Connect with us

Domaće

Tehnološki milijarderi izdvajaju 120 miliona dolara za lobiranje protiv poreza na bogatstvo u Kaliforniji

Sergej Brin donirao 82 miliona dolara, a ukupna sredstva protivnika poreza višestruko nadmašila podršku sindikata sa 31 milionom dolara

Published

on

Foto Izvor: Pixabay / Alexas_Fotos

Sergej Brin donirao 82 miliona dolara, a ukupna sredstva protivnika poreza višestruko nadmašila podršku sindikata sa 31 milionom dolara

Grupa američkih tehnoloških milijardera i investitora, među kojima su suosnivač Googla Sergej Brin, investitor Džon Doer i suosnivač Pejpala Piter Til, uložila je više od 120 miliona dolara u kampanju za sprečavanje uvođenja poreza na bogatstvo u Kaliforniji, koji će se naći na glasanju u novembru. Predlog zakona predviđa jednokratni porez od pet odsto na imovinu rezidenata i trastova sa bogatstvom većim od jedne milijarde dolara.

Prema dostupnim podacima, protivnici poreza prikupili su znatno više sredstava u odnosu na pristalice zakona, koje predvodi sindikat zdravstvenih radnika SEIU-UHW sa oko 31 milion dolara. Najveći pojedinačni donator je Sergej Brin, koji je preko političkog komiteta “Izgradnja bolje Kalifornije” donirao oko 82 miliona dolara.

Ostali značajni donatori uključuju investitora Džona Doera sa 10 miliona dolara, predsedavajućeg kompanije za kriptovalute Ripl Krisa Larsena, investitora Majkla Morica iz fonda za rizični kapital Sekvoja i suosnivača platforme za plaćanje Strajp Patrika Kolisona.

Protivnici poreza ističu da bi uvođenje ovakve mere moglo da dovede do odlivanja kapitala i premeštanja bogatstva van Kalifornije, dok pristalice smatraju da bi porez omogućio dodatna sredstva za finansiranje javnih programa i smanjenje ekonomske nejednakosti.

Predlog poreza i iznosi donacija otkrivaju duboku podelu u kalifornijskoj poslovnoj zajednici u vezi sa oporezivanjem velikih bogatstava, a konačna odluka očekuje se nakon izjašnjavanja građana u novembru.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Inflacija u Severnoj Makedoniji raste na 5,7 odsto, Srbija dostiže 3,8 odsto

Cene energije i hrane podigle inflaciju na Zapadnom Balkanu iznad 14 odsto tokom 2022. godine

Published

on

By

Cene energije i hrane podigle inflaciju na Zapadnom Balkanu iznad 14 odsto tokom 2022. godine

Privreda Zapadnog Balkana suočava se sa rastućim troškovima, delom zbog novih trgovinskih pravila Evropske unije i necarinskih barijera, ali i posledica globalnih kriza. Posle perioda snažnog rasta inflacije izazvanog pandemijom i ratom u Ukrajini, region je nakratko stabilizovao cene, da bi potom rat u Iranu ponovo doveo do izvesnog pogoršanja ekonomske situacije.

Najveći udar na domaćinstva i firme u Severnoj Makedoniji i Bosni i Hercegovini zabeležen je tokom 2022. godine, kada su cene energenata i hrane naglo skočile, što je dovelo do inflacije iznad 14 odsto u tim zemljama. Albanija je pokazala najveću otpornost zahvaljujući korišćenju hidroenergetskih resursa, jačanju valute i većem prilivu deviza iz turizma, pa je inflacija u toj zemlji iznosila 6,7 odsto. U Srbiji je inflacija u 2023. godini dostigla 12,1 odsto.

Tokom 2025. godine, situacija se donekle stabilizovala. Severna Makedonija je zabeležila najvišu stopu inflacije od 4,1 odsto, Bosna i Hercegovina 4 odsto, Crna Gora 3,9 odsto, dok je inflacija u Srbiji iznosila 3,8 odsto. Albanija je nastavila trend najniže inflacije u regionu, sa svega 2,2 odsto.

Međutim, pad inflacije u 2025. godini bio je privremen. Podaci Eurostata iz aprila ove godine pokazuju da je Severna Makedonija imala inflaciju od 5,7 odsto, dok su Crna Gora i Srbija zabeležile po 3,6 odsto. Švajcarska i Švedska su imale najnižu inflaciju u Evropi, svaka po 0,5 odsto, dok je Turska zabeležila najvišu stopu od čak 32,4 odsto, a Rumunija 9,5 odsto i Bugarska 6 odsto. Bosna i Hercegovina i Albanija nisu bile obuhvaćene izveštajem za april.

