Connect with us

Svet

Gazprom formira sopstvene protivvazdušne jedinice za zaštitu energetskih postrojenja u Rusiji

Dogovor sa Ministarstvom odbrane omogućava organizaciju mobilnih PVO grupa zbog pojačanih napada dronovima

Published

on

Foto Izvor: Pixabay.com/Logo

Dogovor sa Ministarstvom odbrane omogućava organizaciju mobilnih PVO grupa zbog pojačanih napada dronovima

Državna energetska kompanija Gazprom zvanično je formirala sopstvene mobilne protivvazdušne jedinice, u saradnji sa Ministarstvom odbrane Rusije, saopšteno je iz bezbednosnih izvora. Ova odluka doneta je u trenutku kada ruska vojska, zbog intenzivnih borbi na ukrajinskom frontu, više ne može da garantuje bezbednost ključne ekonomske infrastrukture od čestih napada dronovima na teritoriji Rusije.

Prema dostupnim informacijama, Gazpromove mobilne grupe biće angažovane na patroliranju i zaštiti rafinerija, gasnih postrojenja i elektroenergetske mreže. Njihov zadatak je da presreću i uništavaju vazdušne pretnje koje ciljaju strateški važne objekte kompanije. Ove mere predstavljaju deo šireg ugovora sa Ministarstvom odbrane, kojim se dozvoljava regrutovanje i raspoređivanje radnika Gazproma u specijalizovane PVO jedinice.

U saopštenju se navodi da su poslednjih meseci napadi dronovima izazvali značajnu štetu na energetskim postrojenjima širom Rusije. Zbog toga je, kako je istaknuto, ova odluka doneta radi održavanja stabilnosti i kontinuiteta u snabdevanju energijom.

Formiranje ovakvih jedinica ukazuje na ozbiljne izazove u arhitekturi unutrašnje bezbednosti zemlje. Stručnjaci upozoravaju da privatizacija protivvazdušne odbrane, umesto da odvrati napade, može dovesti do dodatnog rizika i novih napada na industrijske objekte. “Ovakav korak pokazuje ranjivost državnog sektora i može imati ozbiljne posledice po bezbednost energetskog sistema”, navode analitičari.

U međuvremenu, Ministarstvo odbrane i bezbednosne službe nastavljaju sa analizom situacije i razmatraju dalja rešenja za zaštitu strateških resursa.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Hitno sletanje aviona iznad Nemačke, petoro povređenih putnika

Nadležni organi sprovode istragu, putnici prevezeni u bolnicu na dodatne preglede

Published

on

By

Nadležni organi sprovode istragu, putnici prevezeni u bolnicu na dodatne preglede

Avion na letu iz Palme de Majorke za Kopenhagen prinudno je sleteo na aerodrom u Hamburgu 2. jula, nakon što je došlo do gubitka pritiska u kabini na visini od 11.600 metara. Prema navodima, incident se dogodio oko 11.10 časova, a letelica je bila prinuđena da se za 14 minuta spusti na bezbednu visinu od 3.050 metara. U trenutku događaja u avionu je bilo 171 osoba.

Četvoro putnika i jedan član posade zadobili su krvarenje iz nosa tokom incidenta, dok su ostali putnici prošli bez povreda. Po sletanju, ekipa hitne pomoći dočekala je avion i nekoliko osoba je prevezeno u bolnicu radi dodatnih pregleda.

U zvaničnoj izjavi saopšteno je da su standardne bezbednosne procedure ispoštovane, a da je zamenski avion prevezao putnike do krajnje destinacije sa kašnjenjem od oko osam i po sati. Nadležni organi sprovode istragu kako bi utvrdili uzrok kvara na avionu.

Jedna od putnica izjavila je da je u kabini bilo zagušljivo još pre poletanja i da je sat vremena nakon poletanja došlo do naglog pada pritiska i panike među putnicima. “Odjednom se činilo kao da u kabini više nema vazduha. Flaša vode se deformisala, a zatim sam osetila snažan pritisak u ušima. Ubrzo mi je potekla krv iz nosa, dok su se među putnicima čuli povici i plač”, navela je ona.

