Connect with us

Svet

Rast cena energije u SAD utiče na inflaciju tokom sukoba na Bliskom istoku

Zvanični podaci pokazuju značajan porast inflacije usled poskupljenja energije nakon izbijanja sukoba, navode američke institucije

Published

on

pexels-photo-4744710

Zvanični podaci pokazuju značajan porast inflacije usled poskupljenja energije nakon izbijanja sukoba, navode američke institucije

Značajan rast cena energije u Sjedinjenim Američkim Državama beleži se od početka sukoba na Bliskom istoku, što prema najnovijim podacima američkih institucija ima direktan uticaj na inflaciju. Prema zvaničnim izveštajima, cene energenata doprinele su približno 40 odsto ukupnom skoku inflacije u aprilu, kada je indeks potrošačkih cena zabeležio godišnju stopu rasta od 3,8 odsto, što predstavlja najbrže povećanje u poslednje tri godine.

Prema podacima Ministarstva rada SAD, cena benzina je prošlog meseca bila viša za više od 28 odsto u poređenju sa istim periodom prethodne godine. Ukupni troškovi za energiju, uključujući benzin, lož ulje i električnu energiju, porasli su skoro 18 odsto na godišnjem nivou. Stručnjaci sa Volstrita navode da ovakvo povećanje cena dovodi do toga da inflacija prevazilazi rast plata za milione radnika u SAD.

Glavni ekonomista kompanije Fitch Ratings, Brajan Kolton, izjavio je da trenutni rast cena energije jasno ilustruje uticaj na realne zarade domaćinstava u SAD. Kolton upozorava da bi ukupna stopa inflacije mogla premašiti 4 odsto u narednom izveštaju, ukoliko se cene nafte zadrže na trenutnom nivou.

Podaci Američkog auto-moto udruženja pokazuju da je prosečna cena galona benzina na nacionalnom nivou sada 4,50 dolara, što je povećanje za više od 1,50 dolara u odnosu na period pre izbijanja sukoba. Prema proceni američke Uprave za energetske informacije, očekuje se da će maloprodajne cene benzina u ostatku godine prosečno iznositi 3,88 dolara po galonu, dok se za 2027. godinu procenjuje prosečna cena od 3,62 dolara.

Pre početka sukoba u februaru, prosečna cena benzina u SAD bila je ispod 3 dolara po galonu. Stručnjaci iz energetskog sektora procenjuju da su građani SAD od 1. marta izdvojili dodatnih 28 milijardi dolara za gorivo zbog rasta cena, pri čemu se procenjuje da 22 milijarde dolara ovog povećanja direktno proističe iz posledica sukoba na Bliskom istoku.

Predstavnici tadašnje administracije u SAD navode da očekuju da će poremećaj u snabdevanju naftom biti privremen i da će se cene goriva smanjiti kada se obnovi stabilno snabdevanje sirovom naftom. Prema saopštenju, trenutni podaci o inflaciji ukazuju na izazove sa kojima se suočava privreda usled globalnih poremećaja u energetskom sektoru.

Nezavisni analitičari napominju da ostaje neizvesno koliko dugo će se održati ovakvi trendovi na tržištu energenata, s obzirom na dalje tokove sukoba na Bliskom istoku i moguće promene u globalnoj ponudi nafte.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Američki ministar odbrane potvrdio primirje sa Iranom, SAD nadgledaju Ormuski moreuz

Saslušanje u Senatu otvorilo pitanja o budžetu i strategiji, zabeleženi protesti u javnosti

Published

on

By

Saslušanje u Senatu otvorilo pitanja o budžetu i strategiji, zabeleženi protesti u javnosti

Ministar odbrane Sjedinjenih Američkih Država Pit Hegset izjavio je pred podkomitetom za odbranu Senata da je primirje sa Iranom i dalje na snazi, uprkos povremenim razmenama vatre, i naglasio da SAD faktički kontrolišu Ormuski moreuz. Saslušanje je održano u Vašingtonu, a Hegset je branio zahtev Pentagona za vojni budžet od 1,5 biliona dolara za 2027. godinu.

Tokom rasprave, Hegset je istakao da administracija ima spremne planove za eventualnu eskalaciju, ali i za smanjenje vojnih operacija i premeštanje trupa. Na pitanje demokratske kongresmenke Beti Mekolam o alternativnim strategijama, Hegset je naveo da postoji više opcija za dalje postupanje u regionu.

Saslušanje je obeleženo oštrim kritikama demokratskih senatora, koji su izrazili zabrinutost zbog strategije Vašingtona i posledica po američke građane. “Amerikanci svakodnevno osećaju posledice kroz rast cena goriva, dok je Ormuski moreuz i dalje zatvoren”, rekao je senator Kris Kuns. Hegset je ponovio da SAD kontrolišu moreuz i da “ništa neće prolaziti ako to ne dozvole”.

Republikanska senatorka Liza Murkovski izrazila je sumnju u tvrdnje da je rat završen, ukazujući na prisustvo američkih trupa i ratnih brodova na tom području. Najavila je mogućnost predlaganja zakona kojim bi Kongres formalno odobrio upotrebu vojne sile protiv Irana.

