuelanske strane, na letu je bio novoimenovani ambasador Venecuele u SAD, Feliks Plasensija.

Džerod Agen je izjavio da je tim iz Bele kuće otputovao u Karakas s ciljem unapređenja dogovora između američkih kompanija i venecuelanske državne naftne kompanije PDVSA, kao i određenih rudarskih preduzeća. Među američkim kompanijama koje su najavile ulazak na venecuelansko tržište nalaze se HKN Energy i Hunt Energy, kako je naveo Agen. Planirano je i sastajanje sa privremenom predsednicom Venecuele Delci Rodrigez, prema izjavama zvaničnika SAD.

Dolazak aviona u međunarodni aerodrom Simon Bolivar u La Gvairi obeležen je svečanim presecanjem vrpce, navode izvori sa lica mesta. Fotografije prikazuju prisustvo zvaničnika i predstavnika aviokompanije tokom ceremonije.

Ovaj događaj se desio skoro četiri meseca nakon što su Sjedinjene Države pokrenule korake ka obnovi diplomatskih i ekonomskih odnosa sa Venecuelom, uključujući razgovore o olakšavanju određenih trgovinskih i energetskih sporazuma. Pomenute aktivnosti predstavljaju deo šireg procesa normalizacije komunikacije između dve zemlje nakon perioda prekida i sankcija.

Zvaničnici obe strane nisu izneli dodatne detalje o sadržaju dogovora niti o budućim koracima, dok su međunarodni posmatrači istakli da bi obnavljanje direktnih letova moglo doprineti nastavku pregovora i unapređenju ekonomskih odnosa. Prethodno su direktne avio-linije između SAD i Venecuele bile obustavljene, a ovaj let smatra se korakom ka postepenoj obnovi saobraćaja i dijaloga.

Nezavisni izvori nisu mogli da potvrde sve detalje dogovora, a reakcije međunarodne zajednice za sada nisu objavljene.

Pročitaj još

Svet

Osumnjičeni za napad na večeri dopisnika zadržan u zatvorskom kompleksu u Vašingtonu

Zvanični izvor potvrdio pritvor osumnjičenog, postupak u toku, standardne bezbednosne mere primenjene

Published

on

By

Zvanični izvor potvrdio pritvor osumnjičenog, postupak u toku, standardne bezbednosne mere primenjene

Cole Allen, državljanin Kalifornije, koji je optužen u vezi sa napadom tokom manifestacije White House Correspondents’ Dinner proteklog vikenda, nalazi se u pritvoru u okviru Correctional Treatment Facility (CTF) u zatvorskom kompleksu u Vašingtonu, potvrdio je izvor iz policije. Ovaj objekat je pod upravom Odeljenja za ispravne mere Distrikta Kolumbija i u njemu su prethodno bili smešteni i drugi optuženi za razna krivična dela, uključujući i osobe optužene u vezi sa događajima od 6. januara. Sam objekat je noviji u poređenju sa glavnim zatvorom u istom kompleksu.

CTF je objekat u kome se nalaze muškarci, žene i maloletnici koji su optuženi kao odrasle osobe. Prema navodima izvora iz policije, Allen je trenutno u samici u medicinskoj izolaciji, što je deo standardne procedure za nove pritvorenike. U okviru protokola, osumnjičeni se nalazi pod nadzorom zbog procene rizika, a tokom prva 72 sata nosi zaštitnu uniformu u cilju prevencije samopovređivanja.

Protiv Allena (31) podignuta je optužnica za pokušaj atentata na predsednika Donalda Trampa, kao i za dva krivična dela vezana za vatreno oružje, a sve u vezi sa pucnjavom koja se dogodila u subotu uveče. Prema dostupnim informacijama, Allen još uvek nije izjasnio o svojoj krivici po ovim tačkama optužnice.

Njegov pravni zastupnik je pred sudom izjavio da se Allen nalazi u tzv. “bezbednoj ćeliji”, pod neprekidnim nadzorom, u skladu sa internim procedurama ustanove. Ove mere, prema rečima izvora iz policije, predstavljaju standardnu proceduru u slučajevima kada postoji potreba za procenom mentalnog i fizičkog stanja pritvorenika tokom prvih dana boravka.

Istraga o događaju tokom večere dopisnika i dalje je u toku. Zvaničnih komentara o daljim koracima ili o mogućim promenama statusa pritvora za sada nema. Kompleks CTF, gde je Allen pritvoren, koristi se i za smeštaj osoba koje čekaju suđenje ili izdržavanje kazne za različita krivična dela. Sve procedure tokom pritvora sprovode se prema važećim propisima i standardima Odeljenja za ispravne mere Distrikta Kolumbija.

Dodatne informacije o samom incidentu, kao i o toku sudskog procesa, očekuju se u narednom periodu.

Pročitaj još

U Trendu