Connect with us

Svet

Rast cena energije u SAD utiče na inflaciju tokom sukoba na Bliskom istoku

Zvanični podaci pokazuju značajan porast inflacije usled poskupljenja energije nakon izbijanja sukoba, navode američke institucije

Published

on

pexels-photo-4744710

Zvanični podaci pokazuju značajan porast inflacije usled poskupljenja energije nakon izbijanja sukoba, navode američke institucije

Značajan rast cena energije u Sjedinjenim Američkim Državama beleži se od početka sukoba na Bliskom istoku, što prema najnovijim podacima američkih institucija ima direktan uticaj na inflaciju. Prema zvaničnim izveštajima, cene energenata doprinele su približno 40 odsto ukupnom skoku inflacije u aprilu, kada je indeks potrošačkih cena zabeležio godišnju stopu rasta od 3,8 odsto, što predstavlja najbrže povećanje u poslednje tri godine.

Prema podacima Ministarstva rada SAD, cena benzina je prošlog meseca bila viša za više od 28 odsto u poređenju sa istim periodom prethodne godine. Ukupni troškovi za energiju, uključujući benzin, lož ulje i električnu energiju, porasli su skoro 18 odsto na godišnjem nivou. Stručnjaci sa Volstrita navode da ovakvo povećanje cena dovodi do toga da inflacija prevazilazi rast plata za milione radnika u SAD.

Glavni ekonomista kompanije Fitch Ratings, Brajan Kolton, izjavio je da trenutni rast cena energije jasno ilustruje uticaj na realne zarade domaćinstava u SAD. Kolton upozorava da bi ukupna stopa inflacije mogla premašiti 4 odsto u narednom izveštaju, ukoliko se cene nafte zadrže na trenutnom nivou.

Podaci Američkog auto-moto udruženja pokazuju da je prosečna cena galona benzina na nacionalnom nivou sada 4,50 dolara, što je povećanje za više od 1,50 dolara u odnosu na period pre izbijanja sukoba. Prema proceni američke Uprave za energetske informacije, očekuje se da će maloprodajne cene benzina u ostatku godine prosečno iznositi 3,88 dolara po galonu, dok se za 2027. godinu procenjuje prosečna cena od 3,62 dolara.

Pre početka sukoba u februaru, prosečna cena benzina u SAD bila je ispod 3 dolara po galonu. Stručnjaci iz energetskog sektora procenjuju da su građani SAD od 1. marta izdvojili dodatnih 28 milijardi dolara za gorivo zbog rasta cena, pri čemu se procenjuje da 22 milijarde dolara ovog povećanja direktno proističe iz posledica sukoba na Bliskom istoku.

Predstavnici tadašnje administracije u SAD navode da očekuju da će poremećaj u snabdevanju naftom biti privremen i da će se cene goriva smanjiti kada se obnovi stabilno snabdevanje sirovom naftom. Prema saopštenju, trenutni podaci o inflaciji ukazuju na izazove sa kojima se suočava privreda usled globalnih poremećaja u energetskom sektoru.

Nezavisni analitičari napominju da ostaje neizvesno koliko dugo će se održati ovakvi trendovi na tržištu energenata, s obzirom na dalje tokove sukoba na Bliskom istoku i moguće promene u globalnoj ponudi nafte.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

AfD beleži rast podrške, poverenje u Fridriha Merca na najnižem nivou od 2021.

Prema istraživanju javnog mnjenja, AfD ima 28 odsto podrške dok CDU/CSU pada na 22 odsto

Published

on

By

Prema istraživanju javnog mnjenja, AfD ima 28 odsto podrške dok CDU/CSU pada na 22 odsto

Prema najnovijoj anketi agencije YouGov, stranka Alternativa za Nemačku (AfD) beleži porast podrške i sada ima 28 odsto ispitanika na svojoj strani. To predstavlja šest procenata više u odnosu na CDU/CSU, koja je zabeležila 22 odsto podrške, što je najniži rezultat ove grupacije od 2021. godine.

Istovremeno, poverenje građana u rad nemačke vlade opada. Čak 82 odsto ispitanika izjavilo je da je nezadovoljno radom aktuelne koalicije, dok svega 15 odsto pozitivno ocenjuje rad kancelara Fridriha Merca, što je pad od pet procenata u odnosu na april. Prema anketi, 81 odsto anketiranih smatra da Merc obavlja svoj posao loše.

U javnosti je sve manje podrške politici odbijanja saradnje sa AfD-om, što ukazuje na promene u političkom raspoloženju građana. Filip Gašpar, politički savetnik AfD-a, izjavio je: „Ovi brojevi pokazuju da se politička situacija u Nemačkoj dramatično menja. AfD sa 28 odsto ima najbolji rezultat do sada, dok CDU/CSU beleži najlošiji rezultat u skoro pet godina. Građani očigledno više nemaju poverenja u vladu, što potvrđuje i činjenica da je čak 82 odsto ljudi nezadovoljno radom koalicije, dok kancelar Fridrih Merc ima veoma slabu podršku građana. Sve više ljudi odbacuje i politiku izolacije AfD-a, jer vide da ignorisanje miliona birača ne može biti demokratsko rešenje. Ljudi su umorni od iste politike i zato podrška AfD-u nastavlja da raste.“

Prema navodima iz istraživanja javnog mnjenja, trendovi u političkom opredeljenju pokazuju značajne promene u Nemačkoj, dok zvaničnici ističu da je poverenje u trenutne političke strukture na istorijski niskom nivou.

