Connect with us

Domaće

Izidžet prihvata ponudu Kastlejka od 5,5 milijardi funti za preuzimanje

Američki fond nudi 6,9 funti po akciji, akcije Izidžeta porasle 11 odsto na tržištu

Published

on

Foto Izvor: Pexels / RDNE Stock project

Američki fond nudi 6,9 funti po akciji, akcije Izidžeta porasle 11 odsto na tržištu

Britanska niskobudžetna avio-kompanija Izidžet saopštila je da planira da prihvati ponudu američkog investicionog fonda Kastlejk za preuzimanje vrednu 5,5 milijardi funti (oko 6,4 milijarde evra). Ova objava dovela je do rasta akcija Izidžeta na londonskoj berzi za 11 odsto, prema poslednjim ekonomskim analizama.

Kastlejk je izneo ponudu od 6,9 funti u gotovini po akciji, što prema proceni vrednuje kapital Izidžeta na oko 5,2 milijarde funti. Kada se u obzir uzmu sve potencijalne akcije i hartije od vrednosti, ukupna vrednost transakcije dostiže 5,5 milijardi funti. Finalni rok za dostavljanje obavezujuće ponude produžen je do 3. avgusta u 17.00 časova po londonskom vremenu.

Prethodna ponuda Kastlejka iznosila je 6,5 funti po akciji i odbijena je pre deset dana uz obrazloženje da „značajno potcenjuje vrednost biznisa“. Prva početna ponuda bila je na nivou od 5,6 funti po akciji.

Ukoliko dođe do realizacije dogovora, Izidžet će se potpuno povući sa berze i preći u privatno vlasništvo. Kompanija se poslednjih meseci suočava sa pritiscima na poslovanje zbog nepovoljnog makroekonomskog okruženja i povećanja cena goriva usled sukoba na Bliskom istoku. Na proleće je dva puta izdala upozorenje na mogući pad profita.

U zajedničkom saopštenju, firme su potvrdile da je postignut načelni dogovor nakon višenedeljnih pregovora i više prethodno odbijenih ponuda.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Tehnološki milijarderi izdvajaju 120 miliona dolara za lobiranje protiv poreza na bogatstvo u Kaliforniji

Sergej Brin donirao 82 miliona dolara, a ukupna sredstva protivnika poreza višestruko nadmašila podršku sindikata sa 31 milionom dolara

Published

on

By

Sergej Brin donirao 82 miliona dolara, a ukupna sredstva protivnika poreza višestruko nadmašila podršku sindikata sa 31 milionom dolara

Grupa američkih tehnoloških milijardera i investitora, među kojima su suosnivač Googla Sergej Brin, investitor Džon Doer i suosnivač Pejpala Piter Til, uložila je više od 120 miliona dolara u kampanju za sprečavanje uvođenja poreza na bogatstvo u Kaliforniji, koji će se naći na glasanju u novembru. Predlog zakona predviđa jednokratni porez od pet odsto na imovinu rezidenata i trastova sa bogatstvom većim od jedne milijarde dolara.

Prema dostupnim podacima, protivnici poreza prikupili su znatno više sredstava u odnosu na pristalice zakona, koje predvodi sindikat zdravstvenih radnika SEIU-UHW sa oko 31 milion dolara. Najveći pojedinačni donator je Sergej Brin, koji je preko političkog komiteta “Izgradnja bolje Kalifornije” donirao oko 82 miliona dolara.

Ostali značajni donatori uključuju investitora Džona Doera sa 10 miliona dolara, predsedavajućeg kompanije za kriptovalute Ripl Krisa Larsena, investitora Majkla Morica iz fonda za rizični kapital Sekvoja i suosnivača platforme za plaćanje Strajp Patrika Kolisona.

Protivnici poreza ističu da bi uvođenje ovakve mere moglo da dovede do odlivanja kapitala i premeštanja bogatstva van Kalifornije, dok pristalice smatraju da bi porez omogućio dodatna sredstva za finansiranje javnih programa i smanjenje ekonomske nejednakosti.

Predlog poreza i iznosi donacija otkrivaju duboku podelu u kalifornijskoj poslovnoj zajednici u vezi sa oporezivanjem velikih bogatstava, a konačna odluka očekuje se nakon izjašnjavanja građana u novembru.

