Connect with us

Svet

Amerika steže obruč oko Rusije: Novi zakon donosi carine do 100 odsto

Zakon daje američkoj administraciji ovlašćenje za carine na robu iz Kine i Indije i proširuje sankcije prema Rusiji i Iranu.

Objavljeno pre

,

Amerika steže obruč oko Rusije: Novi zakon donosi carine do 100 odsto Foto Izvor: Pixabay.com, Pink.rs

Zakon daje američkoj administraciji ovlašćenje za carine na robu iz Kine i Indije i proširuje sankcije prema Rusiji i Iranu.

Amerika steže obruč oko Rusije kroz novi zakon kojim predsednik dobija ovlašćenje da uvodi carine do 100 odsto na robu iz trećih zemalja. Ova mera najviše pogađa Kinu i Indiju, koje nastavljaju da kupuju rusku naftu i gas. Prema saopštenju, zakon proširuje okvir za ekonomsko i bezbednosno izolovanje Rusije i Irana i ima za cilj da dodatno oslabi ruski energetski sektor.

Šta predviđa novi zakon američke administracije

Zakon, nazvan prema pokojnom senatoru Lindziju Gramu, usvojen je velikom većinom u oba doma Kongresa. Potpis predsednika Donalda Trampa pretvorio je dvopartijsku inicijativu u najširi dosadašnji okvir za uvođenje sankcija. Administracija sada ima diskreciono pravo da uvede penalne carine do 100 odsto na robu iz zemalja koje nastave sa obimnim uvozom ruskih energenata. Pored carina, zakon proširuje sankcije na rusku “flotu u senci”, finansijske institucije i odbrambeno-industrijske mreže. Važenje Zakona o sankcijama Iranu produženo je za još pet godina.

Fleksibilnost i izazovi u primeni carina

Diskreciono pravo omogućava predsedniku da koristi carine kao pregovarački instrument, a ne kao automatsku meru. Ovakav pristup stvara strategijsku dilemu za Vašington, jer bi maksimalne carine značajno smanjile priliv novca u ruski budžet, ali bi takođe mogle izazvati poremećaje na globalnom tržištu sirove nafte. Očekuje se da će američka administracija kombinovati pretnju tarifama sa mogućim izuzećima, u zamenu za smanjenje uvoza ruske nafte od strane Kine i Indije. Na taj način želi se pritisnuti Moskva bez naglog prekida globalnih lanaca snabdevanja.

Širi obuhvat sankcija i uticaj na ruske kompanije

Novi zakon kodifikuje postojeće i uvodi nove sankcije protiv ruskih i stranih kompanija, banaka, plovila i pojedinaca. Time deo politike sankcija prelazi iz predsedničkih uredbi u savezni zakon, pa će svaka buduća administracija teže moći da ih brzo ukine. Ministarstvo finansija SAD sada mora redovno utvrđivati ko ispunjava kriterijume za sankcije, a prvi takav pregled očekuje se u roku od 30 dana od potpisivanja zakona. Sankcije se posebno odnose na ruska državna preduzeća, među kojima su Gasprom, Transnjeft, Ruske železnice, Rostelekom i Rosatom, ali će praktični obim zavisiti od tumačenja termina “povezano sa Vladom Ruske Federacije”.

Fokus na finansijski sistem i međunarodne mreže

Poseban deo zakona usmeren je na finansijski sistem i strane banke koje pomažu zaobilaženje sankcija. Predviđene su mere protiv Sberbanke, VTB, Gasprombanke i drugih ruskih finansijskih institucija sa državnim učešćem. Takođe, mogu biti uvedene sankcije i protiv stranih banaka koje ostvaruju značajne transakcije sa ovim institucijama.

Geopolitički kontekst i posledice za Rusiju

Stupanje zakona na snagu poklapa se sa napadima ukrajinskih dronova na ruska prerađivačka postrojenja i dodatno pojačava ekonomski pritisak na Kremlj. Za ukrajinsku diplomatiju i predsednika Volodimira Zelenskog, predstojeće učešće na Generalnoj skupštini UN u Njujorku dobija novu dimenziju, jer američka strategija sada jasno cilja na maksimizaciju pritiska na Moskvu. Sinhronizacija američkih mera sa sankcijama Evropske unije i G7 dodatno oslabljava poziciju Ruske Federacije i može uticati na buduće pregovore pod značajno nepovoljnijim uslovima za Moskvu.

