Connect with us

Domaće

Malim benzinskim pumpama u Srbiji preti zatvaranje zbog marže od 14 dinara i rasta cene nafte

Vlasnici oko 750 pumpi ugroženi usled rasta cene sirove nafte na 120 dolara, marža ne pokriva troškove poslovanja

Published

on

pexels-photo-12377481

Vlasnici oko 750 pumpi ugroženi usled rasta cene sirove nafte na 120 dolara, marža ne pokriva troškove poslovanja

Vlasnici malih i nezavisnih benzinskih pumpi u Srbiji suočavaju se sa ozbiljnim finansijskim pritiscima zbog niske trgovačke marže koja trenutno iznosi oko 14 do 15 dinara po litru, dok cena sirove nafte na svetskim berzama beleži rast sa 65 na skoro 120 dolara po barelu. Ova situacija je posledica naftne krize izazvane ratom u Ukrajini, a dodatno pogoršana događajima na Bliskom istoku, što je uslovilo da država ograniči cene evrodizela i benzina radi zaštite standarda građana.

Prema zvaničnim podacima, u Srbiji posluje oko 1.500 benzinskih pumpi, od čega je polovina u vlasništvu pojedinaca ili manjih preduzeća sa jednom do dvadeset stanica. Ove pumpe snabdevaju oko 1.800 vozila po objektu, pri čemu vlasnici gorivo nabavljaju delom od Naftne industrije Srbije (NIS), a delom na slobodnom tržištu. Marža od 14-15 dinara po litru ostvaruje se samo u saradnji sa NIS-om, dok nabavka na slobodnom tržištu često donosi gubitak, jer veleprodajne cene derivata premašuju ili izjednačavaju maloprodajne.

Ograničenje marži i cene goriva od strane države dovelo je do toga da vlasnici pumpi troškove poslovanja, koji uključuju održavanje objekata i investicije, teško mogu da pokriju iz tekućih prihoda. Tokom 2022. godine, kada je marža bila svega 7 dinara po litru, mnoge pumpe su pretrpele gubitke i bili prinuđeni da se zadužuju ili koriste rezerve iz ranijih, profitabilnijih godina. Iako je u međuvremenu marža povećavana, aktuelna dinamika cena sirove nafte na svetskim berzama i dalje ne ostavlja prostor za rentabilno poslovanje.

Jelena Radun, suvlasnica porodičnog lanca pumpi Radun AVIA, ističe da je prodaja goriva posao sa dugoročnim ulaganjima, gde se kapital ulaže u objekte i lokacije sa očekivanjem povratka investicije tokom 10 do 20 godina. “Objekat se ne zatvara odmah nakon pojave gubitaka, jer bi to značilo velike finansijske gubitke i gubitak klijenata, koji se teško vraćaju ako se rad naknadno obnovi”, navodi Radun.

Rešenje za trenutnu situaciju, prema mišljenju vlasnika pumpi, moglo bi doći kroz stabilizaciju međunarodnog tržišta nafte i eventualno oslobađanje NIS-a od američkih sankcija, čime bi se proizvodnja derivata u domaćim rafinerijama normalizovala, a gorivo iz domaće proizvodnje postalo konkurentnije u odnosu na uvoz. Ipak, i tada bi problem sa niskim maržama ostao, jer je prostor za povećanje ograničen državnim intervencijama u cenama.

Aktuelna situacija pokazuje da su vlasnici malih pumpi primorani da balansiraju između minimalnih marži i visokih troškova poslovanja, što značajno povećava rizik od trajnog zatvaranja objekata. Očekivanja u sektoru ostaju vezana za razvoj globalne naftne krize i eventualne regulatorne promene koje bi mogle omogućiti bolju održivost poslovanja malih distributera goriva.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Crnogorski sektor goriva menja cene: dizel pojeftinio na 1,68 evra, benzin poskupeo

Eurosuper 98 sada košta 1,61 evro, dok je dizel jeftiniji za jedan cent po litru; nove cene važe do 4. maja

Published

on

By

Eurosuper 98 sada košta 1,61 evro, dok je dizel jeftiniji za jedan cent po litru; nove cene važe do 4. maja

U Crnoj Gori od ponoći je došlo do promena u cenama goriva, prema podacima iz Ministarstva energetike i rudarstva. Benzin je poskupeo za četiri do pet centi, dok je dizel pojeftinio za jedan cent po litru. Eurosuper 98 sada iznosi 1,61 evro za litar, što je povećanje od pet centi, dok je cena eurosupera 95 porasla za četiri centa i sada je 1,57 evra po litru. Dizel se prodaje po ceni od 1,68 evra za litar, što je smanjenje za jedan cent, a lož ulje je takođe pojeftinilo za jedan cent i košta 1,78 evra.

Naredni obračun cena goriva u Crnoj Gori biće objavljen 4. maja. Sa novim cenama, benzin 95 je u Crnoj Gori šest centi jeftiniji nego u Srbiji, dok je dizel devet centi jeftiniji. Prema zvaničnim informacijama, ove promene značajno utiču na troškove potrošača i razlike u cenama sa susednim državama.

