Connect with us

Domaće

Inflacija u Hrvatskoj može dostići 7 odsto zbog rasta cena goriva

Profesor Jurčić upozorava da rast cena dizela preti inflacijom do 7%, dok su prosečne plate i dalje niske u poređenju sa EU

Objavljeno pre

,

Inflacija u Hrvatskoj može dostići 7 odsto zbog rasta cena goriva Foto Izvor: Pexels / Ekaterina Belinskaya

Profesor Jurčić upozorava da rast cena dizela preti inflacijom do 7%, dok su prosečne plate i dalje niske u poređenju sa EU

Inflacija u Hrvatskoj mogla bi u naredna dva meseca da dostigne 6 do 7 odsto ako se nastavi rast cena goriva, istakao je Ljubo Jurčić, profesor ekonomije i bivši ministar privrede Hrvatske. U gostovanju na nacionalnoj televiziji, Jurčić je ocenio da vladine mere ne mogu u potpunosti da pokriju sve troškove poskupljenja dizela, pa proizvođači deo tih troškova prebacuju na potrošače. On je naveo da se efekti povećanja cene goriva na inflaciju u Hrvatskoj u proseku osete za oko dva meseca.

Uticaj rasta cena goriva i struktura troškova

Prema rečima Jurčića, brzina prelivanja rasta cena goriva na krajnje potrošače zavisi od sektora. Na primer, u poljoprivredi proizvodni ciklus traje pet do šest meseci, dok kod ribara taj period iznosi samo nekoliko dana. Zbog toga se posledice povećanja troškova kod različitih delatnosti pojavljuju u različitim vremenskim okvirima. On je istakao i fenomen inflacijskih očekivanja, gde cene podižu i oni subjekti kojima troškovi realno nisu porasli. “Mi to u ekonomiji zovemo inflacijsko očekivanje. To je dosta dobro definisano i može se procenjivati”, rekao je Jurčić.

Niske plate kao ključni problem hrvatske privrede

Profesor Jurčić smatra da osnovni problem Hrvatske nije samo rast cena goriva, već pre svega niske prosečne plate. On je naglasio da je, prema podacima Eurostata, prosečna plata u Hrvatskoj 1.500 do 1.600 evra, dok je evropski prosek 3.000 evra. U Sloveniji prosečna plata iznosi 2.500 evra. Kao rezultat ovakvog zaostajanja, građani Hrvatske su izloženi većem udaru inflacije jer im plate ne prate rast troškova života. U poređenju sa prosečnom platom u Srbiji, koja iznosi oko 680 evra, razlika je značajna, ali Hrvatska i dalje znatno zaostaje za zapadnoevropskim standardom.

Efikasnost vladinih mera i ekonomske politike

Jurčić je kritikovao i nova pravila koja od 1. oktobra obavezuju trgovce da ističu tri cene: sidrenu, najnižu u poslednjih 30 dana i aktuelnu cenu proizvoda. On smatra da ova mera nema realan efekat u zaštiti potrošača i ocenjuje je kao simboličan gest Vlade, a ne suštinsku ekonomsku intervenciju. “To ne postoji u ekonomiji. Nema nikakvog efekta”, naglasio je Jurčić. Prema njegovom mišljenju, hrvatska ekonomska politika često ne reaguje adekvatno na sopstvene greške, već se pogrešni potezi pravdaju i ne koriguju na vreme. Kao primer navodi monetarnu politiku i upravljanje otpadom.

Implikacije za privredu i građane Hrvatske

Ukoliko inflacija u Hrvatskoj dostigne 7 odsto, to će dodatno smanjiti kupovnu moć građana i povećati troškove u svim sektorima, posebno kod onih sa sporijim ciklusima prelivanja troškova. Istovremeno, niske plate otežavaju prilagođavanje stanovništva novim cenama. Zbog toga je, prema Jurčiću, ključno da se ekonomska politika fokusira na dugoročno povećanje plata i ispravljanje pogrešnih odluka iz prošlosti. Rast cena goriva i dizela takođe može uticati na povećanje troškova transporta i proizvodnje, što bi moglo dodatno podstaći inflaciju u narednim mesecima.

Pročitaj još

Domaće

Tržište polovnih automobila: 41 odsto kupaca povećalo budžet, ali kriterijumi ostaju ključni

Blizu 30 odsto ispitanika smatra da su uslovi za kupovinu polovnih automobila povoljni, ali tehničko stanje i istorija vozila ostaju prioritet

Objavljeno pre

,

Objavio:

Tržište polovnih automobila: 41 odsto kupaca povećalo budžet, ali kriterijumi ostaju ključni

Blizu 30 odsto ispitanika smatra da su uslovi za kupovinu polovnih automobila povoljni, ali tehničko stanje i istorija vozila ostaju prioritet

Tržište polovnih automobila u Srbiji zadržava snažnu dinamiku, a prema najnovijem istraživanju sajta Polovni automobili, interesovanje kupaca ne jenjava. Ključni podatak je da je čak 41 odsto ispitanika u poslednjih šest meseci povećalo budžet za kupovinu vozila. Istovremeno, kod 49 odsto ispitanika budžet je ostao nepromenjen, dok je tek 10 odsto smanjilo planirana izdvajanja. Ovi podaci ukazuju na to da kupci polovnih automobila u Srbiji postaju spremniji da izdvoje više novca, ali i dalje ne odustaju od jasno definisanih kriterijuma pri izboru vozila.

