Connect with us

Svet

Evropska unija, Ukrajina i Kanada najavile mere za povratak nezakonito deportovane ukrajinske dece

Međunarodna koalicija dogovorila jačanje saradnje, istrage i podrške povratku dece prisilno premeštene tokom rata

Published

on

Foto Izvor:

Međunarodna koalicija dogovorila jačanje saradnje, istrage i podrške povratku dece prisilno premeštene tokom rata

Predstavnici Evropske unije, Ukrajine i Kanade održali su sastanak na visokom nivou Međunarodne koalicije za povratak ukrajinske dece, kako bi koordinisali međunarodne napore za povratak dece koja su, prema zvaničnim podacima, nezakonito deportovana ili prisilno premeštena iz Ukrajine tokom rata. Sastanak je održan uz učešće oko 60 država i međunarodnih organizacija, a inicijativu je najavila predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen u svom obraćanju o stanju Unije za 2025. godinu.

Prema zvaničnim podacima, više od 20.500 ukrajinske dece nezakonito je deportovano ili premešteno u Rusiju ili na privremeno okupirane teritorije Ukrajine od početka rata. Evropska unija, zajedno sa partnerima, potvrdila je posvećenost intenziviranju akcija za povratak svakog deteta i obezbeđivanju odgovornosti za počinjene zločine.

Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila je da “desetine hiljada ukrajinske dece koju je Rusija odvela i dalje su odvojeni od svoje zemlje i svojih najmilijih. Nećemo mirovati dok svako od njih ne bude ponovo sa svojim porodicama. Sa 50 miliona evra pružamo konkretnu podršku našoj posvećenosti. Povratak svakog deteta mora biti deo bilo kog mirovnog sporazuma.”

Dogovoreni su konkretni koraci, uključujući jačanje mehanizama za pronalaženje, verifikaciju i praćenje dece, tehničku i finansijsku podršku ukrajinskim vlastima i organizacijama civilnog društva, proširenje diplomatskih napora i podršku procesima reintegracije dece kroz obrazovanje i zaštitu. Koalicija je najavila i jačanje istraga, kao i usvajanje dalje koordinisanih sankcija protiv odgovornih za nezakonite deportacije.

Evropska unija je najavila izdvajanje dodatnih 50 miliona evra za jačanje ukrajinskog sistema zaštite dece, pristupa pravdi i digitalizaciju procesa za zahteve za obeštećenje. Dokumentarni film koji prikazuje svedočenja preživele dece biće dostupan javnosti na audiovizuelnom portalu narednih mesec dana.

Međunarodna koalicija za povratak ukrajinske dece osnovana je u Kijevu u februaru 2024. godine, pod kopredsedavanjem Ukrajine i Kanade, a Evropska unija je postala punopravni član u septembru 2025. godine. Koalicija sada okuplja 49 zemalja i međunarodnih organizacija kao centralnu platformu za koordinaciju diplomatskih, humanitarnih i pravnih napora.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Venezuelske vlasti ograničavaju pristup regionu La Gaira dok se potraga za preživelima nastavlja

Vlada potvrdila nastavak spasilačkih operacija treći dan posle zemljotresa, međunarodna pomoć stigla u pogođeno područje

Published

on

By

Vlada potvrdila nastavak spasilačkih operacija treći dan posle zemljotresa, međunarodna pomoć stigla u pogođeno područje

Vlasti Venecuele saopštile su da će ograničiti pristup teško pogođenom regionu La Gaira dok potraga za preživelima nakon snažnih zemljotresa ulazi u treći dan. Prema zvaničnim izvorima, građani i dalje samoinicijativno tragaju za nestalima u ruševinama kuća i stambenih zgrada, s obzirom na ograničenu prisutnost državnih spasilačkih timova.

Zemljotresi su pogodili zemlju pre tri dana, ostavljajući brojne objekte urušenim, što je dovelo do povećane potrebe za spasilačkim operacijama. Građani su naveli da u najteže pogođenim područjima ima malo državnih ekipa, iako su zvaničnici istakli da je odgovor vlasti sveobuhvatan. Vršilac dužnosti predsednika Delcy Rodríguez izjavila je da je prioritet spašavanje ljudi u ‘kritičnim satima’ nakon nesreće, kao i da je međunarodna pomoć dobrodošla.

Prema izveštaju lokalnih vlasti, više od 200 osoba je do sada spaseno, dok se za oko 51.000 ljudi i dalje traga. Ovaj broj, navode, može uključivati i osobe koje nisu u mogućnosti da stupe u kontakt sa porodicama zbog prekida telekomunikacija, kao i moguće duplikate prijavljenih nestanaka.

Međunarodne humanitarne organizacije ističu da su prva 72 sata ključna za pronalaženje preživelih i pružanje pomoći, ali navode da šanse mogu biti produžene ukoliko ima pristupa vodi i hrani. Organizacija za migracije procenjuje da bi do 6,76 miliona ljudi u zemlji moglo biti pogođeno posledicama zemljotresa, uključujući približno 2 miliona stanovnika Karakasa.

Pojedini građani, poput Dijane Sandrano, koja traga za nestalim članom porodice, izjavili su da će nastaviti potragu dok ne pronađu svoje bližnje. Spasioci uz pomoć pasa pretražuju ruševine, a porodice nestalih se okupljaju u devastiranim oblastima u nadi da će pronaći voljene osobe.