Pročitaj još

Domaće

Shell preuzima ARC Resources za 16,4 milijarde dolara, jača prisutnost u Kanadi

Transakcija procenjuje vrednost ARC Resources na 13,6 milijardi dolara, Shell preuzima i dug od 2,8 milijardi

Published

on

By

Transakcija procenjuje vrednost ARC Resources na 13,6 milijardi dolara, Shell preuzima i dug od 2,8 milijardi

Britanski energetski gigant Shell dogovorio je preuzimanje kanadske kompanije ARC Resources za 16,4 milijarde dolara (oko 14 milijardi evra), čime će značajno povećati kapacitete za proizvodnju nafte i gasa u zapadnoj Kanadi. Ova akvizicija, prema navodima izvršnog direktora Shella Vaela Savana, dodatno učvršćuje Kanadu kao ključno tržište za britanskog energetskog lidera.

Vrednost transakcije procenjuje ARC Resources na 13,6 milijardi dolara, dok će Shell preuzeti i postojeći dug kompanije u iznosu od 2,8 milijardi dolara. Upravni odbori obe kompanije već su odobrili ovu akviziciju i preporučili je akcionarima, a završetak procesa očekuje se u drugoj polovini godine, nakon dobijanja svih regulatornih saglasnosti.

ARC Resources eksploatiše ležišta nafte i gasa na severoistoku Britanske Kolumbije i zapadu Alberte, regionima koji su poznati po bogatim zalihama energenata. Kompanija, pored nafte i prirodnog gasa, proizvodi i kondenzate prirodnog gasa, a godišnja proizvodnja prema podacima sa njihovog sajta iznosi nešto više od 400.000 barela ekvivalenta nafte od 159 litara godišnje.

Direktor ARC Resourcesa Teri Anderson izjavio je da ih ova transakcija svrstava u red globalnih energetskih giganata i omogućava ostvarivanje punog poslovnog potencijala, kao i značajnu ulogu u energetskoj budućnosti Kanade. Izvršni direktor Shella Vael Savan istakao je da je akvizicija strateški važna za jačanje pozicije kompanije na kanadskom tržištu.

Shell već ima razvijene operacije u regionu, a preuzimanjem ARC Resourcesa dodatno konsoliduje svoju prisutnost u zapadnoj Kanadi, povećavajući ukupne kapacitete i diverzifikaciju proizvodnje.

Pročitaj još

Domaće

Registracija novih motocikala na pet najvećih tržišta porasla za 21,1 odsto

Prodaja dostigla 250.762 motocikla u prva tri meseca, Nemačka zabeležila rast od 44,5 odsto

Published

on

By

Prodaja dostigla 250.762 motocikla u prva tri meseca, Nemačka zabeležila rast od 44,5 odsto

Registracija novih motocikala na pet najvećih evropskih tržišta – Francuske, Nemačke, Italije, Španije i Velike Britanije – dostigla je 250.762 jedinice tokom prva tri meseca 2026. godine, što predstavlja povećanje od 21,1 odsto u odnosu na isti period prethodne godine, kada je registrovano 207.126 motocikala, navodi Srpska asocijacija uvoznika novih vozila i delova na osnovu podataka Asocijacije evropskih proizvođača motocikala (ACEM).

Detaljna analiza pokazuje da je najveći rast zabeležen na nemačkom tržištu, gde je prodato 45.549 motocikala, uz skok od 44,5 odsto u odnosu na prošlu godinu. Na španskom tržištu registrovano je 58.027 motocikala, što je rast od 26,8 odsto, dok je u Velikoj Britaniji prodato 23.079 motocikala, što čini povećanje od 16,11 odsto. Italija, kao najveće evropsko tržište dvotočkaša, ostvarila je prodaju od 82.049 motocikala, beležeći rast od 14,3 odsto, dok je Francuska registrovala 42.058 novih motocikala, sa povećanjem od 0,2 odsto.

Pored motocikala, ACEM je obuhvatio i tržište mopeda na šest evropskih zemalja (Belgija, Francuska, Nemačka, Italija, Holandija i Španija), gde je ukupno registrovano 30.107 mopeda, što je rast od 2,2 odsto u odnosu na prethodnu godinu, kada je bilo 29.469 jedinica. Najveći kvartalni rast mopeda zabeležen je u Italiji (32,1 odsto, 2.915 jedinica), dok je u Nemačkoj rast iznosio 9,3 odsto (3.470 jedinica), Španiji 8,9 odsto (2.716 jedinica), a Belgiji 8,7 odsto (6.694 jedinice). S druge strane, Francuska je zabeležila pad od 1,3 odsto (9.035 jedinica), a Holandija pad od 16 odsto (5.277 jedinica).

Kako je navedeno, tržišta su se tokom marta 2026. oporavila od izazova prelaska sa Evro 5 na Evro 5+ standard, ali tempom specifičnim za svaku zemlju. Generalni sekretar ACEM-a Antonio Perlot izjavio je: “Registracije na pet najvećih tržišta porasle su za 21,1 odsto, a sve praćene zemlje su prijavile rast. Ovo ukazuje da potražnja ostaje solidna i da je prošlogodišnja korekcija bila uglavnom tehničke prirode. Segment mopeda je takođe zabeležio porast od 2,2 odsto, što je prvi put u tri godine da kategorija beleži rast tokom ovog perioda godine.”

Rezultati ukazuju na snažan povratak tržišta motocikala i mopeda u Evropi, pri čemu su ključni faktori bili oporavak potražnje i prilagođavanje novim tehničkim standardima.

Pročitaj još

U Trendu