Connect with us

Svet

Centar za strateške komunikacije identifikovao pet ključnih ruskih dezinformacija tokom protekle nedelje

Analiza centra ukazuje na preuveličavanje vojnih uspeha i pokušaje destabilizacije odnosa Ukrajine sa evropskim saveznicima

Published

on

Foto Izvor: Pixabay.com

Analiza centra ukazuje na preuveličavanje vojnih uspeha i pokušaje destabilizacije odnosa Ukrajine sa evropskim saveznicima

Ukrajinski Centar za strateške komunikacije objavio je izveštaj o pet najznačajnijih ruskih dezinformacija koje su se pojavile tokom protekle nedelje, saopšteno je u zvaničnom izveštaju. Analiza pokazuje da su propagandne mreže fokusirale narative na preuveličavanje vojnih uspeha, fabrikovanje medijskih sadržaja i pokušaje narušavanja međunarodnih odnosa.

Prema navodima centra, jedna od glavnih dezinformacija odnosila se na tvrdnju da je Konstantinovka potpuno pod kontrolom ruskih trupa, što su demantovali predsednik Volodimir Zelenski i predstavnici Odbrambenih snaga Ukrajine. Podaci iz vojnih sistema potvrđuju da grad ostaje pod kontrolom ukrajinske vojske, dok ruska saopštenja nisu u skladu sa stvarnim stanjem na terenu.

Takođe, demantovana je izjava da je Rusija od početka godine zauzela više od tri hiljade kvadratnih kilometara teritorije u Donbasu. Analiza nezavisnog OSINT projekta pokazala je da su ruske trupe preuzele oko 770 kvadratnih kilometara, što je značajno manje od brojeva koje navodi zvanična Moskva. Ukrajinske snage nastavljaju sa operacijama oslobađanja teritorija, ali se detalji ne objavljuju iz bezbednosnih razloga.

Na međunarodnom planu, ruska propaganda je širila lažne naslovnice francuskih medija, tvrdeći da su građani Francuske ostali bez klima-uređaja zbog pomoći Ukrajini. Proverom je utvrđeno da se radi o falsifikatima i da zvanične francuske publikacije nisu objavile takve informacije.

Unutar Ukrajine, pojavila se dezinformacija o navodnom bekstvu predsednika Zelenskog i kolapsu fronta, nakon njegove posete Irskoj. Prema zvaničnim izvorima, predsednik je bio u Dablinu zbog unapred zakazanih sastanaka i vratio se u Kijev ranije zbog upozorenja o ruskom vazdušnom udaru.

Peta identifikovana dezinformacija odnosi se na navodni masovni bojkot poljske robe od strane Ukrajinaca. Ovaj narativ širila je mreža koja promoviše ruske interese u Poljskoj, bez pružanja dokaza. Svrha ovakve kampanje bila je izazivanje neprijateljstva i podele između ukrajinskog i poljskog društva.

“Cilj ovih dezinformacija je destabilizacija i slabljenje međunarodne podrške Ukrajini,” navode iz Centra za strateške komunikacije.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

EasyJet prihvatio ponudu za preuzimanje od američke firme Castlelake u vrednosti 6,7 milijardi dolara

Uprava EasyJet-a i Castlelake potvrdile dogovor, čeka se zvanična ponuda do avgusta

Published

on

By

Uprava EasyJet-a i Castlelake potvrdile dogovor, čeka se zvanična ponuda do avgusta

Britanska avio-kompanija EasyJet saopštila je da je postignut preliminarni dogovor sa američkom privatnom investicionom firmom Castlelake o preuzimanju, u transakciji čija je vrednost procenjena na 5 milijardi funti (oko 6,7 milijardi dolara). U saopštenju uprave EasyJet-a i Castlelake-a navodi se da je postignut dogovor u principu, nakon što je EasyJet prethodno odbacio četiri ranije ponude iste firme. Akcije EasyJet-a su nakon objave ovog dogovora porasle za gotovo 10% na Londonskoj berzi.

Uprava EasyJet-a istakla je da je “spremna da preporuči” ponudu od 6,90 funti po akciji svojim akcionarima. Castlelake ima rok do 3. avgusta da podnese zvaničnu ponudu ili odustane od preuzimanja. U izjavi EasyJet-a navodi se da su predstavnici Castlelake-a izrazili poštovanje prema kompaniji i njenim zaposlenima, kao i nameru da podrže budući razvoj i transformaciju EasyJet-a u konkurentniju i otporniju evropsku avio-kompaniju.

Iz EasyJet-a je saopšteno da Castlelake podržava program modernizacije flote, koji se smatra ključnim za dugoročnu konkurentnost, efikasnost i održivost kompanije. EasyJet, čije je glavno čvorište aerodrom London Getvik, osnovan je 1995. godine i ubrzo je izrastao u jednu od vodećih niskotarifnih avio-kompanija u Evropi. U poslednjem periodu, kompanija se suočavala sa izazovima, među kojima su i rastući troškovi avionskog goriva usled međunarodnih sukoba, što je uticalo na profitabilnost avio-industrije.

Američka firma Castlelake, sa sedištem u Mineapolisu, upravlja imovinom u vrednosti od oko 37 milijardi dolara i iznajmljuje flotu od 375 aviona brojnim avio-kompanijama širom sveta.