Više demokratskih senatora osporilo je navode da je iranska vojna infrastruktura uništena, a senatorka Džin Šahin je ukazala na nastavak iranskih napada dronovima i ocenila da se ne može govoriti o pobedi dok Iran i dalje ima značajne vojne kapacitete. Saslušanje je nakratko prekinuto kada je žena iz publike protestovala protiv vojne intervencije, nakon čega ju je policija udaljila iz sale. Još nekoliko demonstranata je u tišini napustilo prostoriju.

Predsedavajući odbora Ken Kalvert i kongresmenka Beti Mekolam izrazili su zabrinutost zbog troškova rata i kontrole budžeta. Prema podacima Pentagona, troškovi rata sa Iranom iznose skoro 29 milijardi dolara, što je povećanje od četiri milijarde u odnosu na prethodne dve nedelje. Republikanski kongresmen Tom Kol naglasio je potrebu za saveznicima u budućim operacijama.

Pročitaj još

Svet

Predsednik SAD Donald Tramp najavio mogućnost razgovora sa vlastima Kube

Američki predsednik izjavio da Kuba traži pomoć, dok su izviđački letovi SAD pojačani od februara

Published

on

By

Američki predsednik izjavio da Kuba traži pomoć, dok su izviđački letovi SAD pojačani od februara

Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je danas da Kuba traži pomoć od Vašingtona i ocenio da se ta država nalazi u teškoj situaciji. Tramp je u objavi na društvenoj mreži naveo da nijedan republikanac nije razgovarao sa njim o Kubi, koju je opisao kao ‘propalu državu’ koja se suočava sa ozbiljnim ekonomskim izazovima.

“Nijedan republikanac nikada nije razgovarao sa mnom o Kubi, koja je propala država i ide samo u jednom pravcu, nadole. Kuba traži pomoć i razgovaraćemo”, napisao je Tramp. On je dodao i da uskoro putuje u Narodnu Republiku Kinu.

Prema javno dostupnim podacima sa platformi za praćenje letova, Sjedinjene Američke Države su od početka februara značajno povećale broj izviđačkih vojnih letova u blizini Kube. Registrovano je najmanje 25 misija mornarice i vazduhoplovstva, a avioni su leteli uglavnom u blizini Havane i Santjaga de Kube, pri čemu su neki prišli i na oko 64 kilometra od kubanske obale.

U ovom periodu, Tramp je pojačao kritike na račun vlasti u Havani, najavljujući i moguće nove mere pritiska, uključujući blokadu isporuka nafte. Prema pisanju međunarodnih izvora, kubanska ekonomija je pod snažnim pritiskom zbog dugogodišnjih sankcija Sjedinjenih Američkih Država i unutrašnjih problema, dok su dodatne poteškoće nastale nakon gubitka saveznika u Venecueli i hapšenja venecuelanskog predsednika Nikolasa Madura.

“Razgovaraćemo o mogućim koracima”, naveo je Tramp u svojoj izjavi, ali detalji potencijalnih razgovora sa kubanskim vlastima za sada nisu poznati.

Pročitaj još

Svet

Ortoped iz Osnabrika osuđen na pet i po godina zatvora zbog zlostavljanja pacijentkinja

Pokrajinski sud izrekao doživotnu zabranu rada, istraga obuhvatila više od 9.000 snimaka

Published

on

By

Pokrajinski sud izrekao doživotnu zabranu rada, istraga obuhvatila više od 9.000 snimaka

Pokrajinski sud u Osnabriku osudio je 43-godišnjeg ortopeda na pet i po godina zatvora zbog tajnog snimanja i seksualnog zlostavljanja pacijentkinja u njegovoj ordinaciji od 2018. godine, saopšteno je iz suda. Među oštećenima je bilo i više maloletnih osoba.

Prema navodima suda, lekar je tokom pregleda tajno snimao pacijentkinje, fotografisao ih polugole i bez njihovog znanja, kao i dodirivao intimne delove tela bez medicinskog opravdanja. Sud je utvrdio da su svi postupci obavljani pod izgovorom medicinskih pregleda, iako za to nije postojala stvarna potreba.

Sudija je navela da je optuženi lekar delovao iz voajerskog poriva, koji je, prema njegovom iskazu, prisutan još od perioda puberteta. Tokom studija je već tajno snimao koleginice, a kasnije je, pod maskom medicinskog rada, nastavio sa istim ponašanjem.

Istragom je pregledano više od 9.000 snimaka, od kojih nijedan nije uključivao muškarce. Sud je izrekao optuženom doživotnu zabranu obavljanja lekarske delatnosti.

“Optuženi je bio cenjen lekar, što je izazvalo veliki šok među pacijentkinjama nakon otkrivanja slučaja. Mnoge su nakon toga izgubile poverenje u lekare, a pojedine su razvile strah od intimnih pregleda”, navela je sudija. Nije pronađen dokaz da su snimci dalje distribuirani, prema navodima suda.

Pročitaj još

U Trendu