Pročitaj još

Svet

EasyJet prihvatio ponudu za preuzimanje od američke firme Castlelake u vrednosti 6,7 milijardi dolara

Uprava EasyJet-a i Castlelake potvrdile dogovor, čeka se zvanična ponuda do avgusta

Published

on

By

Uprava EasyJet-a i Castlelake potvrdile dogovor, čeka se zvanična ponuda do avgusta

Britanska avio-kompanija EasyJet saopštila je da je postignut preliminarni dogovor sa američkom privatnom investicionom firmom Castlelake o preuzimanju, u transakciji čija je vrednost procenjena na 5 milijardi funti (oko 6,7 milijardi dolara). U saopštenju uprave EasyJet-a i Castlelake-a navodi se da je postignut dogovor u principu, nakon što je EasyJet prethodno odbacio četiri ranije ponude iste firme. Akcije EasyJet-a su nakon objave ovog dogovora porasle za gotovo 10% na Londonskoj berzi.

Uprava EasyJet-a istakla je da je “spremna da preporuči” ponudu od 6,90 funti po akciji svojim akcionarima. Castlelake ima rok do 3. avgusta da podnese zvaničnu ponudu ili odustane od preuzimanja. U izjavi EasyJet-a navodi se da su predstavnici Castlelake-a izrazili poštovanje prema kompaniji i njenim zaposlenima, kao i nameru da podrže budući razvoj i transformaciju EasyJet-a u konkurentniju i otporniju evropsku avio-kompaniju.

Iz EasyJet-a je saopšteno da Castlelake podržava program modernizacije flote, koji se smatra ključnim za dugoročnu konkurentnost, efikasnost i održivost kompanije. EasyJet, čije je glavno čvorište aerodrom London Getvik, osnovan je 1995. godine i ubrzo je izrastao u jednu od vodećih niskotarifnih avio-kompanija u Evropi. U poslednjem periodu, kompanija se suočavala sa izazovima, među kojima su i rastući troškovi avionskog goriva usled međunarodnih sukoba, što je uticalo na profitabilnost avio-industrije.

Američka firma Castlelake, sa sedištem u Mineapolisu, upravlja imovinom u vrednosti od oko 37 milijardi dolara i iznajmljuje flotu od 375 aviona brojnim avio-kompanijama širom sveta.

Zvaničnici EasyJet-a i Castlelake-a nisu izneli dodatne detalje o daljim koracima, ali je najavljeno da će formalna ponuda biti upućena akcionarima do navedenog roka. Prema dostupnim informacijama, dogovor je još uvek u fazi odobravanja i čeka se završetak zvaničnih procedura.

Pročitaj još

Svet

Sjedinjene Američke Države obeležile jubilej, ruski napadi pogodili Kijev uoči NATO samita

Obeležavanje 250 godina nezavisnosti SAD uz dvodnevnu proslavu, dok su ruski napadi u Kijevu izazvali zabrinutost pred samit u Ankari

Published

on

By

Obeležavanje 250 godina nezavisnosti SAD uz dvodnevnu proslavu, dok su ruski napadi u Kijevu izazvali zabrinutost pred samit u Ankari

Tokom protekle sedmice, globalnu pažnju privukli su događaji na dva kontinenta – obeležavanje 250 godina nezavisnosti Sjedinjenih Američkih Država i novi ruski raketni napadi na civilne ciljeve u Kijevu neposredno pred početak NATO samita u Ankari, saopštili su zvanični izvori.

Sjedinjene Američke Države proslavile su jubilej dvodnevnim spektaklom od Maunt Rašmora do Nacionalnog mola, uz rekordne temperature iznad 38°C, grmljavinske oluje i kasnonoćnu evakuaciju. Centralni događaj održan je na Nacionalnom molu, gde je, uprkos vremenskim neprilikama, predsednik Donald Tramp održao dva javna obraćanja. Prvog dana proslave naglasio je dostignuća zemlje i upozorio na, kako je naveo, „ponovno buđenje komunističke pretnje“, dok je u završnom govoru istakao da jubilej predstavlja početak novog perioda za SAD.

U isto vreme, zabeleženi su novi neselektivni ruski raketni udari na Kijev, prema izveštajima zvaničnih izvora, danima uoči održavanja NATO samita u Ankari. Napadi su izazvali zabrinutost međunarodne zajednice zbog ciljanih civilnih meta i potencijalnog uticaja na bezbednost u regionu.

Evropska unija je, u međuvremenu, najavila nove carinske mere protiv Kine, što dodatno komplikuje globalne trgovinske odnose i geopolitičku situaciju.

„Obeležavanje jubileja u SAD i napadi na Kijev ukazuju na pojačane tenzije na svetskoj političkoj sceni“, navode analitičari. Zvanične reakcije međunarodnih institucija očekuju se u narednim danima, dok istrage o posledicama napada u Kijevu još traju.

Pročitaj još

U Trendu