Connect with us

Domaće

Italijanske kompanije za kafu beleže rast troškova zbog krize u Ormuskom moreuzu

Transport i logistika poskupeli, nestašica sirove kafe iz Brazila i Vijetnama utiče na ceo lanac vrednosti

Published

on

g5fc20e4cbd57125ff63acda209e1731d5292573cda00409025b7c1f3ea2e98804d512125b777dc4c78ff86b09037e3bba112362800b105b7b5f89c30b9ad6797_1280

Transport i logistika poskupeli, nestašica sirove kafe iz Brazila i Vijetnama utiče na ceo lanac vrednosti

Italijanske kompanije specijalizovane za prženje kafe suočavaju se sa značajnim rastom logističkih troškova i produženjem vremena transporta zbog aktuelne krize u Ormuskom moreuzu i regionu Bliskog istoka. Ovaj izazov dodatno komplikuje poslovanje sektora, navodi potpredsednik Italijanskog komiteta za kafu pri Unione Italiana Food, Michele Monzini.

Na globalnom nivou, proizvodnja sirove kafe iz Brazila i Vijetnama, koji zajedno čine više od polovine svetske proizvodnje, smanjena je zbog ekstremnih klimatskih događaja. Otežana dostupnost nepržene kafe primećuje se i u Kolumbiji i Indoneziji. Monzini ističe da se volatilnost cena donekle ublažava zahvaljujući očekivano obilnim berbama u Brazilu, Vijetnamu i Indoneziji tokom 2026. godine.

Sektor se okreće diverzifikaciji porekla sirovina, ulažući napore u proširenje saradnje sa tržištima kao što su Kolumbija, Honduras, Uganda, Indija i Indonezija. Problemi sa pomorskim transportom, uključujući blokade u Crvenom moru i Ormuskom moreuzu, zahtevaju dugoročnije planiranje i unapred definisane lance snabdevanja, kao i efikasnije upravljanje zalihama.

Monzini naglašava da kriza u Ormuskom moreuzu utiče na ceo lanac vrednosti: “Rast troškova energije odražava se na preradu proizvoda, distributivnu logistiku, proizvodnju kroz povećane cene đubriva, ali i na završne procese kao što je pakovanje.” Transport i pržene i nepržene kafe trenutno je, prema njegovim rečima, “mnogo skuplji i nestabilniji”, uz rizik daljeg pogoršanja situacije.

Odgovor kompanija uključuje diversifikaciju luka, prevoznika i logističkih čvorišta, kao i povećanje fleksibilnosti lanca snabdevanja. Ovo, međutim, donosi veću složenost u upravljanju i potrebu za strukturisanijim planiranjem nego ranije, zaključuje Monzini.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Građevinski sektor Srbije beleži 2.634 dozvole u martu, rast od 19,3 odsto

U martu izdato 3.123 stana prosečne površine 72,7 m2, Beograd prednjači sa 21,9 odsto vrednosti radova

Published

on

By

U martu izdato 3.123 stana prosečne površine 72,7 m2, Beograd prednjači sa 21,9 odsto vrednosti radova

Građevinski sektor u Srbiji zabeležio je porast aktivnosti u martu ove godine, kada je izdato ukupno 2.634 građevinskih dozvola, što je povećanje od 19,3 odsto u odnosu na isti period prošle godine, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku. Od ukupnog broja dozvola, 82,1 odsto odnosi se na zgrade, dok 17,9 odsto pripada ostalim građevinama. Unutar segmenta zgrada, 80,7 odsto dozvola izdato je za stambene, a 19,3 odsto za nestambene objekte. U okviru ostalih građevina, većina dozvola, tačnije 68,6 odsto, odnosi se na cevovode, komunikacione i električne vodove.

Na osnovu izdatih dozvola u martu, prijavljena je izgradnja 3.123 stana, sa prosečnom površinom od 72,7 kvadratnih metara. Od ukupnog broja stanova u novim stambenim zgradama, 15,4 odsto biće građeno u zgradama sa jednim stanom, gde je prosečna površina 145,1 kvadratni metar, dok će 82,7 odsto stanova biti izgrađeno u zgradama sa tri i više stanova, sa prosečnom površinom od 58,9 kvadratnih metara. Predviđena vrednost radova novogradnje u martu iznosi 81,3 odsto ukupne vrednosti planiranih radova.

Posmatrano po oblastima, najveća građevinska aktivnost očekuje se u Beogradskoj oblasti, koja učestvuje sa 21,9 odsto u ukupnoj predviđenoj vrednosti novogradnje. Slede Borska oblast sa 15,4 odsto, Južnobanatska sa 10,5 odsto, Južnobačka sa 8,2 odsto i Sremska oblast sa 7,8 odsto, dok se učešća ostalih oblasti kreću od 0,1 do 4,9 odsto.

Svi podaci ukazuju na nastavak pozitivnog trenda u građevinskoj industriji Srbije tokom marta, što potvrđuje i povećan broj izdatih dozvola i planiranih stanova.