Zvaničnici EasyJet-a i Castlelake-a nisu izneli dodatne detalje o daljim koracima, ali je najavljeno da će formalna ponuda biti upućena akcionarima do navedenog roka. Prema dostupnim informacijama, dogovor je još uvek u fazi odobravanja i čeka se završetak zvaničnih procedura.

Pročitaj još

Svet

Sjedinjene Američke Države obeležile jubilej, ruski napadi pogodili Kijev uoči NATO samita

Obeležavanje 250 godina nezavisnosti SAD uz dvodnevnu proslavu, dok su ruski napadi u Kijevu izazvali zabrinutost pred samit u Ankari

Published

on

By

Obeležavanje 250 godina nezavisnosti SAD uz dvodnevnu proslavu, dok su ruski napadi u Kijevu izazvali zabrinutost pred samit u Ankari

Tokom protekle sedmice, globalnu pažnju privukli su događaji na dva kontinenta – obeležavanje 250 godina nezavisnosti Sjedinjenih Američkih Država i novi ruski raketni napadi na civilne ciljeve u Kijevu neposredno pred početak NATO samita u Ankari, saopštili su zvanični izvori.

Sjedinjene Američke Države proslavile su jubilej dvodnevnim spektaklom od Maunt Rašmora do Nacionalnog mola, uz rekordne temperature iznad 38°C, grmljavinske oluje i kasnonoćnu evakuaciju. Centralni događaj održan je na Nacionalnom molu, gde je, uprkos vremenskim neprilikama, predsednik Donald Tramp održao dva javna obraćanja. Prvog dana proslave naglasio je dostignuća zemlje i upozorio na, kako je naveo, „ponovno buđenje komunističke pretnje“, dok je u završnom govoru istakao da jubilej predstavlja početak novog perioda za SAD.

U isto vreme, zabeleženi su novi neselektivni ruski raketni udari na Kijev, prema izveštajima zvaničnih izvora, danima uoči održavanja NATO samita u Ankari. Napadi su izazvali zabrinutost međunarodne zajednice zbog ciljanih civilnih meta i potencijalnog uticaja na bezbednost u regionu.

Evropska unija je, u međuvremenu, najavila nove carinske mere protiv Kine, što dodatno komplikuje globalne trgovinske odnose i geopolitičku situaciju.

„Obeležavanje jubileja u SAD i napadi na Kijev ukazuju na pojačane tenzije na svetskoj političkoj sceni“, navode analitičari. Zvanične reakcije međunarodnih institucija očekuju se u narednim danima, dok istrage o posledicama napada u Kijevu još traju.

Pročitaj još

Svet

Gruzijski organi sprečili šverc avio-delova i priveli tri osumnjičena lica u Tbilisiju

Policija u saradnji sa američkim istražiteljima presekla kanal sankcionisane robe, istraga u toku

Published

on

By

Policija u saradnji sa američkim istražiteljima presekla kanal sankcionisane robe, istraga u toku

Gruzijski organi za sprovođenje zakona, u saradnji sa Federalnim istražnim biroom Sjedinjenih Američkih Država, prekinuli su delovanje kanala za isporuku vazduhoplovnih komponenti u Rusiju koje podležu međunarodnim sankcijama. Akcija je sprovedena u Tbilisiju, gde je privedena državljanka Ruske Federacije osumnjičena za nezakonite transakcije robom dvostruke namene, među kojima su i avio-delovi pod sankcijama, potvrđeno je iz policijskih izvora.

Prema navodima istrage, privedena se nalazila na međunarodnoj poternici Interpola na zahtev američke strane. Tereti se za učešće u zločinačkom udruživanju, nezakonit izvoz robe pod sankcijama i pranje novca u okviru slučaja vezanog za isporuku avio-komponenti u Rusiju.

“Gruzijski organi intenziviraju aktivnosti u cilju sprečavanja nezakonitog izvoza i pranja novca, posebno u svetlu međunarodnih sankcija”, saopšteno je iz nadležnih institucija.

Operacija je deo šireg nastojanja Tbilisija da potvrdi privrženost međunarodnim pravilima izvozne kontrole i izbegne optužbe za pomaganje u zaobilaženju sankcija. Gruzijske vlasti ističu značaj ovakvih mera zbog rizika od sekundarnih ograničenja od strane Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije, što bi moglo uticati na ekonomsku stabilnost zemlje.

U okviru istih aktivnosti, gruzijska služba državne bezbednosti privela je i osnivača i rukovodioca „Evroazijskog instituta“ Gulbaata Rchiiladzea, kao i direktora medijskog saveza „Evroazija“ Iraklija Čihladzea. Prema informacijama iz istrage, osumnjičenima se može staviti na teret saradnja sa stranim strukturama i moguće pružanje podrške obaveštajnim službama.

Sjedinjene Američke Države su u međuvremenu usvojile zakonodavnu inicijativu koja predviđa procenu aktivnosti stranih obaveštajnih struktura u Gruziji, kao i izradu petogodišnje strategije razvoja američko-gruzijskih odnosa. Ove mere imaju za cilj jačanje kontrole nad uticajem trećih država i podršku Gruziji u procesu integracije u evropske i evroatlantske strukture.

“Istraga je u toku i svi privedeni su osumnjičeni dok se ne dokaže suprotno”, izjavio je portparol gruzijskih organa za sprovođenje zakona.

Pročitaj još

U Trendu