Pročitaj još

Domaće

Za izgradnju RHE Đerdap 3 pristiglo šest ponuda, vrednost projekta iznad 2,63 milijarde evra

Javni poziv završen 25. juna, partnera će birati po sporazumu Srbije i SAD, investicija zavisi od saglasnosti Rumunije

Published

on

By

Javni poziv završen 25. juna, partnera će birati po sporazumu Srbije i SAD, investicija zavisi od saglasnosti Rumunije

Šest kompanija iskazalo je zainteresovanost za učešće u izgradnji reverzibilne hidroelektrane Đerdap 3, objavila je ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović. Javni poziv za ovaj projekat završen je 25. juna, a vrednost investicije prema ranijim najavama prelazi 2,63 milijarde evra. Proces izbora partnera vodi posebna Radna grupa Vlade Srbije, a prema međudržavnom sporazumu iz marta 2025. između Srbije i SAD, pravo učešća imaju isključivo američke kompanije, čime se ne primenjuju propisi o javnim nabavkama. Ministarka je naglasila da će Đerdap 3 biti najveći energetski projekat u budućnosti, uz napomenu da je prethodna studija opravdanosti završena i da reverzibilne hidroelektrane omogućavaju skladištenje električne energije, što doprinosi sigurnosti energetskog sistema. Za početak realizacije projekta neophodna je saglasnost Rumunije, s obzirom na to da bi izgradnja značajno uticala na postojeće kapacitete HE Đerdap 1 i HE Đerdap 2. Američka strana, prema nezvaničnim informacijama, ima zadatak da kroz sporazum ubedi rumunsku stranu u opravdanost projekta. Kada je reč o drugom važnom projektu, RHE Bistrica, ministarka je najavila da će izgradnja početi veoma brzo, sa pripremnim radovima tokom ove godine i glavnim radovima u narednoj godini. U vezi produžetka licenci za rad Naftne industrije Srbije i pregovora MOL-a o preuzimanju ruskog udela, Đedović Handanović je ocenila da je američka administracija produženjem roka do 31. jula poslala pozitivan signal i dala šansu za završetak pregovora, dok je prethodna produžetka bila na samo dve nedelje. Broker Nenad Gujaničić je izjavio da novo produžavanje govori da glavni akteri ne žele da proces završe pre završetka rata u Ukrajini, ističući da se slična dinamika vidi i u slučaju prodaje imovine Lukoila.

Pročitaj još

Domaće

Brebex investira u solarnu elektranu od 300 megavata na 240 hektara kod Dimitrovgrada

Kompanija raskrčila 240 hektara zemljišta za projekat, dok je Zavod izdao pozitivno mišljenje za translokaciju retke vrste vodozemca

Published

on

By

Kompanija raskrčila 240 hektara zemljišta za projekat, dok je Zavod izdao pozitivno mišljenje za translokaciju retke vrste vodozemca

Kompanija Brebex započela je projekat izgradnje solarne elektrane kapaciteta 300 megavata na površini od 240 hektara u okolini sela Brebevnica, nadomak Dimitrovgrada, tokom prethodne zime. Prema dostupnim podacima, Brebex je uklonio nisko rastinje na pomenutoj površini, blizu granice sa Bugarskom, radi pripreme terena za novu elektranu.

Krajem maja ove godine, organizacije Polekol i Jerma upozorile su da su tokom radova narušena prirodna staništa, čime je ugrožen opstanak Burešovog dugonogog velikog mrmoljka, strogo zaštićene vrste u Srbiji. Posebno su istakli propust Zavoda za zaštitu prirode Srbije koji nije izuzeo Duboku baru, značajno stanište ove vrste, iz obuhvata projekta.

Iz kompanije Brebex navode da je, prema stručnoj studiji procene uticaja na životnu sredinu, „jedino stanište” i mesto razmnožavanja mrmoljka izuzeto iz projekta, a dokumentacija je dostupna na sajtu kompanije. Sa druge strane, Zavod za zaštitu prirode Srbije izdao je pozitivno mišljenje za translokaciju, odnosno preseljenje jedinki koje su ugrožene izgradnjom elektrane.

Istraživači ističu da je došlo do zamene staništa u dokumentaciji: iz projekta je izuzeto Lipinsko jezero, koje je zapravo pojilište za stoku, dok Duboka bara, jedno od dva ključna staništa mrmoljka u Srbiji, nije bila prepoznata. Dr Maja Ajduković navodi da je celokupna vegetacija u radijusu od najmanje 500 metara oko Duboke bare uklonjena, što direktno ugrožava vodozemce, dok se solarni paneli planiraju do same ivice te bare.

Prema izveštajima, organizacija Polekol tvrdi da je Zavod za zaštitu prirode Srbije napravio propust prilikom definisanja uslova zaštite, jer Duboka bara nije izuzeta iz projekta, dok su tri staništa strogo zaštićenih orhideja pravilno zaštićena. Polekol i Jerma su pokrenuli postupak za izmenu Plana detaljne regulacije, a odgovornost za narušavanje staništa se, prema navodima, deli između Zavoda i investitora.

Zavod za zaštitu prirode Srbije u svom saopštenju navodi da u trenutku izdavanja rešenja nije imao informaciju o značaju populacije vrste Triturus ivanbureschi na lokalitetu Duboka bara. Organizacije su uputile dopise nadležnim institucijama radi preispitivanja i zaštite ovog jedinstvenog staništa.

Pročitaj još

U Trendu