Vlasti su istakle da je pristup najpogođenijim zonama ograničen radi olakšanja spasilačkih operacija i kontrole distribucije humanitarne pomoći. Nastavak spasilačkih aktivnosti i dolazak međunarodne pomoći ostaju prioriteti u narednim danima.

Pročitaj još

Svet

Majka iz SAD prepoznala simptome, retka bolest potvrđena nakon dodatnih testova

Porodica iz Sjedinjenih Američkih Država potvrdila je zdravstvene poteškoće, medicinski stručnjaci pronašli retku dijagnozu nakon pogoršanja stanja

Published

on

By

Porodica iz Sjedinjenih Američkih Država potvrdila je zdravstvene poteškoće, medicinski stručnjaci pronašli retku dijagnozu nakon pogoršanja stanja

Michelle Williams iz Sjedinjenih Američkih Država počela je da oseća povišen krvni pritisak tokom perioda pandemije, dok je istovremeno bila angažovana oko porodice i renoviranja novokupljene kuće. Kako prenosi izvor, prvobitno nije bila zabrinuta jer su okolnosti upućivale na stres kao moguć uzrok. Lekar joj je preporučio manje promene životnih navika, bez alarmantnih reakcija.

Tokom vremena, simptomi su se postepeno pogoršavali. Williams navodi da su se otoci na stopalima pojavili do te mere da je morala da kupi obuću većeg broja. Osim izražene umornosti, češće je posećivala toalet, što je dodatno uticalo na kvalitet sna. Krvni pritisak nastavio je da raste, a otoci su se proširili na članke i noge. Tek tada je upućena nefrologu, specijalisti za bubrege, kako bi se utvrdilo zbog čega dolazi do ovakvih promena.

Prema njenoj izjavi, poseta nefrologu u junu 2023. godine nije dala očekivane rezultate. Williams navodi da medicinski asistent nije pokazao interesovanje za njenu zdravstvenu dokumentaciju, a savet koji je dobila odnosio se samo na smanjenje krvnog pritiska, bez dodatnog razmatranja mogućih uzroka. Sastanak je završen preporukom da se vrati za šest meseci.

Williams je istakla da se posle tog pregleda nije osećala saslušanom, verujući da je problem ozbiljniji i da nema dovoljno vremena da čeka naredni termin. U julu 2023. godine, obratila se samoinicijativno drugoj zdravstvenoj ustanovi radi daljih analiza.

Zdravstveni stručnjaci su nakon dodatnih testova ustanovili da Williams ima retku bubrežnu bolest. Ova dijagnoza postavljena je nakon što su simptomi postali izraženiji i nakon sprovedenih specijalizovanih medicinskih procedura. Porodica je tokom celokupnog procesa bila uključena, a Williams je izjavila da je nastavila da prati preporuke lekara nakon potvrđene dijagnoze.

Ovaj slučaj ukazuje na značaj praćenja zdravstvenih promena i blagovremenog pristupa specijalistima, naročito kada se simptomi postepeno pogoršavaju. Stručnjaci ističu važnost komunikacije između pacijenata i medicinskog osoblja radi što ranijeg otkrivanja potencijalno ozbiljnih bolesti.

Pročitaj još

Svet

Američka vojska izvela vazdušne udare na iranske položaje nakon napada dronom u Hormuskom moreuzu

Centralna komanda SAD potvrdila operaciju, pojačano prisustvo radi zaštite komercijalnih brodova

Published

on

By

Centralna komanda SAD potvrdila operaciju, pojačano prisustvo radi zaštite komercijalnih brodova

Američka vojska izvela je seriju vazdušnih napada na vojne ciljeve u Iranu 26.06.2024. godine, kao odgovor na napad dronom na komercijalni teretni brod u Hormuskom moreuzu dan ranije, saopštila je Centralna komanda vojske SAD. Napad je usledio nakon što su iranske snage 25.06. pogodile brod „M/V Ever Lovely“, koji plovi pod zastavom Singapura, dok je napuštao Hormuski moreuz i plovio uz obalu Omana.

Prema zvaničnim informacijama, američke vazdušne snage gađale su skladišta projektila i bespilotnih letelica, kao i obalska radarska postrojenja na iranskoj teritoriji. Zvaničnici Pentagona navode da je napad na brod ocenjen kao ničim izazvana agresija i jasno kršenje ranije postignutog prekida vatre između dve strane. Incident se dogodio u trenutku kada kroz ovaj deo sveta prolazi veći deo globalne trgovinske razmene.

U zvaničnoj izjavi američkih vojnih predstavnika navodi se da su udari organizovani kako bi se poslalo jasno upozorenje Teheranu, uz naglasak da će Sjedinjene Američke Države odgovoriti na svako dalje kršenje sporazuma. “Iran je potpisao sporazum o prekidu vatre. Mi smo ga poštovali. Ako imaju nesuglasice, mogu da kontaktiraju nadležne. Ali na nasilje će biti odgovoreno nasiljem”, navode zvaničnici.

Centralna komanda SAD saopštila je da su njene snage i dalje raspoređene u regionu i da pružaju podršku za bezbedan prolaz svim komercijalnim brodovima kroz Hormuski moreuz. Naglašeno je da američka vojska ostaje maksimalno budna i spremna za dalje reakcije u cilju očuvanja bezbednosti pomorskih puteva i poštovanja međunarodnih sporazuma.

“Naša prisutnost u regionu ima za cilj očuvanje bezbednosti brodarske industrije i striktno sprovođenje svih postignutih dogovora”, navodi se u saopštenju Centralne komande vojske SAD.

Pročitaj još

U Trendu