Pročitaj još

Svet

Rusija testirala novi interkontinentalni balistički projektil Sarmat, Putin najavio uvođenje u službu

Ruski predsednik potvrdio uspešnu probu rakete, najavljeno dalje modernizovanje nuklearnih snaga

Published

on

By

Ruski predsednik potvrdio uspešnu probu rakete, najavljeno dalje modernizovanje nuklearnih snaga

Ruske oružane snage izvele su testiranje novog interkontinentalnog balističkog projektila Sarmat na teritoriji Rusije, saopšteno je u utorak. Predsednik Rusije Vladimir Putin izjavio je da će ovaj projektil, poznat i pod nazivom “Satan II”, biti uveden u borbenu upotrebu do kraja godine. Testiranje je deo šireg programa modernizacije ruskih nuklearnih kapaciteta.

Putin je istakao da je Sarmat razvijen kako bi zamenio prethodni model sovjetske proizvodnje, čime se nastavlja višegodišnji proces osavremenjavanja strateškog naoružanja. Prema njegovim rečima, Sarmat predstavlja projektil sa mogućnošću nošenja više pojedinačno usmerenih bojevih glava, za koji je naveo da ima značajne tehničke sposobnosti. On je uporedio ovaj sistem sa sličnim zapadnim rešenjima, navodeći da novi ruski projektil ima veću ukupnu snagu, ali ove tvrdnje nije bilo moguće nezavisno proveriti.

Testiranje je usledilo nedugo nakon što je predsednik Rusije tokom vojne parade u Moskvi, održane povodom godišnjice pobede u Drugom svetskom ratu, izjavio da se sukob u Ukrajini približava kraju. Ove godine na paradi nije bilo prikaza teške vojne tehnike, što je prvi put u poslednjih skoro dvadeset godina.

Od dolaska na vlast 2000. godine, ruski predsednik predvodio je više faza modernizacije strateških snaga, uključujući proizvodnju novih interkontinentalnih balističkih raketa, izgradnju podmornica na nuklearni pogon i unapređenje bombardera sposobnih za nošenje nuklearnog oružja. Zvaničnici navode da je cilj ovih programa održavanje balansa snaga i odvraćanje potencijalnih pretnji.

Paralelno sa ruskim aktivnostima, Sjedinjene Američke Države su tokom proteklih godina pokrenule sopstveni program modernizacije nuklearnog arsenala. Time su nastavili trend ulaganja u savremene vojne tehnologije radi održavanja strateške ravnoteže.

U februaru je istekao poslednji važeći sporazum između Rusije i SAD o ograničenju strateškog nuklearnog naoružanja, čime su ukinuta prethodno dogovorena ograničenja na broj i kapacitet ovih sistema. Prema dostupnim informacijama, pregovori o novom sporazumu za sada nisu u toku.

Novi test Sarmat rakete deo je šireg geopolitičkog konteksta, u kojem se nastavlja proces modernizacije i strateškog pozicioniranja nuklearnih sila. Nije bilo izveštaja o reakcijama drugih država povodom ovog lansiranja, dok su ruski zvaničnici najavili nastavak ulaganja u razvoj strateškog naoružanja.

Pročitaj još

Svet

Prognoza povećanja socijalne pomoći u SAD zbog rasta inflacije

Udruženje za starije građane navodi da bi korisnici socijalnog osiguranja mogli dobiti gotovo 4% veće isplate u 2027. godini usled ubrzavanja inflacije

Published

on

By

Udruženje za starije građane navodi da bi korisnici socijalnog osiguranja mogli dobiti gotovo 4% veće isplate u 2027. godini usled ubrzavanja inflacije

Korisnici socijalnog osiguranja u Sjedinjenim Američkim Državama mogli bi, prema procenama, dobiti povećanje svojih mesečnih primanja za blizu 4% u 2027. godini. Ovu projekciju iznelo je Udruženje za starije građane, pozivajući se na aktuelni rast inflacije, koji je najviši u poslednje tri godine. Prema navodima statističara ovog udruženja, Aleksa Mura, ranije tokom godine očekivanja su bila između 2% i 3%, ali je najnovija procena povećana na 3,9% usled promena inflatornih kretanja.

Prema podacima Agencije za socijalno osiguranje, u januaru je prosečan penzioner primao 2.071 američki dolar mesečno. Ukoliko bi došlo do najavljenog povećanja, prosečna isplata bi porasla na oko 2.152 dolara, što je povećanje od 80,77 dolara po korisniku. Ova korekcija poznata je kao “cost-of-living adjustment” (COLA) i ima za cilj da omogući primanjima da prate rast troškova života. Međutim, metod obračuna oslanja se na podatke o inflaciji iz prethodnog perioda, pa korisnici mogu osetiti posledice ukoliko cene nastave da rastu i izvan referentnog intervala.

Podaci Udruženja za starije građane pokazuju da su slična povećanja zabeležena i ranijih godina – 2023. godine isplata je povećana za 8,7%, dok su u 2024. i 2025. godini procenjeni rast iznosili 3,2% i 2,5%. Za 2026. godinu korisnici su već dobili povećanje od 2,8%, dok je zvanična stopa inflacije u aprilu zabeležena na nivou od 3,8%, a u martu 3,3%.

Predstavnici udruženja ističu da stariji građani prijavljuju finansijske poteškoće zbog rasta cena, posebno goriva, što je delimično povezano sa aktuelnim dešavanjima na Bliskom istoku. Istovremeno, naglašavaju da se procene povećanja primanja mogu menjati u skladu sa novim ekonomskim kretanjima do konačnog obračuna koji će biti izvršen na osnovu inflacije u periodu od jula do septembra 2026. godine.

Procene o povećanju socijalnih davanja imaju za cilj da informišu korisnike o mogućim promenama u njihovim prihodima, uz napomenu da konačne brojke zavise od zvaničnih podataka o inflaciji i da mogu biti podložne izmenama u skladu sa ekonomskim uslovima.

Pročitaj još

U Trendu