Promene budžeta i spremnost na kompromis pri kupovini polovnih automobila

Analiza pokazuje da veći budžet ne znači i manju pažnju kada su u pitanju zahtevi kupaca. Na pitanje o kompromisima, 44 odsto anketiranih navodi da ne bi pravili ustupke mimo svojih kriterijuma. Od onih koji su spremni na određene promene izbora, 26 odsto bi pre izabralo stariji automobil, 20 odsto manji ili slabije opremljen model, a samo devet odsto bi prihvatilo vozilo sa većom kilometražom. Tehničko stanje i istorija vozila najvažniji su za skoro polovinu ispitanika, dok 22 odsto kao ključan faktor izdvaja cenu. Starost i kilometraža su na prvom mestu za 18 odsto, a troškove održavanja navodi sedam odsto anketiranih. Potrošnja goriva je najvažnija za tri odsto ispitanika.

Percepcija tržišta i planovi za kupovinu do kraja godine

Kada je reč o percepciji trenutnog stanja na tržištu polovnih automobila, odgovori su podeljeni. Najveći deo ispitanika, njih 39 odsto, smatra da su uslovi nepovoljni, dok 38 odsto ima neutralan stav. Međutim, blizu 30 odsto anketiranih ocenjuje situaciju kao povoljnu za kupce. Takva percepcija delimično proizilazi iz smirivanja cena polovnih vozila u 2026. godini, iako su one i dalje iznad nivoa iz 2025. godine. Istraživanje otkriva i da 44 odsto učesnika planira kupovinu automobila do kraja 2026, dok trećina još uvek nije donela konačnu odluku. Samo osam odsto sigurno neće kupovati do kraja godine. Oprezan pristup kupovini i dalje dominira, što je povezano i sa neizvesnostima pred parlamentarne izbore. Analiza sajta Polovni automobili obuhvatila je blizu 4.000 potencijalnih kupaca tokom leta, pružajući sveobuhvatnu sliku o budžetima, percepciji i prioritetima na tržištu polovnih automobila u Srbiji.

Pročitaj još

Domaće

Kaspersky otkrio novi ransomver Payload: Napadači preuzimaju mreže bez šifrovanja podataka

Napad na proizvodnu firmu na Bliskom istoku pokazuje kako napadači koriste administratorska prava i Group Policy za iznudu bez šifrovanja

Objavljeno pre

,

Objavio:

Kaspersky otkrio novi ransomver Payload: Napadači preuzimaju mreže bez šifrovanja podataka – napad ransomverom Payload

Napad na proizvodnu firmu na Bliskom istoku pokazuje kako napadači koriste administratorska prava i Group Policy za iznudu bez šifrovanja

Kaspersky je u najnovijem izveštaju otkrio napad ransomverom Payload na proizvodnu kompaniju na Bliskom istoku. Novi napad uopšte ne koristi tradicionalno šifrovanje podataka, već napadači preuzimaju kontrolu nad celom mrežom, što predstavlja značajan zaokret u taktici iznude podataka.

Napad bez šifrovanja: promene u strategiji ransomvera

Ovaj napad, prema izveštaju Globalnog tima za hitno reagovanje kompanije Kaspersky, pokazuje da se sajberkriminalci sve više oslanjaju na tzv. iznudu bez šifrovanja (encryptionless extortion). Napadači su kompromitovali administratorske naloge, najverovatnije fišingom, i zatim pristupili korporativnoj mreži preko standardnih VPN ulaza. Zlonamerni akteri su koristili legitimne administrativne alate kao što je Active Directory. Kreirali su zlonamerni Group Policy Object (GPO) nazvan Payload, kojim su isključili lokalne administratorske naloge i nametnuli poruke o otkupu na sve računare. Kao rezultat, napad je prošao neprimećeno, jer su sve aktivnosti izgledale kao regularan IT rad.

Eksfiltracija podataka i objavljivanje na Dark webu

U ovom slučaju, napadači nisu šifrovali podatke, već su ih iskoristili za eksfiltraciju vrednih informacija. Nakon krađe podataka i zaključavanja administratorskih naloga, eksfiltrirane informacije objavili su na Dark webu kako bi izvršili dodatni pritisak na žrtvu. Ova metoda „preuzmi i iznudi“ sve češće zamenjuje tradicionalne ransomver napade koji su se oslanjali isključivo na kriptografsko zaključavanje fajlova. Elsayed Elrefaei, stručnjak Globalnog tima za hitno reagovanje kompanije Kaspersky, istakao je: „Taktike koje stoje iza Payload-a predstavljaju još jedan korak u razvoju taktika sajberkriminalaca. Kada napadači preuzmu kontrolu nad centralnim mrežnim pravilima, tradicionalno skeniranje krajnjih tačaka možda neće biti dovoljno dokle god je zlonamerna Group Policy politika aktivna. Organizacije moraju da daju prioritet blokiranju zlonamernih politika na izvoru, zaštite administratorske akreditive i usmere odbranu na praćenje ponašanja, a ne samo na detekciju malvera.“

