Connect with us

Svet

Američki budžet predviđa državna sredstva za izgradnju spomen-luka u Virdžiniji

Federalne vlasti potvrdile izdvajanje sredstava za predloženi luk u Arlingtonu, detalji o ukupnoj ceni još nisu objavljeni

Published

on

pexels-photo-13273096

Federalne vlasti potvrdile izdvajanje sredstava za predloženi luk u Arlingtonu, detalji o ukupnoj ceni još nisu objavljeni

Američka uprava je saopštila da će deo sredstava iz državnog budžeta biti usmeren na izgradnju planiranog spomen-luka, poznatog kao “Independence Arch”, u Arlingtonu, Virdžinija. Prema navodima iz plana Nacionalne fondacije za humanističke nauke (NEH), koji je odobrila Kancelarija za upravljanje i budžet, za ovu inicijativu je izdvojeno 2 miliona dolara kroz posebne inicijative i 13 miliona dolara kroz program uparivanja fondova. NEH, kao nezavisna federalna agencija, finansira slične projekte kombinacijom javnih i privatnih izvora.

Nije precizirano koliko će privatnih donacija biti uključeno u finansiranje ovog projekta, dok iz Bele kuće navode da bi sredstva prikupljena za prethodne infrastrukturne projekte, poput dograđene balske sale u Beloj kući, mogla biti preusmerena i za spomen-luk. Procena ukupnih troškova izgradnje luka još nije zvanično objavljena. Za razliku od balske sale, za koju je predsednik naveo da će biti finansirana isključivo iz privatnih izvora, plan razvoja luka predviđa kombinaciju javnog i privatnog novca.

Na pitanja o dodatnim detaljima projekta, uključujući ukupnu vrednost i tačan iznos privatnih sredstava, iz NEH i Kancelarije za upravljanje i budžet do trenutka objavljivanja vesti nije stigao odgovor.

Prema dostupnim informacijama, predsednik je ranije isticao da će spomen-luk biti izgrađen povodom 250. godišnjice Sjedinjenih Američkih Država. Model ovog objekta prikazan je u Ovalnom kabinetu, a prikazi pokazuju da luk podseća na znameniti francuski Arc de Triomphe i planiran je preko puta Lincolnovog memorijala na teritoriji Virdžinije, uz reku Potomak. Predsednik je naveo želju da ovaj luk bude “najveći na svetu”, iako predložena lokacija prolazi ispod vazdušne putanje aviona.

Izgradnja spomen-luka deo je šireg plana obeležavanja značajnih godišnjica u Sjedinjenim Državama. Projekat je u fazi planiranja, dok se detalji finansiranja i potencijalni početak radova očekuju nakon daljih odluka relevantnih državnih tela.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Rusija proglasila 32-časovni prekid vatre u Ukrajini tokom pravoslavnog Uskrsa

Kremlj objavio privremeni prekid sukoba, ukrajinska strana još nije zvanično reagovala na inicijativu

Published

on

By

Kremlj objavio privremeni prekid sukoba, ukrajinska strana još nije zvanično reagovala na inicijativu

Predsednik Rusije Vladimir Putin najavio je 32-časovni prekid vatre na teritoriji Ukrajine povodom pravoslavnog Uskrsa, saopšteno je iz Kremlja u četvrtak. Prema zvaničnoj odluci, ruske snage su upućene da obustave sve borbene aktivnosti od subote u 16 časova do kraja nedelje, navodi se u saopštenju. Odluka dolazi nakon što je prethodno predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski predložio obustavu napada na energetsku infrastrukturu tokom praznika, iznoseći taj predlog putem Sjedinjenih Američkih Država, koje su posrednici u kontaktima između delegacija iz Moskve i Kijeva.

Iz ukrajinskog državnog vrha do trenutka objave nije stigla zvanična reakcija na rusku inicijativu. Kremlj je u svom saopštenju naveo da su izdate naredbe za obustavu borbenih aktivnosti na svim pravcima, ali je istovremeno istaknuto da ruske trupe treba da budu spremne da odgovore na moguće provokacije ili agresivne poteze protivničke strane. “Pretpostavljamo da će ukrajinska strana slediti primer Ruske Federacije”, navodi se u saopštenju.

U prethodnim godinama, slični pokušaji uspostavljanja privremenih primirja tokom verskih praznika nisu doneli trajnije rezultate. Prošle godine, predsednik Putin je takođe jednostrano proglasio 30-časovni prekid vatre za vreme Uskrsa, ali su obe strane tada optuživale jedna drugu za kršenje dogovora.

Prethodno su Sjedinjene Države i Ukrajina predlagale 30-dnevni bezuslovni prekid vatre kao korak ka smanjenju tenzija, ali je Moskva odbacila taj predlog, ističući da zahteva sveobuhvatno rešenje sukoba. U više navrata su najavljivana kratkotrajna, jednostrana primirja, ali do sada nije postignut širi dogovor.

Diplomatski pregovori između Rusije i Ukrajine, uz posredovanje Sjedinjenih Država, nisu doneli napredak po ključnim pitanjima, dok deo međunarodne pažnje ostaje usmeren na druge globalne krize. Sukobi na liniji fronta, dugoj oko 1.300 kilometara, nastavljaju se, a izveštaji sa terena ukazuju na zadržavanje postojećih linija razdvajanja.