Pročitaj još

Svet

Toranj koji je ubio Srbina na Oktoberfestu: Atrakcija ‘Hangover’ ponovo otvorena posle tragedije

Nakon nesreće na Oktoberfestu u kojoj je Aleksandar S. izgubio život, inspekcija odobrila ponovno puštanje tornja u rad.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Toranj koji je ubio Srbina na Oktoberfestu: Atrakcija 'Hangover' ponovo otvorena posle tragedije

Nakon nesreće na Oktoberfestu u kojoj je Aleksandar S. izgubio život, inspekcija odobrila ponovno puštanje tornja u rad.

Atrakcija Hangover u zabavnom parku na Oktoberfestu ponovo je otvorena, iako je toranj koji je ubio Srbina na Oktoberfestu nedavno bio mesto tragičnog događaja. Državljanin Srbije, Aleksandar S. (52), poginuo je dok je radio kao obezbeđenje, kada ga je, prema navodima, najverovatnije zakačila gondola atrakcije.

Prema informacijama, incident se dogodio u ponedeljak uveče, tik pred zatvaranje festivala. Aleksandar S. je, iz još neutvrđenih razloga, bio preblizu tornju u trenutku kada je gondola bila u pokretu. Veruje se da su povrede nastale kontaktom sa gondolom bile izuzetno teške, zbog čega je preminuo u bolnici uprkos brzoj intervenciji hitne pomoći.

Tok nesreće i reakcija nadležnih

Nesreća se desila nešto pre 22 časa, tokom poslednje vožnje dana. Ekipe hitne pomoći su ubrzo stigle na lice mesta, reanimirale Aleksandra S. i prebacile ga u bolnicu. Međutim, zbog težine povreda, lekari nisu uspeli da ga spasu. Prostor oko atrakcije bio je odmah ograđen i zatvoren tokom celog prepodneva narednog dana.

Takođe, inspekcija je detaljno proverila rad atrakcije. Nakon provere i uviđaja, odlučeno je da se atrakcija ponovo pusti u rad. Prema saopštenju nadležnih, rad tornja nastavljen je po okončanju svih bezbednosnih provera.

Inspekcija i bezbednosne mere nakon tragedije

Inspekcija je navela da su sve procedure bezbednosti pregledane i da je toranj koji je ubio Srbina na Oktoberfestu ispunio zahteve za bezbedno funkcionisanje. Ograda oko atrakcije bila je postavljena odmah nakon nesreće, a rad je nastavljen tek po završetku svih provera. Istraga o uzrocima nesreće još traje, kako bi se precizno utvrdilo kako je došlo do kontakta između Aleksandra S. i gondole.

Osim toga, organizatori Oktoberfesta su izrazili saučešće porodici stradalog. Takođe, naveli su da će preduzeti dodatne mere kako bi se ovakvi incidenti ubuduće sprečili. Ova tragedija je ponovo otvorila pitanje bezbednosti na ovakvim manifestacijama i ukazala na potrebu za strožom kontrolom tokom rada atrakcija.

Na kraju, iako je toranj koji je ubio Srbina na Oktoberfestu ponovo pušten u rad, istraga se i dalje nastavlja. Javnost očekuje rezultate koji bi mogli da doprinesu većoj sigurnosti na velikim događajima poput Oktoberfesta.

Pročitaj još

Svet

Tragedija na Oktoberfestu u Minhenu: Aleksandar S. poginuo tokom poslednje vožnje na tornju

Državljanin Srbije izgubio život na atrakciji ‘Hangover’ u Minhenu, istraga utvrđuje okolnosti nesreće.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Tragedija na Oktoberfestu u Minhenu: Aleksandar S. poginuo tokom poslednje vožnje na tornju – nesreća na Oktoberfestu u Minhenu

Državljanin Srbije izgubio život na atrakciji ‘Hangover’ u Minhenu, istraga utvrđuje okolnosti nesreće.