Evropska komisija je snizila prognozu rasta privrede Evropske unije na 1,1 odsto, a za evrozonu na 0,9 odsto, dok se inflacija u EU očekuje na nivou od 3,1 odsto, uglavnom zbog energetskih problema. Analitičari navode da će privrednici Zapadnog Balkana, posebno kompanije sa izvozom ka EU, biti pogođeni zbog pada tražnje, smanjenja stranih investicija i rasta troškova.

U poslednjih desetak godina, investicije iz Evropske unije preusmerene su sa bankarstva, telekomunikacija i nekretnina na proizvodnju, naročito kroz ulaganja nemačkih firmi. Uprkos nultim carinama, troškovi poslovanja rastu zbog necarinskih barijera i novih pravila EU, što opterećuje i lokalne privrednike i evropske kompanije u regionu.

Pročitaj još

Domaće

STADA istraživanje: 55 odsto Evropljana koristi AI u zdravstvu, Srbija među liderima sa 74 odsto

Gotovo 20.000 ispitanika iz 20 zemalja, 82 odsto Evropljana želi veću ulogu AI u zdravstvu, 56 odsto zadovoljno sistemom

Published

on

By

Gotovo 20.000 ispitanika iz 20 zemalja, 82 odsto Evropljana želi veću ulogu AI u zdravstvu, 56 odsto zadovoljno sistemom

Prema najnovijem STADA zdravstvenom izveštaju za 2026. godinu, više od polovine Evropljana – tačnije 55 odsto – koristi veštačku inteligenciju (AI) u zdravstvene svrhe, dok Srbija i Rumunija prednjače sa 74 odsto stanovništva koje koristi AI alate za zdravlje. U istraživanju je učestvovalo gotovo 20.000 ispitanika iz 20 evropskih zemalja, a rezultati su predstavljeni u kompaniji Hemofarm u Beogradu.

Ovogodišnji podaci pokazuju da je zadovoljstvo zdravstvenim sistemima na niskom nivou, s obzirom da je svega 56 odsto građana izrazilo zadovoljstvo, što je gotovo nepromenjeno u odnosu na prošlogodišnjih 58 odsto. Najveći izazov prema mišljenju 67 odsto Evropljana predstavlja nedostatak zdravstvenih radnika i duge liste čekanja, dok 43 odsto navodi dostupnost pristupačne zdravstvene zaštite kao glavnu brigu. Hronične bolesti su problem za 56 odsto, dok 53 odsto stanovništva ističe rast problema sa mentalnim zdravljem.

Kada bi bili ministri zdravlja, 58 odsto anketiranih bi prioritet dalo smanjenju lista čekanja kroz povećanje broja medicinskog osoblja, a 49 odsto bi poboljšalo pristup primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Svega 78 odsto Evropljana se izjasnilo da su dobro pripremljeni za brigu o sopstvenom zdravlju, dok je u Srbiji taj procenat još viši – 80 odsto. Samolečenje koristi čak 94 odsto ispitanika, a 85 odsto prati svoje zdravlje preko digitalnih alata, od fitnes narukvica do kućnih mernih uređaja.

Pored toga, 82 odsto Evropljana otvoreno je za to da AI ima izvesnu ulogu u njihovoj zdravstvenoj zaštiti, dok 43 odsto građana ne bi imalo ništa protiv da njihovi kompletni zdravstveni kartoni budu dostupni AI radi unapređenja dijagnoze ili lečenja. Već 49 odsto ispitanih veruje ili bi prihvatilo dijagnozu koju postavlja AI.

Izveštaj takođe pokazuje da poverenje u ljudske stručnjake ostaje dominantno: 77 odsto građana navodi lekara opšte prakse kao glavni izvor informacija, a 57 odsto farmaceute. AI je najprihvatljiviji za administrativne i nadzorne zadatke (50 odsto), kao što je zakazivanje i praćenje, dok 36 odsto podržava AI u vođenju beleški ili praćenju hroničnih stanja. Međutim, 38 odsto ispoljava zabrinutost zbog smanjene ljudske interakcije, a 35 odsto zbog mogućeg pada kvaliteta komunikacije.