Pročitaj još

Domaće

Evropski proizvođači automobila prodali fabrike, prodaja pala sa 15,3 na 13 miliona vozila

Prodaja automobila u Evropi smanjena za više od 2,3 miliona između 2019. i 2025. godine, kineski proizvođači preuzimaju kapacitete

Published

on

By

Prodaja automobila u Evropi smanjena za više od 2,3 miliona između 2019. i 2025. godine, kineski proizvođači preuzimaju kapacitete

Glavni evropski proizvođači automobila, uključujući Volkswagen, Ford i Nissan, prodaju ili ustupaju svoje fabrike kineskim rivalima nakon što je prodaja automobila u Evropi pala sa 15,3 miliona u 2019. godini na manje od 13 miliona u 2025. godini. Prema navodima iz industrije, kineske kompanije kao što su BYD i Xpeng beleže rast i sve češće preuzimaju pogone u Evropi, dok evropski proizvođači smanjuju kapacitete zbog viška prostora i smanjenog izvoza usled američkih carina.

Nemački Volkswagen želi da smanji broj svojih pogona, dok je kineski Xpeng u potrazi za fabrikom u Evropi, ali je generalni direktor Xpeng-a za severoistočnu Evropu Elvis Čeng ocenio nemačku fabriku kao „malo zastarelu”. Nissan pregovara sa kompanijom Čeri o ustupanju dela fabrike u Sanderlendu, nakon što je već prodao pogon u Barseloni, a Ford je postigao dogovor o prodaji dela pogona u španskoj Valensiji kompaniji Geely. Stelantis je prošle nedelje objavio partnerstvo sa kineskim Lipmotorom, prema kojem će dve fabrike u Španiji proizvoditi vozila za kinesku marku.

Kineski kapital omogućava evropskim proizvođačima da izbegnu zatvaranje fabrika i otpuštanje radnika, ali istovremeno jača konkurenciju na evropskom tržištu. Najveći svetski proizvođač električnih vozila, kineski BYD, preferira potpunu kontrolu nad proizvodnjom. Izvršna potpredsednica Stela Li izjavila je: „Mislim da je bolje da upravljamo sami. Veoma je teško stalno tražiti dozvolu od partnera. To jednostavno nije u našem DNK. Mi se krećemo brzo i odluke donosimo za pet minuta.”

Analitičari ističu da kineske kompanije realizuju plan u četiri faze: od uvoza, preko otvaranja istraživačkih centara, do pokretanja punog ciklusa proizvodnje u Evropi, čime se ravnoteža moći u globalnoj auto-industriji značajno menja.

Pročitaj još

Domaće

ADNOC ubrzava izgradnju naftovoda, kapacitet izvoza raste na 1,8 miliona barela dnevno

Novi cevovod Habšan-Fudžaira omogućiće udvostručenje kapaciteta do 2027. i zaobilaženje Ormuskog moreuza

Published

on

By

Novi cevovod Habšan-Fudžaira omogućiće udvostručenje kapaciteta do 2027. i zaobilaženje Ormuskog moreuza

Nacionalna naftna kompanija Abu Dabija (ADNOC) ubrzaće izgradnju novog naftovoda Habšan-Fudžaira kako bi do 2027. godine udvostručila kapacitet izvoza nafte preko luke Fudžaira, saopštila je kancelarija za medije vlade u Abu Dabiju. Ova investicija omogućava Ujedinjenim Arapskim Emiratima da najveći deo izvoza s obale Omanskog zaliva plasiraju direktno, bez prolaska kroz Ormuski moreuz.

Kako se navodi, prestolonaslednik šeik Kaled bin Mohamed bin Zajed naložio je ubrzanje realizacije projekta Zapadno-istočnog naftovoda, dok je izgradnja cevovoda već u toku i očekuje se da počne sa radom 2027. godine. Postojeći cevovod Habšan-Fudžaira trenutno može da prenese do 1,8 miliona barela sirove nafte dnevno, što se pokazalo ključnim za direktan izvoz iz regiona, prema podacima agencija.

U regionu Persijskog zaliva, samo Emirati i Saudijska Arabija izvoze naftu van Ormuskog moreuza, dok su Kuvajt, Irak, Katar i Bahrein gotovo potpuno zavisni od tog uskog prolaza. Teheran je blokirao deo saobraćaja kroz Ormuski moreuz kao odgovor na američko-izraelske napade koji su započeli 28. februara, čime je zaustavljeno oko petine globalnih isporuka nafte koje idu ka Aziji i ostatku sveta.

Cene energenata su u velikoj meri porasle usled poremećaja isporuka, što je dovelo do mera štednje goriva u više država i izazvalo strahovanja od ekonomske krize i porasta inflacije, navodi se u izveštaju.

Projekat novog cevovoda deo je šire strategije Emirata za diverzifikaciju izvoznih ruta i povećanje sigurnosti energetskih tokova, što je od posebnog značaja u trenutnim globalnim geopolitičkim okolnostima.

Pročitaj još

U Trendu