Državljanin Srbije, Aleksandar S. (52), poginuo je u Minhenu tokom Oktoberfesta dok je radio kao obezbeđenje na tornju za slobodan pad Hangover. Prema zvaničnom saopštenju, nesreća se dogodila u ponedeljak uveče, nešto pre 22 časa, tokom poslednje vožnje atrakcije.

Kako je objavljeno, nesreća na Oktoberfestu u Minhenu dogodila se kada je Aleksandar, obavljajući svoje radne zadatke, iz još uvek neutvrđenih razloga bio u neposrednoj blizini gondole dok je uređaj bio u funkciji. Gondola ga je, prema sumnjama, zakačila pri velikoj brzini i nanela mu povrede opasne po život.

Detalji nesreće i hitna intervencija

Ekipe Hitne pomoći su brzo stigle na lice mesta. Lekari su uspeli da reanimiraju Aleksandra i transportuju ga u bolnicu. Ipak, i pored svih napora, povrede vitalnih organa bile su preteške, pa je Aleksandar ubrzo preminuo u bolnici.

Prema informacijama iz zvaničnog saopštenja, porodica nastradalog Srbina blisko sarađuje sa nemačkom policijom i javnim tužilaštvom kako bi se utvrdile sve okolnosti ove nesreće. Takođe, istraga treba da razjasni da li je došlo do ljudske greške ili tehničkog propusta na atrakciji.

Tok istrage i reakcije nakon nesreće na Oktoberfestu u Minhenu

Zvaničnici ističu da je reč o incidentu koji je nezabeležen za porodicu Aleksandra S., koja se decenijama bavi ovim poslom. Istraga je u toku, a očekuje se da će biti utvrđeno šta je dovelo do ove tragedije. Pravni aspekti i eventualna odgovornost biće poznati nakon završetka istrage.

Ova nesreća na Oktoberfestu u Minhenu ostavila je jak utisak na sve prisutne i pokrenula brojna pitanja o bezbednosti na velikim manifestacijama. Javnost očekuje zvanične rezultate istrage kako bi se sprečili slični incidenti u budućnosti.

Pročitaj još

Svet

Andreessen Horowitz pokreće AI akademiju kao alternativu fakultetu

Novi obrazovni program u San Francisku nudi besplatno školovanje za 50 studenata iz oblasti veštačke inteligencije.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Andreessen Horowitz pokreće AI akademiju kao alternativu fakultetu – AI akademija kao alternativa fakultetu

Novi obrazovni program u San Francisku nudi besplatno školovanje za 50 studenata iz oblasti veštačke inteligencije.

U pokušaju da se odgovori na sve veće zahteve tržišta rada u oblasti tehnologije, poznata investiciona firma Andreessen Horowitz najavila je otvaranje Horowitz Andreessen Akademije, koja će služiti kao alternativa tradicionalnom fakultetskom obrazovanju. Ovaj program, koji startuje u jesen 2027. godine u San Francisku, biće usmeren na praktičnu primenu veštačke inteligencije u razvoju proizvoda i usluga.

Program bez školarine sa fokusom na praktičnom radu

Akademija neće imati klasične ispite i domaće zadatke, već će studenti raditi na stvarnim projektima. Predavači će biti iskusni tehnološki preduzetnici, a među njima se očekuje i Sam Altman, CEO kompanije OpenAI, kao gostujući predavač.

Osnivači akademije ističu da tradicionalni obrazovni sistemi nisu dovoljno prilagođeni potrebama savremenog doba veštačke inteligencije i da je potrebno inovirati način obrazovanja mladih talenata. Ben Horowitz, suosnivač i generalni partner u firmi Andreessen Horowitz, naglasio je važnost prilagođavanja obrazovanja za AI revoluciju.

Podrška vodećih tehnoloških kompanija

Program će biti finansiran uz pomoć investicija od 42 miliona dolara od strane velikih tehnoloških kompanija poput Google-a, Meta-e i Nvidia-e. Akademija planira da traži regulatorna odobrenja za dvogodišnji program koji bi počeo od jeseni 2028. godine.

Pročitaj još

U Trendu