Ispitanici očekuju da zdravstveni radnici ponude više digitalnih i konsultacija na daljinu (41 odsto), da ostanu ključni ljudski kontakti (30 odsto) i da pomognu pacijentima u razumevanju sve većeg broja zdravstvenih informacija (26 odsto).

Generalni direktor STADA grupe Peter Goldšmit ocenio je da je istraživanje donelo značajna saznanja i naglasio: “Brinemo o zdravlju ljudi kao partner od poverenja, jer pratimo potrebe pacijenata i znamo kako da doprinesemo boljem zdravlju za sve.” Goldšmit je istakao da se diskusija o osnaženim, samostalnim pacijentima ubrzava, a uloga AI u zdravstvu postaje sve važnija. “Evropljani više nisu samo pacijenti koji čekaju u redu. Oni su aktivni učesnici koji kombinuju lično delovanje, digitalne alate i profesionalne savete u nešto novo. Svi unutar zdravstvenog sektora moraće da se prilagode ovim promenama”, zaključio je Goldšmit.

Pročitaj još

Domaće

Crvena zvezda pokreće izgradnju sportskog kompleksa od 246.000 m2, stanovi za 2.890 stanovnika

Plan detaljne regulacije obuhvata 24,3 hektara, predviđa 205.000 m2 stambenih i 55.000 m2 poslovnih prostora

Published

on

By

Plan detaljne regulacije obuhvata 24,3 hektara, predviđa 205.000 m2 stambenih i 55.000 m2 poslovnih prostora

Fudbalski klub Crvena zvezda pokreće veliku urbanističku transformaciju na prostoru između ulica Ljutice Bogdana, Rajka Mitića, Generala Pavla Jurišića Šturma, Bulevara oslobođenja, Autokomande i Ulice dr Milutina Ivkovića u Beogradu. Planom detaljne regulacije, koji obuhvata 24,3 hektara na teritoriji opština Savski venac i Voždovac, predviđena je izgradnja sportsko-stambeno-poslovnog kvarta za oko 2.900 stanovnika.

Prema usvojenom elaboratu, u zoni mešovitih gradskih centara (M4) planirana je izgradnja 246.000 m2 bruto razvijene građevinske površine. Od toga će 205.000 m2 biti namenjeno stanovanju, dok će 55.000 m2 biti poslovni sadržaji. Očekuje se da će u ovom delu naselja živeti oko 2.890 ljudi, a biće otvoreno približno 410 radnih mesta. Objekti će moći da dosegnu visinu do 28 metara, odnosno 30,5 metara sa povučenom etažom, a u prizemlju će biti obavezni komercijalni sadržaji, dok su dozvoljene i funkcije stanovanja, kancelarija, hotela, restorana, trgovina i obrazovnih ustanova.

Centralni sportski kompleks (SK1) zadržava sportsku namenu, ali se širi na 70.000 m2 bruto površine – 45.000 m2 za sportske sadržaje i 25.000 m2 za komercijalne prostore. Plan omogućava izgradnju novog ili rekonstrukciju postojećeg stadiona sa kapacitetom do 45.000 gledalaca, u skladu sa FIFA i UEFA standardima. Prateći objekti uključuju internat, hotel, medicinski centar, muzej, školu fudbala, akademiju za trenere, kongresni i medija centar, upravnu zgradu, kao i dodatne poslovne, ugostiteljske i smeštajne kapacitete. Predviđene su i podzemne garaže, kao i nove biciklističke i pešačke staze i zelene površine.

U sportskom kompleksu broj zaposlenih biće povećan sa oko 250 na 850. Na severnom delu obuhvata predviđena je posebna komercijalna zona (K1), gde će bruto površina objekata porasti sa 2.400 m2 na oko 20.000 m2, dominantno za trgovinu i poslovanje, uz mogućnost izgradnje hotela, kancelarija, restorana i drugih komercijalnih sadržaja. Stanovanje će biti dozvoljeno kao kompatibilna funkcija.

Planom je predviđeno ukupno 205.000 m2 stambenih, 100.000 m2 poslovnih i 45.000 m2 sportskih prostora, dok ukupni broj zaposlenih treba da dostigne 1.440. Ovim projektom želi se unaprediti infrastruktura, očuvati sportska funkcija i iskoristiti puni potencijal atraktivne lokacije u blizini Autokomande i glavnih saobraćajnica.

Pročitaj još

U Trendu