Sukob u Ukrajini traje već petu godinu, sa povremenim pokušajima uspostavljanja lokalnih ili privremenih prekida vatre, ali bez dogovorenog rešenja na nivou oba zaraćena tabora. Nezavisno nije moguće potvrditi sve detalje u vezi sa primenom najnovijeg prekida vatre.

Pročitaj još

Svet

Specijalni izaslanik Vladimira Putina održao razgovore sa predstavnicima administracije SAD u Vašingtonu

Zvaničnici SAD i Rusije razgovarali o ukrajinskom mirovnom sporazumu i ekonomskoj saradnji, potvrđeno iz više izvora

Published

on

By

Zvaničnici SAD i Rusije razgovarali o ukrajinskom mirovnom sporazumu i ekonomskoj saradnji, potvrđeno iz više izvora

Specijalni izaslanik ruskog predsednika Vladimira Putina, Kiril Dmitrijev, trenutno boravi u Sjedinjenim Američkim Državama gde održava sastanke sa članovima administracije američkog predsednika Donalda Trampa, potvrđeno je iz više izvora. Razgovori su fokusirani na mirovni sporazum za Ukrajinu i mogućnosti ekonomske saradnje između dve zemlje.

Poseta Dmitrijeva dešava se neposredno pre odluke Vašingtona o mogućem produženju ublažavanja sankcija na rusku naftu, koje ističe 11. aprila. Prema zvaničnim informacijama, SAD su prethodno odobrile 30-dnevno izuzeće za zemlje koje kupuju sankcionisanu rusku naftu i naftne derivate koji se nalaze na tankerima na moru.

Američki ministar finansija Skot Besent izjavio je da je ova odluka deo napora ka stabilizaciji globalnih energetskih tržišta, koja su dodatno pogođena ratom sa Iranom. Ublažavanje sankcija usledilo je nakon telefonskog razgovora između Donalda Trampa i Vladimira Putina 9. marta, kao i nakon dolaska Dmitrijeva u SAD na konsultacije sa američkom delegacijom.

Prema dostupnim informacijama, među američkim zvaničnicima prisutnim na sastancima bili su Trampov specijalni izaslanik Stiv Vitkof i Trampov zet Džared Kušner. Tokom razgovora, posebna pažnja posvećena je energetskoj krizi i mogućnostima za postizanje stabilnosti na tržištu nafte.

“Cilj izuzeća je stabilizacija globalnog energetskog tržišta i olakšavanje transporta nafte u uslovima aktuelnih sukoba”, saopštio je američki ministar finansija Skot Besent.

Dalji razgovori i odluke o produženju izuzetaka od sankcija očekuju se narednih dana, dok zvaničnici obe strane nastavljaju konsultacije. Zvanične potvrde o eventualnim dogovorima ili novim merama za sada nema.

Pročitaj još

Svet

Brza reakcija američkog pravosuđa u slučaju navodne okrutnosti prema životinjama u Teksasu

Federalne vlasti pokrenule istragu nakon prijava o postupanju sa psima na imanju u istočnom Teksasu, potvrđeno iz više izvora

Published

on

By

Federalne vlasti pokrenule istragu nakon prijava o postupanju sa psima na imanju u istočnom Teksasu, potvrđeno iz više izvora

Američko Ministarstvo pravde je početkom 2026. godine primenilo ubrzane procedure u sprovođenju zakona o zaštiti životinja, nakon što su iz više izvora saopštene informacije o navodnoj okrutnosti prema psima na imanju u istočnom Teksasu. Odluka o preduzimanju koraka usledila je posle prijava koje su do tada stigle do tadašnje državne tužiteljke Pam Bondi i drugih nadležnih lica.

Prema izjavama osoba upoznatih sa slučajem, Pam Bondi je krajem decembra 2025. godine primila poruku i telefonski poziv od Lauree Simmons, osnivačice organizacije za spasavanje pasa sa Floride. Simmons je izvestila da je uzgajivač nemačkih ovčara iz istočnog Teksasa navodno upotrebljavao vatreno oružje protiv svojih pasa. Još jedna prijava je upućena tadašnjoj sekretarki za poljoprivredu, što je dodatno ubrzalo reakciju nadležnih službi.

U roku od dve nedelje od prvih prijava, kancelarija državne tužiteljke je formirala tim u kojem su učestvovali predstavnici više agencija. Savezni agenti Ministarstva poljoprivrede SAD izvršili su pretres imanja uzgajivačice Kristine Hicks, koja je u tom trenutku već bila predmet državne istrage zbog sumnje na okrutnost prema životinjama. Tokom intervencije, psi su privremeno oduzeti i kasnije prebačeni u prihvatilište za životinje radi daljeg zbrinjavanja i udomljavanja.

Daljom istragom, Hicks je u martu optužena za kršenje federalnih propisa o dozvolama i za navodnu prevaru u vezi sa poreklom pasa. Savezni istražitelji su, prema izvorima, sproveli i DNK testiranja pasa kako bi proverili autentičnost informacija koje je uzgajivačica davala kupcima, što je u ovom kontekstu ocenjuju kao neuobičajen istražni korak. Advokat optužene nije iznosio komentare za javnost.

Nekoliko pasa iz ovog slučaja kasnije je prikazano u promotivnom videu zajedno sa tadašnjom državnom tužiteljkom i predstavnicima organizacije za spasavanje pasa. Slučaj je izazvao pažnju javnosti i pokrenuo raspravu o načinu i brzini reagovanja nadležnih službi u sličnim situacijama, dok je istraga o postupcima na imanju nastavljena u okviru zakonskih procedura.

Pročitaj još

U Trendu