Preporuke za zaštitu od napada ransomverom Payload

Kompanija Kaspersky savetuje IT administratore da pažljivo prate sve izmene u GPO objektima i podešavaju bezbednosna upozorenja za svako novo pravilo povezano sa korenom mreže. Takođe, preporučuje se višefaktorska autentifikacija otporna na fišing za svaki pristup administrativnim mrežnim sistemima i VPN tačkama. Osim toga, važno je ograničiti administratorske privilegije, posebno „Domain Admin“ naloge, na minimalan broj izolovanih sistema. Na kraju, incident na Bliskom istoku potvrđuje zaključke iz izveštaja State of Ransomware 2026: napadači sve češće primenjuju inovativne metode iznude bez šifrovanja podataka, fokusirajući se na trenutni poremećaj poslovanja i javno objavljivanje ukradenih informacija.

Pročitaj još

Domaće

Google kažnjen sa 403 miliona evra zbog obrade podataka o lokaciji korisnika u EU

Irski regulator utvrdio nepravilnosti u čuvanju i korišćenju lokacijskih podataka kompanije, Gugl mora da uskladi praksu u roku od šest meseci

Objavljeno pre

,

Objavio:

Google kažnjen sa 403 miliona evra zbog obrade podataka o lokaciji korisnika u EU – obrada podataka o lokaciji korisnika

Irski regulator utvrdio nepravilnosti u čuvanju i korišćenju lokacijskih podataka kompanije, Gugl mora da uskladi praksu u roku od šest meseci

Irska Komisija za zaštitu podataka (DPC) izrekla je Google-u kaznu od 403 miliona evra zbog nepravilnosti u obradi podataka o lokaciji korisnika. Kazna je rezultat istrage o načinu na koji je američka tehnološka kompanija postupala sa podacima korisnika u Evropskoj uniji između 2018. i 2020. godine. Fokus ispitivanja bili su načini na koje su funkcije “Aktivnost na vebu i u aplikacijama”, “Istorija lokacija” i “Tačnost lokacije” prikupljale i čuvale podatke.

DPC je naveo da korisnici možda nisu bili svesni kako Google koristi podatke o njihovoj lokaciji. Kao rezultat toga, ti podaci mogli su da se upotrebe i za ciljano oglašavanje ili za zaključivanje o interesovanjima korisnika bez njihovog jasnog pristanka. Regulator je takođe utvrdio da je kompanija čuvala podatke duže nego što je bilo potrebno, čime je dodatno ugrozila kontrolu korisnika nad ličnim informacijama.

Obrada podataka o lokaciji korisnika

Google je prema nalazu DPC-a prekršio pravila Evropske unije o zaštiti privatnosti (GDPR) u nekoliko ključnih aspekata. Pre svega, korisnici nisu imali jasne informacije o tome na koji način i u koju svrhu kompanija koristi podatke o njihovoj fizičkoj lokaciji. Pored toga, Gugl je podatke zadržavao i nakon što su korisnici pokušali da ograniče prikupljanje ili obrišu postojeće informacije. To je, prema regulatoru, dovelo do narušavanja transparentnosti i prava korisnika na privatnost.

U istrazi, koja je započeta 2020. godine posle žalbi više evropskih organizacija za zaštitu potrošača, uključujući i panevropsku organizaciju BEUC, utvrđeno je da su postojale sistemske slabosti u načinu na koji Gugl upravlja lokacijskim podacima. Kao rezultat, kompaniji je naloženo da u roku od šest meseci izvrši usklađivanje sa GDPR regulativom.

Regulatorne posledice i širi evropski kontekst

Irska Komisija za zaštitu podataka je nadležna za nadzor nad većinom velikih američkih tehnoloških kompanija koje posluju u Evropskoj uniji. Prema navodima DPC-a, paralelno se vode još tri istrage protiv Gugla, sve u naprednoj fazi. Ove mjere pokazuju pojačanu regulatornu aktivnost prema tehnološkim gigantima, posebno kada je reč o zaštiti ličnih podataka i privatnosti korisnika na evropskom tržištu.

Osim toga, kazna od 403 miliona evra predstavlja jednu od najviših izrečenih u oblasti zaštite privatnosti u EU. Na ovaj način, evropski regulatori šalju jasnu poruku globalnim tehnološkim kompanijama o neophodnosti striktne primene GDPR standarda. Kompanija će morati da izmeni svoje interne procese i obavesti korisnike o načinu prikupljanja i korišćenja podataka, što može uticati na dalji razvoj digitalnog oglašavanja i personalizovanih usluga u regionu.

Pročitaj još

U Trendu